Bjeloruska liderica opozicije Svetlana Tihanovskaja u današnjem (18. septembar) obraćanju video snimkom Vijeću Ujedinjenih nacija (UN) za ljudska prava zahtijevala je da vlasti Bjelorusije prekinu nasilje nad demonstrantima i organizuju slobodne i poštene predsjedničke izbore.
Bjeloruski ambasador pri UN-u u Ženevi Jurij Ambrazevič izjavio je da nije prihvatljivo da se ovo tijelo UN-a koristi za miješanje u predsjedničke izbore, javio je Reuters.
Ovu hitnu raspravu sazvala je Evropska unija (EU) radi razgovora o suzbijanju neslaganja nakon spornih predsjedničkih izbora u Bjelorusiji prošlog mjeseca.
EU je pozvala visoku predstavnicu UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet da pomno prati situaciju u Bjelorusiji, u kojoj je na hiljade ljudi privedeno, stotine ih je policija pretukla, a postoje i izvještaji o mučenju neistomišljenika.
Bachelet je ranije ove sedmice rekla da bi te navode "trebalo dokumentirati i istražiti, s ciljem dovođenja počinilaca pred lice pravde".
Bjeloruska opozicija i Zapad tvrde da je predsjednik Aleksandar Lukašenko produžio svoju 26-godišnju vladavinu nakon pobjede na izborima 9. avgusta za koje se smatra da su namješteni.
Tihanovskaja, koja je pobjegla u Litvaniju nakon izbora i tvrdi da je pobijedila, rekla je 17. septembra da se opozicija i grupe za ljudska prava pripremaju za objavljivanje liste zvaničnika i službenika sigurnosti koji su navodno umiješani u nasilje nad demonstrantima.
"Dobili smo imena onih koji muče i tuku ljude. Stoga, pripremamo zasebnu listu službenika za provođenje zakona koji su sudjelovali i nastavljaju sudjelovati u policijskim nestašlucima", napisala je Tihanovskaja na svom profilu na Telegramu.
Rekla je da će lista biti nazvana po Aleksandru Taraikouskom, prvom demonstrantu za kojeg se vjeruje da ga je policija usmrtila dan nakon izbora.
Tihanovskaja je rekla da će na spisku za sankcije biti i oni za koje se sumnja da su uključeni u mučenje, ilegalna hapšenja i druge zloupotrebe. Rekla je da će spisak podijeliti sa Sjedinjenim Državama, EU i drugima.
"Predlažem da snage sigurnosti zaustave nasilje i stanu na stranu bjeloruskog naroda. U suprotnom, nećete izbjeći pošteno suđenje i kaznu", napisala je.
Washington i Brisel razmatraju sankcije protiv bjeloruskih zvaničnika zbog navodnog namještanja glasova i nasilnog odgovora na proteste u Bjelorusiji.
U međuvremenu, podrška Rusije postala je presudna za Lukašenkov opstanak, a Kremlj je stao njegovu stranu optužujući Zapad da izaziva revoluciju u zemlji.
Evropski parlament je 17. septembra donio neobavezujuću rezoluciju kojom odbija da Lukašenka prizna za predsjednika nakon što mu u novembru istekne trenutni mandat.
Rezolucija poziva na "nove, slobodne i poštene izbore što je moguće prije pod međunarodnim nadzorom".
Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) takođe je pokrenula istragu o navodnim slučajevima kršenja ljudskih prava i izbornim prevarama.
Ministri vanjskih poslova EU i evropski šef diplomatije Josep Borrell planiraju da se 21. septembra sastanu s Tihanovskajom u Briselu.
