Dostupni linkovi

Parlament Crne Gore izglasao promjenu Zakona o slobodi vjeroispovijesti


Sa jedne od protestnih litija protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva. Ispred Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici, 14 juni 2020.
Sa jedne od protestnih litija protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva. Ispred Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici, 14 juni 2020.

U dva i po sata nakon ponoći, 29.decembra, poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, glasovima 41-og poslanika vladajuće većine. Poslanici opozicije nisu prisustvovali u radu parlamenta, nezadovoljni predloženim izmjenama Zakona.

Tačno godinu dana nakon što je u Skupštini Crne Gore usvojen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, na predlog nove Vlade sa premijerom Zdravkom Krivokapićem na čelu, usvojene su izmjene kojima se u suštini eliminišu svi, za Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) sporni članovi i imovina ostaje u njihovom vlasništvu.

Usvojenim izmjenama izbrisani su članovi iz prethodne verzije Zakona o slobodi vjeroispovijesti iz decembra 2019. godine, koji su propisivali da će "svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a bili su imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine i koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina".

Ovaj član bio je neprihvatljiv SPC koja je odmah nakon usvajanja prve verzije zakona, u decembru 2019. godine pokrenula široke proteste, uz podršku najvećeg dijela tadašnje opozicije, smatrajući da tada vladajući DPS pokušava da zakonom „otime crkvenu imovinu“. Izbore koji su se, održali u vrijeme crkvenih protesta, krajem avgusta, DPS je izgubila a na vlast je došla tročlana koalicija, čiji je veći dio, uključujući i novog premijera Zdravka Krivokapića, blizak Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Novim izmjenama Zakona je ukinuta i odredba iz prethodnog, da se vjerska zajednica mora registrovati, što je takođe bila jedna od tačaka kojoj se SPC žestoko opirala.

Sastavni dio usvojenog Zakona postala su dva amandmana Građanskog pokreta URA, da su vjerske zajednice čiji je vjerski centar u inostranstvu, a koje nijesu upisane u jedinstvenu evidenciju dužne da djeluje u okviru pravnog poretka Crne Gore i da su kontrolu zakonitosti trošenja sredstava vjerskih zajednica, iz državnog budžeta vrše nadležni organi, u skladu sa zakonom.

Opstrukcije i protesti

Glasanju je prethodila višečasovna pauza zbog zbog potvrđivanja mandata novoj poslanici vladajućeg pokreta URA nakon što je njihov poslanik Filip Adzić podnio ostavku na poslaničku funkciju.

Nakon što je Državna izborna komisija (DIK), što je formalna procedura, odbila da joj verifikuje mandat to je učinila Skupština čime je parlamentarna većina obezbijedila neophodni 41. glas za izglasavanje Zakona. Oni su optužili opoziciju da su preko DIK pokušali da opstruiraju usvajanje promjena Zakona.

Ranije, tokom dana 28.decembra, ispred zgrade parlamenta, protiv usvajanja zakona protestvovalo je nekoliko hiljada građana suverenista, pristalica crnogorskih patriotskih organizacija koji su došli iz više gradova Crne Gore.

Protest ispred Skupštine Crne Gore: Ne damo državu!
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:33 0:00

Njih su pristvom podržali poslanici Demokratske partije socijalista i ostalih opozicinih partija.

Za opoziciju zakon antidržavni

Iz opzicionog DPS čijim glasovima je usvojen prošli Zakon o slobodi vjeroispovijesti su ocijenili da izmjene daju privilegije i monopol SPC i njihovim pristalicama.

“Crnoj Gori i cijelom svijetu poručujemo da izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti treba da daju privilegije i monopol samo jednoj vjerskoj zajednici i samo jednom narodu. Na ovaj način se krši građanski karakter države, ravnopravnost svih građana”, saopštio je poslanik DPS-a Dragutin Papović.


I ostale opozicione stranke koje su bile vlast kada je usvajan Zakon o slobodi vjeroispovijesti, oštro su kritikovale izmjene Zakona sadašnje Vlade karakterišući ih antidržavnim i donesenim u interesu SPC.

Za novu vlast Crna Gora ponovo počinje da postoji

Ministar pravde u aktuelnoj Vladi, Vladimir Leposavić koji je do imenovanja na tu funkciju bio pravni zastupnik Mitropolije SPC , rekao je da se ovim izmjenama stvaraju uslovi da prestane pravno nasilje koje vodi poništavanju čovjeka i njegovih prava.

“Ovim zakonskim tekstom počinje nova era vladavine prava u Crnoj Gori, a samim tim Crna Gora nanovo počinje da postoji, kao ono što ona treba da bude”, poručio je Leposavić i ustvrdio da su mitropolit Amfilohije i patrijarh SPC Irinej dali živote da bi odbranili svetinje.

Zvanično, obojica crkvenih velikodostojnika, SPC umrli su od posledica infekcije korona virusom.

Iz vladajućeg Demokratskog fronra su pozdravili promjene Zakona a Marko Kovačević (DF) kazao je da ovo što se večeras dešava "zadnji ekser u kovčeg DPS-a", koji je do avgustovskih izbora kada je izgubio vlast vladao tri decenije. "Mi otpočinjemo večeras njihovu sahranu", kazao je Kovačević.

Poslanica vladajućeg pokreta URA Božena Jelušić je kazala da se ovdje ne bira između države i crkve, kao smatra većina opozicionih partija.

“Ovo je Crna Gora i ovih 14 godina je bila ( od kad je nezavisna ) i onih 30 je bila, i u imovinskom smislu biće isto što je bila dok je ovaj režim mirno rasprodavao Crnu Goru. Sve će ostati isto kao prije 14 godina, ali i spirala zla, nažalost. Nadam se da će se poslije izglasavanja ovog Zakona, crkva vratiti tamo gdje joj je mjesto”, istakla je Jelušić.

Protesti završeni mirno

Za razliku od prošlogodišnjeg usvajanja zakona kada su poslanici tada opozicionog Demokratskog fronta napravili incidente u skupštinskoj sali pokušavajući da spriječe usvajanje zakona današnje usvajanje proteklo je mirno. Tokom višesatnih protesta, nekoliko hiljada građana pred parlamentom zapaljeno je par baklji. Policija koja je obezbjeđivala skup, koji nije bio prijavljen, nije reagovala iako su od 22. decembra u Crnoj Gori na snazi su mjere nove Vlade koje zabranjuju javna okupljanja.

Izuzetak od zabrane javnih okupljanja predstavlja prijavljeno okupljanje do 25 osoba, uz primjenu distance od dva metra, uz nošenje maski i upotrebu megafona i transparenata, bez uzvikivanja, u trajanju do 60 minuta.

Protesti ispred Skupštine Crne Gore zbog glasanja o izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti 28 decembra 2020.
Protesti ispred Skupštine Crne Gore zbog glasanja o izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti 28 decembra 2020.

Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović je u nedjelju 27. decembra apelovao na građane da odustanu od masovnog okupljanja i da poštuju zdravstvene mjere. Prisutni su uglavnom nosili maske ali fizička distanca nije poštovana. Crna Gora i dalje je prva u regionu sa 1.442 aktivno inficirana korona virusom na 100 hiljada stanovnika.

Dalja procedura

Skupština će po proceduri Zakon uputiti predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću na potpisivanje.

Đukanović je i na čelu DPS-a, partije koja je predvodila koaliciju čijim glasovima je Zakon izglasan u Skupštini krajem prošle godine.

On ima zakonski rok od sedam dana za potpisivanje zakona, ali i mogućnost da ga u roku od tri dana vrati Skupštini na ponovno odlučivanje. U slučaju da poslanici ponovo izglasaju Zakon, predsjednik Crne Gore je dužan da ga potpiše.

XS
SM
MD
LG