Novi su ljudi na čelu niza najvećih hrvatskih gradova nakon drugog kruga lokalnih izbora, a smjena vlasti u Zagrebu na naslovnim je stranicama svih hrvatskih medija.
Sa gotovo 200.000 glasova Zagrepčana, Tomislav Tomašević izabran je za zagrebačkog gradonačelnika sa potporom kakvu njegov prethodnik, pokojni Milan Bandić nikada nije uspio dobiti.
Nakon izborne noći nije izišao u javnost osim u razgovoru za javnu novinsku agenciju Hina, u kojem je najavio da će nova uprava voditi primjerom i da će se nova gradska vlast temeljiti na pristojnosti, skromnosti i uslužnosti građanima.
Nema više nedodirljivih, to mi je izuzetno bitno i to će građani osjetiti odmah -kaže novi gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević.
“Takvi želimo biti kao gradska vlast, ali želimo i da cijela Gradska uprava tako funkcionira od prvog dana. Prva poruka svima u gradskim poduzećima i institucijama je da sva pravila moraju jednako vrijediti za sve. Nema više nedodirljivih, to mi je izuzetno bitno i to će građani osjetiti odmah”, najavio je Tomašević u razgovoru za Hinu.
I dok je dva tjedna kampanje u drugom krugu vodio na ideološkoj i osobnoj razini protiv Tomaševića, njegov protukandidat Miroslav Škoro iz desnog Domovinskog pokreta džentlmenski je podnio poraz.
“Želim čestitati Tomislavu Tomaševiću koji je pobijedio u ovoj utrci i znam da mu neće biti lako”, kazao je Škoro u prvom obraćanju.
Što bi mogao Tomašević napraviti šire?
Pobjeda Tomislava Tomaševića zasigurno je najzvučnija vijest ovih izbora.
“Tomašević i platforma Možemo postigli su spektakularan uspjeh”, ocjenjuje u izjavi za Radio slobodna Europa (RSE) politički analitičar Žarko Puhovski.
“To je najbolji rezultat uopće do sada u Zagrebu otkako imamo demokratske izbore. Sada sve ovisi o tome što će oni napraviti u narednih šest mjeseci, jer će se novo vodstvo na čelu s Tomaševićem naći u sendviču između očekivanja onih koji su ih izabrali, pogotovo onih koji su bili s njima od početka, i realnosti koja zahtijeva veoma oprezno postupanje s postojećom garniturom”, kaže Puhovski.
Što se buduće perspektive Možemo na državnoj razini tiče, Puhovski kaže da je za to potrebno jako puno organizacijskog rada, kojeg za sada nema, niti će ga u dogledno vrijeme biti, jer ima malo ljudi.
“Oni su za sada postigli uspjeh samo na dva mjesta – to su Zagreb sa velikim uspjehom i Pazin, koji je također značajan uspjeh. Ali to je još daleko od treće nacionalne opcije”, zaključuje naš sugovornik.
“Njegovu pobjedu ne treba potcjenjivati, ali je ne treba ni precjenjivati”, upozorava u izjavi za RSE politička analitičarka i urednica na Hrvatskoj radio-televiziji Jasmina Popović:
“Tek treba vidjeti tko su ljudi koji stoje uz Tomaševića. Mi to kao građani ne znamo dovoljno. Drugo, treba znati u kojem kontekstu oni preuzimaju vlast, u kojim odnosima i na nacionalnoj razini i na lokalnoj razini. Treće, oni neće imati alibi, s obzirom na većinu koju su osvojili u Gradskoj skupštini, i doći će u situaciju da za sve odluke i poteze odgovaraju prije svega oni”, kaže naša sugovornica.
Zatim, trebat će vidjeti kakve će partnere izabrati i tko su ljudi koji će upravljati pojedinim velikim sustavima u gradu.
“Vidjet ćemo imaju li oni takve ljude. Mi recimo ne znamo tko će u periodu pred nama biti gradski ministar zdravstva ili financija. To su nepoznanice koje će se sigurno razmatrati na drugačiji način i kroz medije nego što se razmatrao njihov put do pobjede”, dodaje Jasmina Popović.
Tko je Tomašević?
Tomašević je pobijedio kao kandidat Zeleno-lijeve koalicije, u kojoj je najsnažnija platforma Možemo. Taj bivši dugogodišnji ekološki aktivist i inicijator i sudionik niza prosvjeda protiv privatizacije javnih prostora u Zagrebu osvojio je u prvom krugu 16. svibnja gotovo 150.000 glasova, odnosno ukupno je 45,2 posto birača koji su izašli na izbore zaokružilo njegovo ime.
Tomaševićev suparnik za drugi krug izbora u hrvatskoj metropoli bio je predsjednik desnog Domovinskog pokreta, poznati pjevač, autor i poduzetnik Miroslav Škoro. On je u prvom krugu osvojio ukupno oko 40.000 glasova, odnosno 12,2 posto izašlih birača.
Dok je Tomašević kampanju u prvom i drugom krugu vodio na lokalnim i komunalnim temama, Škoro je 14 dana drugog kruga kampanje iskoristio za žestok ideološki obračun sa Tomaševićem i “Možemo” optužujući ih da su plaćeni izvana, da su preko “tzv. nevladinih udruga” u deset godina “isisali” ogroman novac iz lokalnih, nacionalnih i europskih fondova i da je posrijedi jedna ekstremno lijeva agenda.
Zagreb je preko dvije decenije, obilježene brojnim korupcijskim aferama, vodio Milan Bandić, koji je u veljači 2021. godine preminuo. Prvi put je postao gradonačelnik 2000. godine kao kandidat Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) , a nastavio je pobjeđivati na izborima za gradonačelnika i nakon što je 2009. izbačen iz te stranke, pa je osnovao vlastitu stranku “Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti”.
U Osijeku promjena nakon više od tri desetljeća
U Splitu Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) gubi gradonačelničku fotelju, a pobijedio je kandidat lijevog centra Ivica Puljak iz stranke “Centar”.
“Ja bih želio da više nikada neka izborna kampanja bude tako neugodna kao što je bila ova. Grad Split je grad tolerantnih, civiliziranih, kulturnih i pristojnih ljudi, i kao što smo vidjeli po rezultatima izbora, građani Splita odlučili su da takav grad bude i u budućnosti”, poručio je Puljak.
U Rijeci, gdje su na vlasti 31 godinu, socijaldemokrati su uspjeli sačuvati funkciju gradonačelnika.
“Zadovoljan sam rezultatima ovih izbora. Rijeka je dokazala da socijaldemokracija stanuje u Rijeci, stanovala je i stanovat će u Rijeci naredne 4 godine”, poručio je novi gradonačelnik Marko Filipović.
I dok je u Rijeci kontinuitet, u Osijeku diskontinuitet – HDZ je nakon 31 godinu osvojio Osijek. Novi gradonačelnik je tridesetčetvorogodišnji Ivan Radić.
“Cijelu kampanju govorili smo da je Osijeku potrebna suradnja, a da mu više nisu potrebne svađe, podjele i inat. To smo ostvarili. Nema mjesta euforiji. Krećemo raditi čim to zakonske okolnosti dopuste”, najavio je Radić.
Njegov protukandidat bio je kandidat tvrde antieuropske desnice - Domovinskog pokreta i Mosta - Berislav Mlinarević.
“Želim čestitati Ivanu Radiću na pobjedi. Vjerujem da će Osijekom upravljati svpojom glavom, a ne tek kao produžena ruka Andreja Plenkovića, pa ako hoćete i Bruxellesa i Zagreba”, poručio je Mlinarević.
U Vukovaru ostaje Penava, u Istri načet monopol IDS-a
HDZ nije uspio vratiti Vukovar, gdje je pobjedu iznova odnio bivši član HDZ-a Ivan Penava, uz potporu desnice.
“Bilo nam je nešto teže nego što smo očekivali, zahvaljujući sada otvorenoj suradnji Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), HDZ-a i Hrvatske narodne stranke protiv nas”, požalio se Penava.
Predsjednik HDZ-a i hrvatski premijer Andrej Plenković ipak je poručio kako je "jedinstveni je stav čitavog vodstva HDZ-a da je HDZ apsolutni i kolosalni pobjednik ovih izbora".
"Osvojili smo 15 od 20 hrvatskih županija, što se nije dogodilo nikada u povijesti, a od 6 najvećih gradova u Hrvatskoj HDZ je dobio povjerenje u tri – Osijeku, Zadru i Velikoj Gorici”, kazao je Plenković.
Plenković je inače prozvao Možemo da "imaju nešto protiv ove Hrvatske", ali i najavio dobru suradnju sa Tomaševićem u Zagrebu.
Oporbeni socijaldemokrati su sretni što su sačuvali Rijeku, a kako je njihov kandidat za župana Istarske županije Danijel Ferić za pedesetak glasova i sa 2.000 poništenih listića izgubio od kandidata Istarskog demokratskog sabora (IDS) Borisa Miletića, socijaldemokrati će tražiti ponovno prebrojavanje.
Važno je reći i da su ovi lokalni izbori načeli gotovo 30-godišnji monopol vlasti Istarskog demokratskog sabora u Istri. U Buzetu je pobijedio bivši IDS-ovac Damir Kajin, u Pazinu Suzana Jašić iz Možemo, a u Puli nezavisni Filip Zoričić.
“U suradnji sa kolegicama iz SDP-a i platforme Možemo formirat ćemo većinu u Gradskom vijeću. Unatoč svim pustim napadima da Dalmatinac i Splićanin ne može biti gradonačelnik Pule, građani su pokazali upravo da žive tu drugačijost, multikulturalnost”, poručio je Zoričić.
Opća ocjena lokalnih izbora
“Vjerojatno je najvažnije to da je najveći dio glasačica i glasača pokazao da im je navrh glave dosadašnjeg stanja, i tkogod je to stanje reprezentirao, našao se u teškim poteškoćama”, daje opću ocjenu izbora Žarko Puhovski.
On pojašnjava da je zato bilo toliko izmjena stranaka i izmjena unutar samih stranaka, i da je posebno ojačala pozicija nezavisnih kandidata.
Jasmina Popović izdvaja da kandidati očito postaju sve važniji, da ne treba potcjenjivati birače i da stranačka naljepnica više nije garancija uspjeha.
“Ovoga puta se pokazalo da bi se stranke morale idućeg puta malo više potruditi oko toga koga gdje kandidiraju, osobito ako se radi o lokalnim izborima, jer su oni specifični po tome što birači znaju te ljude za koje bi trebali glasati, i već unaprijed imaju neke stavove. Pa ako im se pokuša “podvaliti” nekoga za koga oni smatraju da ne može proći ili da nije dovoljno dobar, jednostavno će se okrenuti nekome drugom”, upozorava Jasmina Popović.
Iako se za novoizabranog gradonačelnika Splita Ivicu Puljka u kampanji saznalo da je početkom devedesetih na nekoj svadbi pjevao ustaške pjesme, a za njegovog zamjenika Bojana Ivoševića da je 2017. godine imao jasan antisemitski ispad na društvenim mrežama, i oni su se zbog toga ispričali, birači ih ipak nisu kaznili. Plenković je kazao kako se radi o dvostrukim kriterijima, jer – da je to napravio netko iz HDZ-a, da bi mediji danima brujali o tome.
“Ne može se reći da ne postoje dvostruki kriteriji”, pojašnjava Jasmina Popović.
“Činjenica je da se na neke stvari, kada ih radi HDZ, izuzetno intenzivno reagira, a da slične stvari, kada dođu s neke druge strane, ipak prođu nešto bezbolnije po tu stranu. Mislim da je to prije svega posljedica dugotrajnosti HDZ-ove vladavine i količine takvih greškama koje su napravili i koje se akumuliraju. I HDZ-u su se možda opraštale prve greške, međutim kada ih se akumulira jako puno, i strpljenje da ih se trpi i benevolentnost prema tim greškama ne postoje”, kaže Jasmina Popović.
Plenković je djelomično u pravu, međutim nešto je drugo važnije, kaže Puhovski.
“Ja mislim da se najveći dio publike nije dao impresionirati 'sitnicama' kao što je malo antisemitizma ili malo ustaških pjesama, jer i mnogi drugi ljudi su na vjenčanjima i drugim sličnim prigodama pjevali ustaške pjesme, pa se ne smatraju ustašama i td. To je nešto što se kod nas ne smatra dovoljno skandaloznim i to pokazuje ono o čemu sam puno puta pričao – da kod nas nisu problem nisu ustaše, nego domobranski mentalitet”, zaključuje Puhovski.
Rezultati i gradska vijeća
Građani su birali 87 općinskih načelnika, 56 gradonačelnika, 14 župana i gradonačelnika Zagreba. Osim Zagreba, gradonačelnika se biralo u još tri najveća hrvatska grada – u Splitu, Rijeci i Osijeku. Sve njih biralo se tamo gdje u prvom krugu neki kandidat nije dobio više od 50 posto glasova izišlih birača, pa su dva kandidata sa najvećim brojem glasova ušla u drugi krug. U drugom krugu lokalnih izbora biračko pravo imalo je 3.231.139 hrvatskih građanki i građana.
U međuvremenu se polako zahuktavaju pregovori o formiranju većina u novoizabranim općinskim i gradskim vijećima i županijskim skupštinama, izabranih na izborima 16. svibnja.
U Zagrebu će novi gradonačelnik Tomislav Tomašević imati solidnu podršku u Gradskoj skupštini, gdje Možemo sa 41 posto glasova imaju 23 od 47 mandata. Također, već su im se kao koalicijski partneri ponudili socijaldemokrati koji su u zagrebačkoj Skupštini dobili pet mandata.
HDZ je na izborima za gradska vijeća osvojio većinu u 11 većih gradova, a SDP u dva,
HDZ tako ima većinu u gradskim vijećima Dubrovnika, Splita, Šibenika, Zadra, Karlovca, Siska, Velike Gorice, Krapine, Virovitice, Požege i Osijeka. SDP je najviše glasova osvojio u gradskim vijećima Rijeke i Koprivnice.
Izbori su protekli bez ozbiljnijih incidenata, osim što je u nedjelju navečer muškarac srednje dobi došao u izborni stožer Možemo u Zagrebu i zapaljivom tekućinom izazvao manji požar, na što su ga zaštitari savladali i udaljili.
Facebook Forum