"Niti sam se još vakcinisala, niti imam nekakve prave informacije, osim onog što čujem na televiziji“, priča Smilja, jedna od anketiranih građana Banjaluke, koji ukazuju na činjenicu je teško doći do pouzdanih informacija o procesu vakcinisanja protiv bolesti COVID-19 u Bosni i Hercegovini (BiH).
U BiH još nema jedinstvene masovne kampanje kojom bi se građani informisali o potrebi da se vakcinišu kako bi izbjegli teže posljedice zaraze korona virusom iako su entitetske vlade, na odvojenim sjednicama, krajem januara usvojile Planove vakcinacije protiv COVID-19.
Planovi Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske (RS) između ostalog, govore i o kampanji za vakcinisanje, odnosno imunizacije stanovništva na korona virus.
Zbog različitih nivoa nadležnosti, nepostojanja ministarstva zdravstva na nivou države i različitih pogleda i odluka entiteta koje vakcine nabaviti, i sami građani ukazuju na zbunjenost i neinformisanost o svim mogućim tipovima vakcina i uopšte važnosti imunizacije.
U toku priprema kampanje sa SZO na nivou BiH
U Ministarstvu civilnih poslova BiH, unutar kojeg djeluje i Sektor za zdravstvo, najavljuju kako je u toku priprema kampanje za vakcinisanje protiv COVID-19. No, istovremeno ističu i kako su te kampanje, zapravo, u nadležnosti entiteta.
"Ministarstvo civilnih poslova u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO/WHO) priprema materijal koji će biti korišten u kampanji. Treba imati u vidu da je zdravstvo u nadležnosti entiteta i Brčko distrikta, pa je izvjesno da će se određene aktivnosti, s tim u vezi, voditi u organizaciji nadležnih zdravstvenih vlasti“, navodi se u odgovoru na upit Radija Slobodna Evropa (RSE).
Međutim, u Ministarstvu civilnih poslova BiH nisu detaljnije odgovorili kako će kampanja izgledati, šta će sadržavati niti kada će početi.
Kampanje i krizna komunikacija po bh. entitetima
U Federaciji BiH šira kampanja planirana je da počne nakon što stigne veća količina vakcina.
U Ministarstvu zdravlja RS tvrde da se građanima u saradnji sa medijima, te preko zvaničnih kanala komunikacije Ministarstva i Instituta za javno zdravstvo, kontinuirano pružaju i sve relavantne i potvrđene informacije u vezi sa vakcinama protiv COVID 19.
U entitetu Federacija Bosne i Hercegovione za sprovođenje kampanje nadležan je Zavod za javno zdravstvo. U Zavodu ističu da je sljedeći korak nakon Plana vakcinisanja bio da se napravi Plan za kriznu komunikaciju, a odmah potom formira i Tim za komunikaciju.
Tim je formiran još u januaru, a ima zadatak da u skladu sa planom vakcinacije priprema edukativne i informacione materijale okrenute javnosti.
Voditeljka Tima i pomoćnica direktora Zavoda za javno zdravstvo FBiH Aida Ramić Čatak, za RSE ističe kako su pripremljene poruke usmjerene za četiri osnovne, prioritetne grupe za vakcinisanje.
"Mi proces vakcinacije u skladu sa dinamikom prispijeća posmatramo kroz dvije faze. Prva faza su zdravstveni radnici, oni su najizloženiji, moramo ih zaštititi, te osobe starije od 60 godina u socijalnim ustanovama za zbrinjavanje i njegovatelji u ustanovama za smještaj starijih osoba. U skladu s većom količinom prispijeća vakcina mi bismo ušli u fazu broj 2, gdje bi vakcinacija bila okrenuta prema osobama sa hroničnim bolestima, starijim od 60 godina i osobama koje su zaposlene u značajnijim javnim ustanovama – obrazovanje, policija i slično", navodi Ramić Čatak.
Ramić Čatak dodaje kako očekuje da će šira kampanja početi prema građanima kada u BiH stigne veća količina vakcina. U okviru Tima za komunikaciju, kako ističe, pripremljeno je više promotivnih tekstova, letaka, postera, info grafika, namijenjenih široj javnosti, zdravstvenim radnicima i starijoj populaciji.
"Materijali su fokusirani na informacije o značaju vakcinacije, zašto se trebamo vakcinisati, napravili smo smjernice za zdravstvene radnike, neke materijale koji objašnjavaju kako vakcine uopće djeluju, smjernice za sigurnost, monitoring, uputstva za primjenu vakcina, moguće reakcije nakon vakcinacije koje su upućene i općoj javnosti i zdravstvenim radnicima, šta raditi u takvim situacijama“, kaže Ramić Čatak.
U entitetu Republika Srpska za sprovođenje kampanje nadležno je entitetsko Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite iz kojeg su za RSE u pismenom saopštenju naveli da je značaj vakcinacije za zaštitu zdravlja stanovništva i stavljanje pod kontrolu epidemije virusa korona nedvosmislen i neupitan.
"Te je bitno da stanovništvo dobije sve potrebne, naučno potvrđene i relevantne informacije o vakcinama, kao i o planu vakcinacije, da se shvati značaj vakcinacije za zaštitu zdravlja svakog pojedinca, a sa ciljem da što više ljudi dobije priliku i donese odluku da primi dostupnu bezbjednu, kvalitetnu i efikasnu vakcinu što je prije moguće", stoji u odgovoru Ministarstva zdravlja RS.
"Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Institutom će voditi tu kampanju, ali oni imaju te datume, kada se planira krenuti sa tim. Čekamo da ova veća količina bude dostupna, odnosno kada vakcinišemo zdravstvene radnike, da onda možemo pristupiti većem informisanju javnosti u smislu toga – koja vakcina, gdje, šta, kada...“, naveo je za RSE direktor Instituta za javno zdravstvo RS Branislav Zeljković.
Kampanja kontraproduktivna za vlast jer nema vakcina?
Glavni i odgovorni urednik Magazina Buka Aleksandar Trifunović ocjenjuje za rubriku Zašto? RSE da bi "svaka kampanja za vakcinaciju u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku bila kontraproduktivna za vlast jer vakcina nema, pošto same vlasti treba takvu kampanju da organizuju i finansiraju".
"Kada god su to radile vlasti, te kampanje su bile katastrofalne i radile su ih njima bliske agencije, tako da ja ne vidim da u ovom trenutku to što nemamo kampanja nanosi neku štetu mnogo veću od one da nemamo uopšte vakcina. Čak imam dojam da aktuelne vlasti dopuštaju tu neku zonu sumraka u kojoj se različite virtualne teorije vrte, u kojoj ogroman broj ljudi, među kojima se čak nalaze i stručna lica, što je nevjerovatno i tragično, ne misle da je vakcinacija bitna, čak vakcinaciju smatraju štetnom", ističe Trifunović.
U BiH vakcinisano tek nekoliko hiljada građana, uglavnom zdravstvenih radnika
Početkom februara dvije hiljade doza 'Sputnik V' vakcine pristigle su u entitet RS. Mjesec dana kasnije stiglo je još 20 hiljada ruskih vakcina u taj bosanskohercegovački entitet. Osim toga, Srbija je obezbijedila i 5 hiljada doza vakcine za zdravstvene radnike iz RS, stim što se proces vakcinacije odvija u pograničnim opštinama u Srbiji, jer iz Srbije nije dozvoljen uvoz vakcina u BiH.
U drugom BiH entitetu, Federaciji BiH, još čekaju na isporuku vakcina preko COVAX programa. Prije nekoliko dana za FBiH je stigla donacija od predsjednika Srbije od 10 hiljada doza vakcine AstraZeneca. Dok je u Srbiji vakcinisano više od milion stanovnika, u BiH je vakcinisano tek nekoliko hiljada, i to najviše zdravstvenih radnika u entitetu RS.
Aida Ramić Čatak je mišljenja da bi cilj edukativno-informativne kampanje trebao biti da na jednom mjestu budu kanalisane korisne informacije.
"Ljudi su malo isfrustrirani jer informacije dolaze s raznih strana, naslovi znaju biti pesimistično ili alarmantno obojeni, stiče se dojam da se ništa ne radi u čekanju vakcina. Realnost je da smo mi još uvijek solidno sa kapacitetima u zdravstvenom sektoru koji imamo u odnosu na broj bolnica, postelja, intenzivista, imali smo najmanji lockdown u odnosu na zemlje u okruženju", ističe Ramić Čatak.
Nacionalizam vakcina i u BiH
"Samo u rusku vakcinu vjerujem", kaže Banjalučanin Tihomir Janković za RSE i to, kako objašnjava, zbog "poznatih veza srpskog i ruskog naroda".
Taj odgovor i oslikava stvarno stanje gdje se dio građana, između ostalog i zbog političkih i nacionalnih opredjeljuje za različite vakcine u zavisnosti od toga u kom dijelu BiH žive.
Ramić Čatak zbog toga ukazuje na novi fenomen koji se pojavio u BiH, a to je pojava pojma 'vakcinalni nacionalizam'. "Mene su moji ugledni profesori učili da smo u javnom zdravstvu svi jednaki, da bolesti ne poznaju granice ni države, a da oboljeli imaju pravo na terapiju, pa i vakcina je vrsta lijeka, preventivnog, bez ikakve diskriminacije".
"Nova realnost nam je uvela pojam vakcinalnog nacionalizma umjesto vakcinalnog internacionalizma, o čemu građani treba da razmišljaju kad gledaju i traže samo slabosti. Objavljeno je da je 90 posto vakcina otišlo u deset najvećih zemalja svijeta. Mi moramo da budemo svjesni veličine Bosne i Hercegovine sa nepuna tri miliona stanovnika", zaključuje Ramić Čatak.
Aleksandar Trifunović ističe da se iz dosadašnjih istraživanja da zaključiti da sve vakcine, koje su u opticaju, sprečavaju nastanak težih posljedica i da bi svako trebao iskoristiti priliku za vakcinisanje, bez obzira kojom vakcinom.
"Birati u situaciji kada vakcina nema dovoljno je svojevrstan luksuz i mislim da nije korektno. Zahvaljujući našoj poziciji da nismo u Evropskoj Uniji, možemo uvoziti i azijske vakcine, kojih trenutno ima više, i evroazijske, ruske i kineske. Ne vidim nikakav problem da bilo koju vakcinu dobijemo u Bosni i Hercegovini, a pogotovo da očekujemo evropske vakcine, kad oni ne znaju ni kako će evropskim zemljama distribuirati. Nemamo mi tu puno šta da čekamo", mišljenja je Trifunović.
Veći je problem, prema Trifunoviću, stav politike da se podilazi ovdašnjim biračima, odnosno da se vlasti ne žele u ovom trenutku uključiti aktivnije u pozivanju ljudi da se vakcinišu.
"Mislim da je sam Milorad Dodik (predsjedavajući Predsjedništva BiH) rekao da je vakcina dobrovoljna, ko hoće, ko neće ne mora. Mislim da je u tom stavu, ko neće ne mora, ustvari ogroman problem, jer ako se dovoljan broj ljudi ne vakciniše, mi nikad nećemo steći neku vrstu dovoljnog imuniteta da pređemo u neko normalnije stanje. Nažalost, ova situacija odgovara svima, ali to je privremeno. Pandemija nije stala, svjedoci smo rasta brojki, svjedoci smo tragičnih slučajeva umiranja, nikog to nešto pretjerano ne zabrinjava", kaže Trifunović.
Odključan proces nabave vakcina?
Na zahtjev Ministarstva civilnih poslova BiH, Savjet ministara Bosne i Hercegovine usvojio je u četvrtak (4. mart) odluke kojima je, kako je saopšteno iz Ministarstva, otkočen proces nabave vakcina za građane BiH.
"Odobren je Amandman na Ugovor o nabavi cjepiva - 'Commitment agreement-committed purchase arrangement' između Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i Globalne alijanse za cjepiva (GAVI) kao potreban uslov za nastavak procesa nabavke vakcina u COVAX mehanizmu, a koji treba da potvrdi i Predsjeništvo BiH", istaknuto je u saopštenju Ministartsva civilnih poslova.
Dodaje se kako je odobren i Sporazum između Savjeta ministara i AstraZeneca o odšteti AstraZeneca kojim se omogućava da vakcina tog proizvođača stigne u martu u BiH kroz COVAX, kao i Ugovor o obeštećenju od Covax-a koji se odnosi na dodatne uslove za nabavu Pfizer/BioNtech vakcina.
BiH je potpisala ugovor sa COVAX-om u septembru 2020. godine za nabavku 153.600 doza cjepiva AstraZeneca i 23.000 doza cjepiva Pfizer-BioNtech. Za tu namjenu je BiH platila više od 10,5 miliona dolara.
Uslijed kašnjenja COVAX mehanizma, zemlje Evropske unije (EU) kreirale su vlastiti mehanizam nabavke vakcina, neovisan o COVAX-u.
Kroz ovaj mehanizam BiH je naručila dodatnih 892.000 doza Pfizer i Moderna vakcina, međutim ni kroz EU mehanizam još nije stigla nijedna vakcina.
Istovremeno je i Republika Srpska naručila rusku vakcinu 'Sputnik V' za 200 hiljada stanovnika tog entiteta, a potpisan je i predugovor na nabavku kineskih 'sinopharm' vakcina.
Facebook Forum