Birališta su otvorena u srijedu 26. maja širom Sirije gdje se održavaju predsjednički izbori. Predviđanja su da će Bašar al-Asad dobiti svoj četvrti mandat.
Sirijska vlada je rekla da izbori pokazuju da država normalno funkcioniše uprkos decenijskom ratu, ali opozicija i Zapad smatraju da je na sceni samo produbljivanje Asadove moći.
Asadovi protivnicu su dvojica, kako je rečeno, “obskurnih” kandidata. Druga dva kandidata na izborima su bivši zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara Abdalah Saloum Abdalah i Mahmud Ahmed Marei, šef male, službeno sankcionisane opzicione partije.
Da bi mogli da se kandiduju za predsjednika, potencijalni kandidati moraju biti stari najmanje 40 godina i rođeni u Siriji. Kandidati ne smiju da imaju dvojno državljanstvo niti da su u braku sa stranim državljaninom.
Kandidati su morali da žive u Siriji najmanje deset godina prije izbora, a zabranjena im je funkcija ako su osuđeni za neko kriminalno djelo.
Sirijski vrhovni Ustavni sud odbio je više kandidata zbog neispunjavanja zakonskih i ustavnih zahtjeva, dopuštajući samo tri od oko 50 kandidata.
Na Filozofskom fakulteta Univerziteta u Damasku stotine studenata je stalo u red za glasanje dok je nekoliko autobusa bilo parkirano ispred.
"Došli smo da glasamo za predsjednika Bašara al-Asada. Bez njega Sirija ne bi bila Sirija", rekla je studentica Amal.
"Krvlju i dušom žrtvujemo svoje živote za tebe Bašare", skandirali su studenti uoči otvaranja biračkih mjesta.
Vlasti su posljednjih dana organizovale velike skupove širom zemlje u nastojanju da osiguraju veliku izlaznost glasača na dan izbora, rekli su neki od dužnosnika u privatnoj komunikaciji, kako prenosi Reuters.
Član izborne komisije kojega je citirala sirijska državna novinska agencija rekao je da su posmatrači "primijetili veliki odaziv" otkako su biračka mjesta otvorena u sedam sati ujutru, 26. maja. Birališta se zatvaraju u 19 sati.
Sirijska javna televizija pokazala je ljude kako mašu sirijskim zastavama i nose slike Asada, dok su neki skandirali njegovo ime ispred biračkih mjesta.
Asad je glasao u predgrađu Damaska Doumi, koje je bilo jedno od glavnih pobunjeničkih uporišta u zemlji do 2018. godine.
Aktuelni predsjednik rekao je novinarima na biračkom mjestu da ne pridaje važnost kritikama zapadnih zemalja na izbore. "Vrijednost ovih mišljenja je nula", rekao je Asad.
Osuda izbora sa Zapada
Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Italija osuđuju predsjedničke izbore u Siriji sa kritikama da neće biti “slobodni i pošteni”.
"Mi, ministri vanjskih poslova Francuske, Njemačke, Italije, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država želimo jasno da stavimo do znanja da predsjednički izbori u Siriji 26. maja neće biti ni slobodni niti pošteni", rekli su u zajedničkoj izjavi, prenosi agencija France Presse (AFP).
"Osuđujemo odluku Asadovog režima da održi izbore izvan okvira opisanog u Rezoluciji 2254 Savjeta bezbjednosti UN-a i podržavamo glas svih Sirijaca, uključujući organizacije civilnog društva i sirijsku opoziciju, koji su izborni proces osudili kao nelegitiman."
Sjedinjene Države i četiri evropske države su rekle da bi slobodne i poštene izbore trebalo sazvati pod nadzorom UN-a i "svim Sirijcima treba omogućiti da učestvuju".
Njemačko ministarstvo vanjskih poslova na svom Twitter nalogu je objavilo zajedničku izjavu:
"Bez ovih elemenata, ovi lažni izbori ne predstavljaju nikakav napredak prema političkom kompromisu." rekli su ministri.
Decenijski rat i politička situacija u Siriji
Sirijski predsjednik Bašar al-Asad u srijedu se suočava s izborima koji će mu donijeti sigurni četvrti mandat. Asad je u Siriji već 21 godinu na vlasti.
Asadovu vladavinu odredio je decenijski rat koji je izbio nakon mirnih protesta 2011. protiv njegove autoritarne vladavine. U sukobu je poginulo stotine hiljada ljudi, 11 miliona je otjerano iz svojih domova, što je približno polovini stanovnišrva Sirije.
Prodemokratski protesti u Siriji počeli su kao dio Arapskog proljeća.
Asad je od Arapskog proljeća zauzeo čvrst stav prema opoziciji, karakterišući ih kao "teroriste".
Opozicija, uključujući neke džihadističke grupe, ubrzo je zauzela dijelove zemlje, kao što su gradovi Homs i Alepo.
Sirijske oružane snage uspjele su da povrate kontrolu nad većim dijelom zemlje tokom protekle decenije, potiskujući pobunjenike.
Opozicione snage još uvijek kontrolišu veći grad Idlib, koji se nalazi na sjeveru Sirije.
Asadove snage su uspjele da vrate kontrolu and dijelovima zemlje zahvaljujući vojnoj pomoći Rusije i Irana. U pregovorima je takođe uticaj imala i Turska.
"Ako nam se rat nametne na dnevnom redu, to ne znači da će nas spriječiti u izvršavanju naših dužnosti", napisao je Asad na Facebook profilu za svoju kampanju pod sloganom "Nada kroz rad".
Sirijom pet decenija vlada porodica Bašara al-Asada (55), koji je po zanimanju oftalmolog, a od svog oca Hafeza je 2000. godine preuzeo vlast jer je njegov brat poginuo u saobraćajnoj nesreći.
Reforme koje je započeo brzo su propale, a 2011. izbili su protesti u talasu Arapskog proljeća.
Facebook Forum