Dostupni linkovi

Đukanović vratio Skupštini Zakon o slobodi vjeroispovijesti


Milo Đukanović
Milo Đukanović

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio je na ponovno odlučivanje sve zakone koje je donijela Skupština na sjednici 29. decembra, među kojima su i izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, saopšteno je iz kabineta predsjednika. Prilikom donošenja odluke pozvao se na član 94 stav 1 Ustava. Obrazlažući svoj potez, Đukanović iznosi sumnje da pri odlučuvanju o zakonima nije bilo nužnog kvoruma u Skupštini Crne Gore.

Đukanović je iskoristio zakonsku mogućnost, koju mu omogućava funkcija predsjednika države, da u roku od tri dana vrati Skupštini na ponovno odlučivanje zakone. U slučaju da poslanici ponovo izglasaju pomenutih šest zakona, uključujući i izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti Đukanović je dužan da ih potpiše.

Podsjetimo, na sjednici Skupštine Crne Gore, 29. decembra 2020. usvojeno je sedam zakona među kojima Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

Đukanović je, navodeći razloge za odluku, podsjetio da je shodno članu 90 stav 3 Poslovnika Skupštine propisano: "Kvorum se utvrđuje primjenom elektronskog sistema za glasanje, na način što je svaki poslanik dužan da se lično identifikuje (prijavi) ubacivanjem identifikacione kartice u poslanički pult na svom sjedištu ili na osnovu evidencije generalnog sekretara Skupštine''.

Na pomenutoj sjednici jedna poslanica iz vladajuće koalicije bila u samoizolaciji zbog korona virusa i glasala je putem skajpa što je poslovnikom dozvoljeno. Međutim, poslovnikom nije regulisano i da se kvorum može utvrditi elektronskim putem. Vladajuća koalicija koja ima 41 poslanika od ukupno 81, fizičkim odsustvom te poslanice nije imala kvorum za održavanje sjednice s obzirom da opozicija nije bila u sali.

"Stoga je otvoreno pitanje da li je prilikom početka predmetne sjednice i usvajanja njenog dnevnog reda postojao kvorum, a samim tim i pitanje demokratskog legitimiteta, kao i usaglašenosti usvojenih zakona sa Ustavom Crne Gore i važećim pravnim propisima", naveo je Đukanović u dokumentu upućenom predsjedniku parlamenta Aleksi Bečiću.

Ukazao je i na "otvoreno pravno pitanje" konstatovanja prestanka mandata poslaniku Filipu Adžiću i potvrđivanja mandata Suade Zoronjić, s obzirom na, kako navodi, većinski donešenu negativnu odluku Državne izborne komisije, "kao i na ukupnu parlamentarnu praksu u Crnoj Gori da se mandat člana Parlamenta potvrđuje tek na predlog tog nezavisnog institucionalnog autoriteta."

Šta se djesilo na sjednici Skupštine?

Naime, nova parlamentarna većina koja ima 41 poslanika, od 81 koliko ih je ukupno u parlamentu, morala je obezbijediti glasove svih svojih poslanika da bi izmjenjeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti, tijesnom većinom od jednog glasa, bio usvojen. Jedan poslanik građanskog pokreta URA Filip Adžić, inače protivnik Zakona, par dana prije glasanja najavio je ostavku na poslaničku funkciju, kao i da će angažman nastaviti u kabinetu potpredsjednika Vlade.

URA je umjesto Adžića, predložio Suadu Zoronjić za novog poslanika. Prema proceduri, Državna izborna komisija (DIK) je trebalo da verifikuje, potvrdi njen izbor a Skupština ga konstatuje. Ali, DIK je odbila da verifikuje mandat, što je Skupština ignorisala i konstatovala joj madat, čime je obezbijeđen 41 glas za izglasavanje Zakona.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić iz vladajućih Demokrata, je na sjednici parlamenta kazao da je Državna izborna komisija pokušala da opstruira rad parlamenta.

Nakon toga, poslanici nove parlamentarne većine, njih 41, podnijeli su 31. decembra krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu SDT protiv članova Državne izborne komisije DIK, saopšteno je iz vladajućeg Građanskog pokreta URA, zbog odbijanja DIK da verifikuje mandat poslanici URA Suadi Zoronjić.

Poslanici vladajuće većine, u 2 i po sata poslije ponoći 29. decembra, izglasali su izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, tačno godinu od usvajanja inicijalnog zakona koji je izglasan voljom DPS-a, koji je bio na vlasti od avgustovskih izbora u opoziciji.

Protest ispred Skupštine Crne Gore: Ne damo državu!
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:33 0:00

Kakve promjene u Zakonu su izglasane?

Izbrisani su članovi iz prethodne verzije Zakona iz decembra 2019. godine, koji su propisivali da će „svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a bili su imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine i koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina“.

Upravo taj dio bio je neprihvatljiv SPC koja je pokrenula široke proteste, uz podršku najvećeg dijela tadašnje opozicije, smatrajući da tada vladajući DPS pokušava da otime crkvenu imovinu. Izbore koji su se održali u vrijeme crkvenih protesta, krajem avgusta, DPS je izgubila a na vlast je došla tročlana koalicija, čiji je veći dio, uključujući i novog premijera Zdravka Krivokapića, blizak Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Izmjenjenim Zakonom, na predlog nove Vlade sa premijerom Zdravkom Krivokapićem na čelu, u suštini eliminisani su svi, za Srpsku pravoslavnu crkvu sporni, članovi i imovina ostaje u njihovom vlasništvu.

Đukanović je iskoristio zakonsku mogućnost, koju mu omogućava funkcija predsjednika države, da u roku od tri dana vrati Skupštini na ponovno odlučivanje zakone. U slučaju da poslanici ponovo izglasaju pomenutih šest zakona, uključujući i izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti Đukanović je dužan da ih potpiše.

Reakcije partija vlasti na Đukanovićev potez

Današnja odluka predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića jeste završni čin opstrukcije opozicionih partija, pokušaja blokade institucije i sistema u cjelini, navodi se u zajedničkom saopštenju klubova poslanika vladajuće koalicije koji su, između ostalih potpisali Demokratski front, Demokrate, Socijalistička narodna partija, Pokret za promjene, građanski pokret URA (Ujedinjena reformska akcija) i jos nekoliko manjih partija.

U zajedničkom saopštenju naveli su da je odluka Đukanovića da vrati na ponovno odlučivanje sve zakone koje je donijela Skupština na sjednici 29. decembra "predstavlja presedan u istoriji crnogorskog višepartizma".

„Mi ćemo i ovaj pokušaj opstrukcije, istovjetno kao i dva prethodna pokušaja, riješiti staloženo, demokratski i legalno. Saglasno Ustavu i drugim propisima ponovo ćemo izglasati sve zakone i staviti tačku na ovako jeftin i prizeman pokušaj blokade države, institucija, radnika, privrednika i mnogih drugih", zaključuje se u saopštenju.

U sličnom tonu intonirana je i poruka koju je predsjednik Parlamenta Aleksa Bečić objavio na društvenoj mreži Tviter (Twitter), najavljujući ponovono izglasavanje vraćenih zakonskih rješenja.

Abazović o smjeni Đukanovića

Viceprimijer Dritan Abazović, putem Tvitera, uputio je zančajno oštriju poruku, navodeći da je Đukanović sebi "dao žuti karton". "Ako prekrši Ustav smjenićemo ga", napisao je Abazović.

Tviter diskusija Đukanovića i Krivokapića

Na Tviteru se, povodom Đukanovićevog vraćanja zakona u skupštinsku proceduru oglasio premijer Zdravko Krivokapić, navodeći da ovaj gest prvog čovjeka države "najbolje pokazuje kako kohabitacija funkcioniše u praksi".

Na to mu je, takođe na Tviteru, odgovorio Đukanović navodeći da je njegov komentar populistički i polikatantski, te "ispod svakog nivoa".

XS
SM
MD
LG