Dostupni linkovi

Internetom i auto-litijama protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti


Auto-litije vjernika SPC u Beranama (slikane iz drona)
Auto-litije vjernika SPC u Beranama (slikane iz drona)

Suočena sa zabranom vjerskih okupljanja zbog pogoršanja epidemiološke situacije, Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori uvela je nove oblike komunikacije sa javnošću i vjernicima: internet i auto-litije.

Internet-litije i auto-litije počele su nakon što su 25. juna, zbog pogoršane epidemiološke situacije u Crnoj Gori, odlukom Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT) zabranjena vjerska okupljanja na kojima su od početka 2020. godine hiljade pristalica SPC protestovali protiv usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Vjernici SPC odnedavno u većini crnogorskih gradova organizuju protestne auto-litije. Posljednje u nizu održane su 26. jula u Nikšiću, Podgorici, Beranama…

Šta su auto i internet litije

Kolone automobila uz zvuke sirena i po više sati kruže gradom, okićene zastavama, uglavnom srpskim trobojkama. Učesnici uz podignuta tri prsta uzvikuju "Ne damo svetinje", što je aktuelni slogan protiv usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. U kolima su uglavnom dvije do tri do osobe, kako nalažu mjere Nacinalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti.

Internet litije SPC u Crnoj Gori vjernici mogu da prate uživo svake nedjelje na Jutjubu ili na crkvenom Radiju Svetigora. Koncepcija internet litija ne odnosi se na duhovna, vjerska pitanja, obrede i poruke koliko na rasprave o aktuelnim temama poput Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

U kolima su uglavnom dvije do tri do osobe, kako nalažu mjere Nacinalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti.
U kolima su uglavnom dvije do tri do osobe, kako nalažu mjere Nacinalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti.

Tako je gost internet litije od nedjelje 26.jula, episkop budimljansko-nikšićki Joanikije govorio o odnosu Crkve i države sa akcentom na nedavne, propale pregovore ekspertskih timova crnogorske vlade i SPC o, za crkvu, spornom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti:

"Formula koju nam je vlast ponudila za registrovanje crkve koja ovdje postoji vjekovima neiskrena je, neodgovarajuća, neprimjerena i ponižavajuća, suprotna Ustavu i međunarodnim obavezujućim aktima, poručio je Joanikije ocjenjujući da ponuda Vladinog ekspertskog tima "nije usaglašena ni sa čim, osim sa zlom voljom vlasti".

Profesorica Božena Jelušić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da su izbori zakazani za 30. avgust povoljan trenutak i za crkvu da više pragmatično, neko kreativno, iskoristi sve platforme i načine kako bi za nju najvažnije pitanje Zakona pozicionirala na što efikasniji način.

"Evidentno je da crkva slijedi izreku da cilj opravdava sredstvo. Vidimo da jedna tradicionalna i konzervativna institucija ne zazire od upotrebe novih medija koji mogu da homogenizuju eho komore njenih pratilaca i to oko određenog problema koji je visoko na agendi crkve", ocjenjuje Jelušić dodajući da je crkva prepoznala tu mogućnost.

"Pošto će izbori prelomiti i tu najvažniju vjersku temu, Zakon o slobodi vjeroispovijesti, a ne može se ići na tradicionalne promocije niti se mogu organizovati litije, crkva ne toliko kreativno koliko pragmatično svjesno ulazi u virutalni prostor kako bi tu ostvarila svoj cilj", zaključuje Jelušić.

Crkva ide na internet, muzičari u kafiće

Nije se samo crkva morala prilagoditi novim okolnostima. Epidemija korona virusa je gotovo bez posla ostavila muzičare kojima su jedini prihodi dolazili od klubskih svirki i koncerata.

Zbog odluke NKT, od 7. jula kojom je zabranjeno održavanje zabavno-muzičkog programa u ugostiteljskim objektima, uključujući i plažne barove, preko 400 članova Udruženja estradnih umjetnika i izvođača tražilo je da se ova mjera suspenduje i odobri rad.

NKT je izašlo u susret tom zahtjevu i od 27. jula dozvolilo održavanja zabavno -muzičkog programa u ugostiteljskim objektima ali uz određene mjere.

"Muzičari međusobno moraju biti na distanci od minimum dva metra. Obavezni su da nose maske, osim pjevača i svirača duvačkih instrumenata. Obavezno je i da bude distanca od najmanje četiri metra između muzičara i gostiju, ili da bude postavljen providni pleksiglas između muzičara i gostiju", eksplicitno se navodu u mjerama NKT.

Zabranjeno igranje i plesanje

Muzičar i suvlasnik ugostiteljskog objekta, Vladimir Maraš za RSE kaže da su ove mjere donijele djelimično olakšanje i smanjile tenzije kako kod muzičara tako i kod vlasnika lokala.

Komentarišući nove uslove u kojem moraju da posluju, Maraš kaže da je u njegovom lokalu poštovanje mjera distance primjenjivo zbog velike bine i bašte.

"Ali, iz ugla ugostitelja smatram da je to u poslovnom smislu neodrživo i zabluda je da se tako može raditi, kaže Maraš podsjećajući da je na otvorenom prostoru dozvoljen boravak najviše 40 osoba.

Objašnjavajući da se pravilo odnosi i na ogromne terase i od preko 200 metara kvadratnih Maraš zaključuje:

"To će djelovati polu-tužno a polu-komično".

Podgorica: Epidemija na 40°C
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:28 0:00

O tome koliko su mjere poslovno neodržive, Maraš kaže da govori činjenica da će oni napraviti pauzu u radu na nekoliko sedmica.

"Da mislimo da rad u ovim okolnostima ima smisla ne bismo išli na odmor ali tako je kako je. Uslovi su drugačiji i veliko je pitanje kako će funkcionisati posao sa ugostiteljstvom i živim programmima, gostima i svim onim što je neophodan minimum uslova da bi to bilo na obostrano zadovoljstvo", navodi Maraš.

Upitan da li bi on svirao klavir pod maskom, Maraš odgovara odrično jer smatra da sviranje pod maskom može uticati na kvalitet.

"Sačekao bih da epidemija prođe pa da klavir sviram, udišući punim plućima, zbog koncentracije, i muzike nego da držim "skafander" na glavi da bih zabavljao nekoga", dodaje Maraš.

Muzičar Miha Radonjić iz benda Crveno i crno, za razliku od Maraša, ne smatra da će nošenje maske uticati na kvalitet nastupa.

"Mjere jesu čudne ali neće uticati na kvalitet. Konkretno ova mjera sa pleksiglasom ili udaljenošću od četiri metra između izvođača i publike jeste čudna ali treba slušati struku", kaže Radonjić.

On je pozdravio i produženje rada ugostiteljskih objekata do 24 sata jer je to, kako kaže, značajna razlika.

"U svakom slučaju, bolje je nego ranije što je bilo gdje nam je djelatnost bila svedena na nulu kao i prihodi od djelatnosti. Računamo makar da ćemo, i uz ove mjere, nešto uspjeti da prihodujemo i da uđemo u normalne tokove", navodi Radonjić.

Do sada aktuelno radno vrijeme kafića do 22 sata bilo je vrlo nepopularno i zbog tropskih temperatura koje su onemogućavale građane da prije sumraka posjećuju lokale.

Epidemiolozi su u više navrata upozoravali da su upravo ugostiteljski objekti visokorizični sa aspekta tranmisije virusa upravo zbog velikog broja mladih koji ih posjećuju. BLOG UŽIVO O KORONA VIRUSU

Najveći broj aktivno oboljelih (320) na 100 hiljada stanovnika u regionu, registrovan je upravo u Crnoj Gori. Trenutno je preko 2.000 inficiranih korona virusom.

Prvi ciklus obolijevanja u Crnoj Gori pratile su stroge mjere, a u periodu od 17. marta do 4. maja registrovano je 324 slučajeva, od čega je devet osoba preminulo.

Drugi ciklus obolijevanja (od 14. juna), iako sa višestruko većim brojem obolijevanja, ne prate stroge mjere. One podrazumijevaju fizičku distancu, maske na otvorenim i zatvorenim prostorima, zabranu vjerskih i političkih skupova na kojima prisustvuje više od 40 ljudi.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG