Nekoliko bjeloruskih sportista koji učestvuju na Olimpijskim igrama u Tokiju odlučili su da se ne vrate kući. Sprinterka Kristina Timanovskaja zatražila je zaštitu od japanske policije nakon što je odbila da leti u Bjelorusiju. Bjeloruska sedmobojka Jana Maksimava rekla je da su ona i njen suprug odlučili da ostanu u Njemačkoj sa djetetom jer se u Bjelorusiji nastavljaju suzbijanja prodemokratskih grupa i vladinih kritičara. Zašto?
Maksimova je na svom Instagram profilu 3. avgusta napisala u vezi pogoršavanja situacije u Bjelorusiji i unutrašnje izolacije da "sada se može izgubiti ne samo sloboda već i život".
Pritisak na sportiste kritičare vlasti
Mnogo bjeloruskih sportista suočilo se s represijom nakon što su kritikovai vlast i podržali proteste protiv predsjednika Lukašenka, kojeg zovu i "posljednji evropski diktator".
Bjeloruska košarkaška zvijezda Jelena Leučanka, bivša igračica ženske lige NBA-a (WNBA), u oktobru je provela 15 dana u zatvoru nakon što je mirno protestvovala protiv vlasti. Kasnije je za agenciju Associated Press (AP) rekla da su uslovi u zatvoru bili užasni, bez tople vode i toaleta u ćeliji, a da su zatvorenici prisiljeni da spavaju na metalnim krevetima bez madraca.
Marija Šakuro, kapitenka bjeloruske reprezentacije u ragbiju i dobitnica bronzane medalje na Evropskom prvenstva u ragbiju na pijesku, takođe je osuđena na 10 dana zatvora zbog učešća u mirnom protestu.
Legendarni olimpijski bacač kladiva, Vadim Devjatovski, smijenjen je u septembru sa vodeće pozicije bjeloruske atletske federacije nakon objave na Facebooku u kojoj se kritiikuje Lukašenko.
Natalja Petrakova, jedna od najpoznatijih bjeloruskih rukometašica, otpuštena je s dužnosti višeg trenera ženske rukometne reprezentacije nakon što je potpisala protestno pismo.
Bjeloruska fondacija za sportsku solidarnost saopštila je kako je ukupno 124 sportista odslužilo zatvorsku kaznu, suočilo se s otkazima ili drugim represivnim postupcima, piše AP.
"Užasna situacija u zemlji odražava se i na sport", rekao je Vadim Krivošejev, aktivista iz sportske fondacije. "Sva moć represivne mašine bila je usmjerena na sportiste koji su se usudili da izraze svoj građanski stav. Sport u Bjelorusiji suočava se s brzom degradacijom jer samo oni sportisti koji su lojalni (vlastima) smiju da nastupaju na takmičenjima."
Za Lukašena je ‘sport dio državne ideologije’
Slučaj sprinterke Kristine Timanovskaje, koja je odbila da se vrati u Bjelorusiju i potražila zaštitu japanske policije i njen sukob sa bjeloruskim zvaničnicima olimpijskog tima bacio je svjetlo na represivno okruženje u bivšoj sovjetskoj republici gdje vlasti nemilosrdno suzbijaju bilo kakav oblik neslaganja.
Timanovskaja (24) tražila je međunarodnu pomoć otkako je odbila da se pod pritiskom svoje reprezentacije vrati kući s Igara u Tokiju nakon što je kritikovala bjeloruske olimpijske trenere na društvenim mrežama.
Rekla je da se boji za svoju sigurnost u Bjelorusiji, a njen suprug je u međuvremenu pobjegao iz zemlje i očekuje se da će joj se pridružiti u inostranstvu.
Poljska je odobrila Timanovskajoj humanitarnu vizu i obvezala se da pruži sigurnost njoj i suprugu.
- Beloruska olimpijka dobila humanitarnu vizu za ulazak u Poljsku
- MOK pokrenuo istragu u slučaju beloruske olimpijke
Timanovskajina priča postala je glavna tema s Olimpijskih igara u Tokiju i skrenula međunarodnu pažnju na represiju u Bjelorusiji otkad su izbili protesti kada je prije godinu dana Aleksandar Lukašenko pobijedio na osporavanim predsjedničkim izborima.
Iz Varšave je Timanovskaja 5. avgusta zahvalna Poljskoj na pomoći, ali je dodala da se ipak nada da će se jednog dana vratiti u "slobodnu" Bjelorusiju.
"Biću spremna da se vratim u Bjelorusiju kad to bude sigurno za mene", rekla je.
"Nisam je izdala, to je moja domovina."
Rekla je i da su se u Bjelorusiji događale "užasne" stvari.
Lukašenkov sin Viktar preuzeo je u februaru od svog oca predsjedavanje Nacionalnim olimpijskim komitetom Bjelorusije što Međunarodni olimpijski komitet (MOK) nije priznao.
Lukašenko gaji veliko interesovanje za sport i bio je na čelu Olimpijskog komiteta Bjelorusije gotovo četvrt vijeka prije nego što je predsjedavajuće mjesto predao svom sinu Viktaru, pred Olimpijske igre je upozorio sportiste da od njih očekuje dobre rezultate.
"Ako odete tamo kao turisti i ništa ne donesete nazad, bolje se ne vraćajte u zemlju", rekao je Lukašenko.
Bjeloruskom vođi i njegovom sinu MOK je zabranio odlazak na Olimpijske igare u Tokiju. MOK je istražio pritužbe sportista da su se suočili s odmazdama i zastrašivanjem tokom suzbijanja protesta u zemlji.
"Lukašenko sport vidi kao izlog svog režima, želi da ga osvijetli, a sve neuspjehe i gubitke smatra udarcem po svoj lični ugled i autoritet", rekao je Valeri Karbalevič, nezavisni bjeloruski politički analitičar, dodajući da bjeloruski lider "vidi sport kao dio državne ideologije."
Početkom godine svjetsko prvenstvo u hokeju koje se trebalo održati u Bjelorusiji je otkazano zbog represije režima na protestima što je razbjesnilo Lukašenka.
"Lukašenko vjeruje da je Bjelorusija okružena neprijateljima i vidi svaku kritiku kao dio zavjere Zapada", rekao je Karbalevič, kao piše AP.
"Zato on situaciju s Timanovskajom vidi kao novi napad zapadnih neprijatelja i dio hibridnog rata protiv Bjelorusije."
Lukašenkovo ‘čišćenje opozicije’
Drugi bjeloruski sportisti, uključujući bivšeg olimpijskog osvajača medalja i njegovu suprugu, od kako je počela priča Timanovskaje na Olimpijskim igrama, pobjegli su iz Bjelorusije, a Ukrajina je najavila istragu o ubistvu bjeloruskog aktiviste u Kijevu.
Naime, dvadesetšestogodišnji bjeloruski aktivista Vital Šjšou pronađen je obješen 3. avgusta u parku u blizini svoje kuće u Kijevu, nakon što je nestao dan ranije.
Nakon što su mjesecima ciljali opozicione lidere i aktiviste, bjeloruske vlasti su posljednjih sedmica pojačale represiju upadanjem u kancelarije i domove nezavisnih novinara i aktivista.
Lukašenko je aktiviste osudio kao "razbojnike i strane agente" i obećao da će nastaviti ono što je nazvao "operacijom čišćenja".
Više od 50 nevladinih organizacija suočava se s zatvaranjem, uključujući Bjelorusko udruženje novinara, najveću i najcjenjeniju medijsku organizaciju u zemlji, kao i bjeloruski PEN centar, udruženje književnika pod vodstvom Svetlane Aleksijevič, dobitnice Nobelove nagrade za književnost 2015. godine.
Iako su međunarodne sankcije i ranije donešene, pozivi na oštrije mjere prema Bjelorusiji počeli su nakon preusmjeravanja leta Rajanera (Ryanair) Atena-Vilnjus koji je 23. maja bio primoran da sleti u Minsk nakon čega je uhapšen Raman Pratasevič, bloger koji je prošle godine pobjegao iz Bjelorusije u strahu od krivičnog gonjenja po politički motivisanoj optužnici.
Posljedice ‘zastrašujuće istorije’ Bjelorusije
U intervjuu za Radio Slobodna Evropa britanski istoričar Norman Davies kaže: "Siromašni bjeloruski narod bio je izložen pritiscima kroz koje prošlo malo drugih u Evropi".
Uprkos tome što je u posljednjih godinu dana bila tema na naslovnim stranicama svjetskih medija, Bjelorusija ostaje misterija za mnoge na Zapadu, rekao je Davies, njenu istorjiu uveliko zamagljuje Rusija, kao njen gospodar iz sovjetskog doba i zemlja koja još uvijek ima ogroman uticaj.
Bjelorusi su rijetko, ako ikad, bili gospodari u u svojoj zemlji, rekao je Davies.
"Bjelorusi, na neki način, zaostaju nekoliko generacija iza drugih naroda u istočnoj Evropi, zbog svoje strašne istorije. Baš kao što ste u 19. vijeku imali buđenje Čeha i Poljaka, čini se da ono dolazi s velikim zakašnjenjem u samoj Bjelorusiji."
Za mlađe Bjeloruse, sve je u pronalaženju njihovog mjesta u Evropi, rekao je Davies.
"Oni žele da budu svoji; žele da uče o svojoj kulturi i istoriji, te svom odnosu prema drugim ljudima, a za vrijeme Lukašenka to im je onemogućeno", rekao je britanski istoričar.
Facebook Forum