Hitna finansijska injekcija od pet miliona eura jedini je način da većinski državna kompanija „13. Jul – Plantaže", koja je pred bankrotom, preživi, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) ministar poljoprivrede u Vladi Crne Gore Aleksandar Stijović.
Ova kompanija, prema podacima crnogorskog Ministarstva poljoprivrede, duguje gotovo 38 miliona eura i nalazi se pred bankrotom.
„Ogroman višak radne snage, partijsko zapošljavanje pred svake izbore, nenormalno visoke plate, ogromne otpremnine, kupovina stanova, sponzorstva, neuspješni i skupi projekti, višemilionska zaduženja razlozi su zbog kojih su Plantaže pred ambisom", komentariše za RSE poznati crnogorski privrednik Goran Đurović.
Najveći crnogorski brend u mega dugovima
Većinski vlasnik Plantaža je država Crna Gora sa 55 odsto akcijskog kapitala. Kompanija je prepoznata po proizvodnji vina sa jednog od najvećih vinograda u Evropi, koji se nalazi na Ćemovskom polju, nedaleko od Podgorice. Procijenjeni kapital je 90 miliona eura.
Ministar poljoprivrede u Vladi Crne Gore Aleksandar Stijović kaže za RSE da je ta kompanija gotovo bačena na koljena katastrofalnim potezima uprave koju je postavila bivša vlast.
"Ubrzano radimo da što prije riješimo problem koji je rezultat bahatog ponašanja. Imamo situaciju da naš najveći brend ne može da funkcioniše", rekao je Stijović navodeći da je “olakšavajuća okolnost to što Plantaže do sada nijesu bile korisnik državne pomoći”.
Da je država spremna da pomogne Plantažama potvrdio je i premijer Zdravko Krivokapić koji je 2. februara sa ministrom Stijovićem obišao kompaniju.
“Vlada će učiniti sve što je u njenoj moći i zakonskim okvirima da Plantaže opstanu i revitalizuju ogromni potencijal koji posjeduju, a koji je trenutno ozbiljno ugrožen”, kazao je premijer Krivokapić.
Ko je kriv za posrnuće Plantaža?
Ministar Stijović je na konferenciji za novinare u četvratk (3. februara) saopštio da Plantaže poslovnim bankama duguju gotovo 24 miliona eura, zaposlenima i državi 7,5, a stranim i domaćim povjeriocima oko 6 miliona eura.
Zbog stanja u kojem je kompanija, sa dugom od gotovo 38 miliona eura, ministar Stijović je najavio smjenu odbora direktora i smanjenje njihovog broja sa 13 na pet. Poručio je i da “oni koji su doveli firmu u ovu situaciju neće pobjeći pravdi “.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je nedavno potvrdilo da je formiralo predmet o Plantažama u okviru kojeg će ispitati da li je u postupanju čelnika kompanije bilo krivičnih djela.
Istragom je obuhvaćena i bivša izvršna direktorica kompanije Verica Maraš, članica opozicine Demokratske partije socijalista (DPS) koja je u avgustu prošle godine na izborima izgubila vlast. Maraš je na čelu kompanije provela 12 godina sa mjesečnom platom od preko 7.000 eura.
Kako je isisavan novac
Ekonomska analitičarka Mila Kasalica kaže za RSE da su u Plantažama umjesto da ostvaruju profit, uvećavali vrijednost zaliha vina i drugih proizvoda, čime su vrijednost kompanije prikazivali većom od realne. Na osnovu toga su od banaka tražili i dobijali kredite.
'Njihovi prihodi nijesu podmirivali njihove troškove nego su vještački uvećavali prihode da bi uzimali kredite koje nijesu vraćali i koji su sada došli na naplatu' -Mila Kasalica
“Oni su bukvalno uvećavali vrijednost zaliha da bi mogli da uzimaju kredite za isplatu ličnih dohodaka. Njihovi prihodi nijesu podmirivali njihove troškove nego su vještački uvećavali prihode da bi uzimali kredite koje nijesu vraćali i koji su sada došli na naplatu. Gospođa Maraš je svojevremeno izjavila da je računovodstvo rastegljivo. Ona ga je baš rastegla do nivoa gdje je dara prevršila svaku mjeru”, kaže Kasalica.
Ona podsjeća da su državni revizori u kontinuitetu upozoravali na ozbiljne nepravilnosti u poslovanju Plantaža.
“Niko to iz bivše vlasti nije kontrolisao a revizija je svake godine u proteklih pet davala negativno mišljenje, ukazujući da je ugrožena likvidnost jer poslovni model ne može da trpi zalihe koje se ne prodaju. To je neodrživo “ kaže Kasalica.
Šta su sve otkrili revizori?
Državna revizorska institucija (DRI) je u septembru prošle godine dala duplo negativno mišljenje na poslovanje Plantaža za 2018. godinu.
DRI je utvrdila da su Plantaže poslovale suprotno brojnim zakonima i ukazala na brojne isplate gotovinom bez osnova, plaćanje usluga i bez ugovora i faktura, prodaja proizvoda pojedinim partnerima bez cjenovnika i kriterijuma, nepostojanje internih akata o kontrolama, trošenje goriva bez ograničenja.
Plantaže su 2019. godine otpisale dug od 121.000 eura za stambene kredite zaposlenima, a neisplaćene dividende malim akcionarima od oko 120.000 su vraćene Plantažama i knjižene kao prihod.
Naknade članovima Odbora direktora davane su u gotovini.
Utvrđeno je da postoji više od 11 miliona kvadrata zemlje koji su izgubljeni između stvarnog stanja i evidencije. Troškovi za službena putovanja su se isplaćivali unaprijed u iznosima većim od realnih a po povratku s putovanja nije dostavljana dokumentacija o tome. Primjera radi, prema nalazu DRI jedan član Borda direktora dobio je 2.134 eura za putovanje u Sjedinjene Američke Države a nema podataka zašto je bio tamo.
Spisak zloupotreba na koje ukazuju revizori obuhvata i druge brojne načine kako je isisavan novac iz Plantaža.
Zbog sumnji u malverzacije i zloupotrebe u poslovanju Plantaža bivša finansijska direktorica kompanije Valerija Saveljić podnijela je nekoliko krivičnih prijava Osnovnom i Specijalnom državnom tužilaštvu, optužujući upravu i izvršnu direktoricu Vericu Maraš za navodne lažne bilanse i druge zloupotrebe u poslovanju.
Pored svega i korona
Osim ozbiljnih višegodišnjih sumnji u neregularnost u poslovanju Plantaža složenu situaciju u toj kompaniji dodatno je zakomplikovala i pandemija korona virusa jer se, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, na zalihama nalazi 20 miliona litara vina. Prije pandemije Plantaže su izvozile u više od 40 država - od jugoistočne Europe, preko Evropske unije, Rusije, Kine i Australije, do Kanade i Amerike.
"Danas je u Plantažama ambasador Rusije, da pokušamo da riješimo problem sa izvozom na to tržište. Problem je nastao zbog pogrešnih političkih odluka", rekao je ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović, aludirajući na odluku bivše vlasti o uvođenju sankcija Rusiji.
EU je uvela sankcije Rusiji 2014. godine, nakon ruske aneksije (nasilno pripajanje) Krima. Iste godine šest zemalja van Evropske unije, među kojima i Crna Gora, pridružile su se sankcijama EU.
Kao odgovor na sankcije, Rusija je 2014. proglasila zabranu uvoza određenih poljoprivrednih proizvoda iz zemalja koje su joj uvele sankcije, uključujući i Crnu Goru.
Zvanična Moskva je zabranu uvoza crnogorskog vina pravdala njegovom navodnom fitosanitarnom neispravnošću odbacujući tvrdnje da je po srijedi politička odluka.
Kompanija „13. Jul – Plantaže“ osnovana je 1963. godine, a bavi se proizvodnjom vinskog i stolnog grožđa, breskve, proizvodnjom i distribucijom vina i lozovih rakija, uzgojem ribe, ugostiteljstvom i maloprodajom. Posjeduju 11 miliona čokota (sadnica) vinove loze a godišnje proizvedu 22.000 tona grožđa ili 17 miliona flaša vina.
Facebook Forum