Nedavno preminuli gradonačelnik Zagreba Milan Bandić za sobom je ostavio zaduženi grad premrežen klijentelizmom u kojem institucije ne funkcioniraju, upozoravaju sugovornici Radija Slobodna Europa (RSE).
“Za sve ove godine Bandić je u Zagrebu uspio izgraditi sustav koji je ovisio samo o jednom čovjeku”, kaže koautor do sada jedine političke biografije Milana Bandića, novinar dnevnika 24 sata, Ivan Pandžić.
“Međutim, ono što često slušamo – neka institucije rade svoj posao – to u Zagrebu ne funkcionira. I tu ne mislim na instutucije kaznenog progona, nego da se znaju procedure odlučivanja, da se zna kako se donose odluke - na osnovu studija, analitike... On je sve podredio tome da se odluke donosi ad hoc i on je bio – grad Zagreb. To se možda ne čini kao veliki problem, ali jest. Jer ne može se neka cesta graditi zato što je graonačelnik tuda prošao, a neka gospođa je rekla da im baš ovdje treba cesta... Dakle, sustav bi trebao biti puno uređeniji”, upozorava Pandžić.
Takav način rada odveo je grad u minus, koji je prema podacima Državne revizije 1,3 milijarde kuna (175 milijuna eura). Neki kažu da dug stagnira, ali Pandžić u to ne vjeruje, jer – kaže - grad duguje osam milijuna kuna pričuve za stanove u svom vlasništvu, narasli su dugovi prema Zagreb Holdingu, kasne rate za funkcioniranje vrtića, dugovi dobavljačima.
Pandžić, međutim, upozorava da je najveći problem mreža koju je Bandić stvorio oko sebe kako bi mogao funkcionirati kao čovjek koji sve rješava i sve o njemu ovisi.
“Tu je hrpa ljudi lojalnih Bandiću, ali i hrpa tvrtki koje su svoje poslovanje vezale isključivo uz grad. Tu hrpu ne vidimo. Ona je tajna, u pozadini je, ali je bila prava snaga čitavo vrijeme Bandićeve vladavine. Vidjet ćemo koga će ona sada podržati. To, vjerujte mi, nećemo znati ovako javno niti će itko izići van i reći – eto, mi sada idemo podržavati tog i tog kandidata. Ali će tražiti nekoga tko bi nastavio Bandićev model, i najgore bi bilo da se upravo to dogodi”, zaključuje Pandžić.
'Kumekova' ostavština
Slično o Bandićevoj ostavštini u izjavi za RSE govori koscenarist dugometražnog dokumentarca “Kumek” redatelja Darija Juričana o Bandiću - Saša Paparella, koji je o Bandićevim poslovima i “poslovima” do sada napisao stotine i stotine tekstova:
“Milan Bandić je za sobom ostavio jedan devastirani grad koji je premrežen klijentelizmom i sa očajnom infrastrukturom. Dakle, po meni, na svakoj razini na kojoj je mogao nešto napraviti, napravio je krivo ili nije napravio ništa. Hajde, jedino možemo reći da je nešto napravio u domeni socijalne politike”, ocjenuje Paparella.
Kada se Bandića želi pohvaliti, kaže se da je Zagreb u njegovom mandatu postao siguran grad, podsjeća Paparella.
“Ali, koliko ja pamtim, Zagreb je uvijek bio siguran grad, uz izuzetak devedesetih. To je bilo ono vrijeme rata i poraća kada su se pojavili neki kriminalni gengovi i međusobno se po ulicama razračunavali oružjem, Međutim, to je sve relativno brzo riješeno, i to ne zahvaljujući Bandiću. Bandićeva je zasluga što je počeo surađivati s dijelom tih kriminalaca, i na taj ih način primirio. Jer većina kriminalaca ipak teži prema tome da postanu uredni građani koji će i dalje jednako dobro zarađivati, što je on nekima od njih i omogućio”, kaže naš sugovornik.
Bandić je, podsjeća Paparella, bio najponosniji na građevinske projekte koji mu ili nisu uspijevali poput zagrebačke žičare, ili su bili izgrađeni europskim, a ne gradskim novcem, poput novozagrebačkog rotora, a neke nije ni započeo.
“Nije napravio većinu onog što je obećavao zadnjih godina kao što je produžetak tramvajskih linija, izgradnja novih škola i vrtića, trebalo je sagraditi još neke mostove, nije ništa napravljeno ni na saniranju vodovodne mreže u Zagrebu, koja zbog dotrajalosti trpi velike gubitke. Ja jednostavno ne vidim čime je on to zadužio Zagreb, a sada govore čak i o Bandićevoj eri. Mislim da je to jedno razdoblje koje trebamo zaboraviti čim prije”, odlučan je Paparella.
Protiv Bandića je podneseno oko 250 kaznenih prijava za korupciju i pogodovanje. . Pokrenut je niz sudskih postupaka, ali nigdje nije osuđen. Prozivalo ga se za političku korupciju na lokalnoj i državnoj razini, također bez rezultata. Demontaža svega lošega što je ostavio neće biti laka i potrajat će, slažu se naši sugovornici.
Tko je bio Milan Bandić?
Milan Bandić rođen je 22. studenog 1955. u Donjim Mamićima u općini Grude, Bosna i Hercegovina. Srednju školu završio je u Grudama, a Fakultet političkih znanosti u Zagrebu. Zaposlio se kao radnik, a potom kao činovnik u hladnjači, a godine 1983. prelazi u Općinski komitet Saveza komunista Hrvatske Zagreb – Peščenica, gdje je referent za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu (ONO i DSZ).
God. 1993 postaje tajnik zagrebačke gradske organizacije reformiranih komunista – Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP), a četiri godine kasnije i predsjednik zagrebačke organizacije.
Na izvanrednim izborima 2000. godine izabran je za zagrebačkog gradonačelnika, i tu je funkciju, uz jednu dulju i jednu kraću pauzu obavljao u šest mandata sve do smrti.
Dulja pauza bila je kada je 2002. godine uhićen da vozi u pijanom stanju i potom pokušava podmititi policajca, a kraća krajem 2014. i početkom 2015. kada je zbog optužbi za korupciju bio u pritvoru, a potom mu je zbog mogućnosti utjecaja na svjedoke bio zabranjen dolazak na radno mjesto i kontakti sa suradnicima.
Preminuo je 28. veljače u Zagrebu.
