Dostupni linkovi

Odlazak najmoćnijeg crnogorskog bezbjednjaka


Iza dosadašnjeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića (na fotografiji) ostaje niz nerasvijetljenih ubistava, napada na novinare i krivičnih djela kojima je oštećena državna imovina
Iza dosadašnjeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića (na fotografiji) ostaje niz nerasvijetljenih ubistava, napada na novinare i krivičnih djela kojima je oštećena državna imovina

Direktor Uprave policije Veselin Veljović u četvrtak (17. decembra) napušta funkciju, a Vlada Crne Gore će imenovati novog vršioca dužnosti direktora Uprave policije.

To je na svom Twiter nalogu napisao potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, rekavši da ga je Veljović shodno prethodnom dogovoru obavijestio o napuštanju funkcije. Naime, tokom sastanka 7. decembra, Abazović je saopštio da je dogovoreno da Veljović više ne bude direktor policije.

Nova Vlada, izglasana je 4. decembra, nakon izbora krajem avgusta, na kojima je Demokratska partija socijalista (DPS), nakon trideset godina izgubila vlast. Milo Đukanovć koji je na čelu partije od osnivanja, na funkciji je predsjednika Crne Gore do 2023.

Tokom karijere na čelu bezbjednosnog sektora, Veselin Veljović, kao najmoćniji policijski funkcioner u Crnoj Gori, optuživan je od strane opozicionih partija, dijela nevladinih organizacija i drugih subjekata za netransparentnost, zloupotrebu policije i moći, bespogovornu političku lojalnost Milu Đukanoviću, ali i za umiješanost u slučajeve prodaje državne imovine.

Veselin Veljović je prethodnih petnaest godina bio na čelu kako Uprave policije tako i u najvišim državnim institucijama sektora bezbjednosti. Od 2005. do 2011. je obavljao funkciju direktora Uprave policije, potom je bio savjetnik tadašnjeg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića za oblast bezbjednosti i odbrane. U vrijeme Vlade Mila Đukanovića od 2014. godine bio sekretar Vijeća za nacionalnu bezbjednost a od 2018. ponovo direktor Uprave policije.

Iako je u posljednjem Izvještaju o Crnoj Gori Evropska komisija dala pozitivnu ocjenu crnogorskim institucijama na planu borbe protiv organizovanog kriminala, u oblasti međunarodne saradnje policije i učešća crnogorske policije u međunarodnim akcijama, iza dosadašnjeg direktora Uprave policije Veljovića ostaje niz nerasvijetljenih ubistava, napada na novinare i krivičnih djela kojima je oštećena državna imovina.

Neefikasne istrage napada na novinare

Nikada nije utvrđen motiv ni ko su nalogodavci ubistva policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića (2005).

Nisu otkriveni nalogodavci i direktni izvršioci ubistva direktora dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića (2004). Za ovaj slučaj Veljović je ustvrdio da je operativno riješen, ali da je i “nepovratno izgubljen zbog profesionalnog nesnalaženja tadašnjeg tužioca”.

U vrijeme Veljovićevog upravljanja policijom, pretučen je novinar Tufik Softić u Beranama (2007) i direktor dnevnog lista “Vijesti” Željko Ivanović (2007).

Veljovićevom vozaču i šefu obezbjeđenja Milenku Rabrenoviću je suđeno zbog prijetnji upućenih novinarki Oliveri Lakić. Lakić jeprethodno, 2011. godine, pisala o švercu duvana iz fabrike “Tara” iz Mojkovca.

Bivši policijski službenik (Brajuško Brajušković) optužio je (2013) Veselina Veljovića da je organizovao „crne trojke“ - batinaške grupe, koje su navodno prebijale nepodobne novinare i opozicionare.

U vrijeme njegovog rukovođenja, 2011. godine, iz Uprave policije je potekao falsifikovani listing telefonskih razgovora tadašnjeg premijera Igora Lukšića. Tim listingom je pokušana kompromitacija Igora Lukšića tako što se među pozivaocima našlo ime i osuđenog narkobosa Darka Šarića. Iako je Lukšić, sa mjesta premijera, insistirao na efikasnoj istrazi, nikada nije otkriveno ko je falsifikovao listing.

Ugovori na štetu države

Dio nevladinog sektora Veselina Veljovića smatra odgovornim za štetne ugovore koji se odnose na prodaju imovine u vlasništvu policije i Ministarstva unutrašnjih poslova.

Afera “Limenka” je državu koštala više od 10 miliona eura na osnovu sudske presude po tužbi Aca Đukanovića, brata predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Đukanović je tužio državu zbog neispunjenog ugovora o ustupanju zemljišta koje je bilo u vlasništvu Uprave policije.

Veljović je sumnjičen i za sklapanje štetnog ugovora, 2011. godine kupovinom kamp-hotela „Zlatica" u Podgorici od biznismena Žarka Burića za 8,3 miliona eura, za potrebe obuke Specijalne antiterorističke jedinice. Prethodno je tadašnja Vlada Crne Gore prodala istom biznismenu Žarku Buriću, taj kamp-hotel Zlatica i još dva hotela (Crna Gora i Ljubović), za mnogo nižu cijenu od 4,7 miliona eura.

Nevladina organizacija Mans, koja se bavi borbom protiv korupcije, tada je objavila da je Veljović od Burićeve firme kupio luksuzni trosoban stan, plativši tek trećinu njegove vrijednosti, a „nakon što je prethodno sklopio štetan ugovor o kupovini kamp-hotela “Zlatica” kada je državni budžet oštećen za višemilionski iznos. Mans je podnio krivičnu prijavu protiv Veljovića i Burića zbog sumnje da je oštećen državni budžet radi pribavljanja protivpravne finansijske koristi. Ovaj slučaj nikada nije sudski procesuiran.

Veselin Veljović je optuživan da je vodio političku agitaciju unutar policije u korist Demokratske partije socijalista. Tako je pred lokalne izbore u Mojkovcu (2013) organizovao sastanak sa policijskim službenicima i oficirima u kampu Zlatica. Veljović je tada tvrdio da je držao predavanje o NATO integracijama.

Karijera: Od Pljevalja do Podgorice

Nakon završetka Vojne akademije u Beogradu Veljović je postavljen 1992. godine za komandira Stanice policije u Centru bezbjednosti Pljevlja, na krajnjem sjeveru Crne Gore.

Početkom devedesetih godina, u vrijeme političkog i državnog savezništva zvanične Podgorice i Srbije Slobodana Miloševića, u Pljeviljima i okolnim selima Bukovice, paravojne srpske jedinice su vršile progon bošnjačkog stanovništva. Iako je dio Bošnjaka iz tog kraja problematizovao njegovu ulogu u tim događanjima, Veljović je kasnije tvrdio da je crnogorska policija omogućila mir u Pljeviljima. U tom periodu iz Bukovice je raseljeno je oko 125 porodica.

U vrijeme političkih previranja u Crnoj Gori 1998. godine, između Mila Đukanovića koji je kontrolisao crnogorsku policiju i Momira Bulatovića, sljedbenika Slobodana Miloševića kome je bila lojalna Vojska Jugoslavije, Veljović je bio komandant Antiterorističke jedinice. U noći nasilnih demonstracija, januara 1998, Veljović sa svojom jedinicom nije dozvolio prodor demonstranata u zgradu tadašnje Vlade Crne Gore.

Time je odbranio poziciju tada izabranog predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića od svrgavanja.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG