Dostupni linkovi

Vladin pojas za spašavanje crnogorske ekonomije


Budva, juli 2020

Svih trinaest članova porodice Rada Rađenovića iz Budve živi od turizma. Njihov restoran je ovog juna imao tek oko četvrtinu lanjskog prometa, a mini hotel nisu ni otvarali, jer su sve rezervacije za dvadesetak soba otkazane.

"Ipak se nadam da će se isplivat. Jer, vidim da se država uključuje kroz ekonomske mjere za privredu. Svjesni su i oni ako turizam popadne, propašće ekonomski i Crna Gora, jer druge privrede nemamo", kaže Rađenović za Radio Slobodna Evropa (RSE), komentarišući treći paket ekonomskih mjera Vlade Crne Gore koji između ostalog podrazumijeva podršku turizmu.

Mjere Vlade Crne Gore

Zbog pandemije korona virusa i sprječavanja negativnih posljedica, Vlada je usvojila treći paket ekonomskih mjera vrijedan 1,22 milijardi eura koji pokriva period od naredne četiri godine, a podrazumijeva dodatna ulaganja u sektore crnogorske privrede i ujedno štednju na u javnom sektoru.

Kratkoročne mjere se odnose na podršku: sektoru turizma, podsticaj poljoprivredi i ribarstvu, na podršku konkurentnosti privrede, subvencioniranje zarada u sektoru privrede i turizma od 16 miliona eura i smanjenje stopa PDV-a sa 21% na 7% za dio uslužnih djelatnosti, te dodjela po 200 eura najranjivijim kategorijama stanovništva i povećanje najnižih penzija za 12%.

Dugoročne ekonomske mjere se odnose na period do 2024. godine, razvojnog su karaktera i namijenjene su IT industriji, turizmu, poljoprivredi, energetici i saobraćaju.

Premijer Duško Marković je u četvrtak (23. jula) da ovaj paket mjera neće ugroziti stabilnost finansijskog sistema Crne Gore.

Dio opozicionih stranaka je oštro napao Vladin plan za ublažavanje posljedica pandemije korona virusa.

Kako je ocijenio Nebojša Medojević, poslanik opozicionog Demokratskog fronta, crnogorska Vlada je svjesna ekonomskog kolapsa na jesen, te pokušava da navedenim planom ulaganja od milijardu i dvjesta miliona, prevari najranjivije kategorije.

"Sa ovako visokim javnim dugom, koji je već 84%, jasno je da ćemo do kraja godine imati dugo preko 100% BDP-a. Dakle, Vlada Crne Gore sprema otpuštanja, smanjenje zarada iz državnog budžeta, uvođenje kriznog poreza. Prema našim informacijama sve zarade preko 450 eura biće opterećene kriznim porezom od 15 procenata", smatra Medojević, zaključujući da svi elementi govore da Crna Gora ulazi u jednu ozbiljnu ekonomsku recesiju i katastrofu.

Za lidera Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića je posebno sporno što je pomoć projektovana do 2024. godine. Abazović je rekao da nije moguće predvidjeti kako će se odvijati kriza do kraja avgusta a kamo li u naredne četiri godine.

Dugoročne ekonomske mjere se odnose na period do 2024. godine, razvojnog su karaktera i namijenjene su IT industriji, turizmu, poljoprivredi, energetici i saobraćaju (fotografija: Budva, jli 2020
Dugoročne ekonomske mjere se odnose na period do 2024. godine, razvojnog su karaktera i namijenjene su IT industriji, turizmu, poljoprivredi, energetici i saobraćaju (fotografija: Budva, jli 2020

Paketi za pokrivanje gubitaka

Većina ugostitelja u pripremu svake sezone mora uložiti novac, najčešće zaduživanjem kod banaka. Ali bez turista posla nema, pa se nema odakle ni vratiti kredit. Zato Rađenović pozdravlja najavu države o povoljnim kreditima sa grejs periodom od 24 mjeseca, kao i jednogodišnje smanjenje PDV-a sa 21 na sedam posto za ugostiteljstvo.

"Bez ovih mjera, uz one koje najavljuju i iz opštine, mislim da bi sigurno 70 posto restorana propalo", smatra Rađenović.

Povoljni krediti i smanjenje PDV-a su dio trećeg paketa ekonomskih mjera podrške građanima i privredi za ublažavanje posljedica pandemije korona virusa u okviru kojeg je za sektor turizma kratkoročno opredijeljen iznos od 83,3 miliona eura, a za dugoročne mjere planirano oko 132 miliona.

Boris Marđonović iz Udruženja hotela i Zanatsko-preduzetničke komore Crne Gore, smatra da Vladine mjere podsjećaju na socijalističke programe iz vremena dogovorne ekonomije.

"Nadam se da Vlada ne očekuje od privrede, kojoj pomoć ni u prvom ni u drugom paketu nije stigla na jednak i pravedan način, da preuzmemo teret zbrinjavanja zaposlenih. Očuvanje radnih mjesta i dugoročni razvoj seostvaruje programima za generisanje tražnje, a ne paketima za pokriće gubitaka", smatra Marđonović za RSE.

Njegova skepsa da će mjere imati efekta temelji na prethodna dva ekonomska paketa, jer smatra da najveći broj preduzeća nije dobio pomoć za likvidnost.

"Odlaganje otplate kredita privredi, koje je došlo samo do 836 preduzeća (160 miliona eura) i odlaganje uplata poreza na doprinose od 45 miliona eura, sada je postalo samo dodatno opterećenje, jer privreda nije imala obrta", kaže Marđonović i navodi da je subvencije za zarade u drugom paketu mjera od 33,2 miliona dobilo 64.000 zaposlenih.

"Taj novac je naravno potrošen, i što dalje? Sada se najavljuju nove subvencije, međutim problemi su ostali isti, a rješenja nema u ponudi", kaže Marđonović.

Među Vladinim ekonomskim mjerama za pomoć turističkoj privredi je predviđena i podrška izdavaocima privatnog smještaja od ukupno 3 miliona eura, dok će zakupci morskog dobra plaćati za ovu godinu 50 posto manje nadoknade. I turoperatori će imati subvencije za turističke grupe koje će u ovoj i narednoj godini boraviti u Crnoj Gori najmanje sedam dana.

Vlada istrajava na filozofiji masovnog turizma

Novi paket mjera ekonomske pomoći privredi je dobrodošao, ocjenjuje za RSE dr turističke ekonomije Rade Ratković. Smatra veoma dobrim potezima zamrzavanje otplate kredita i smanjenje PDV-a, ali kada je riječ o subveniconiranju plata, skreće pažnju da je ono za turizam predviđeno u iznosu od 70, a ugostiteljstvo 50 posto.

"Mislim da bi to trebalo da bude u istom rangu, iako je to vjerovatno zbog oskudice u budžetu, jer je u ugostiteljstvu najviše, oko 86 posto zaposlenih", navodi Ratković, koji u dugoročnim mjerama Vlade kaže da prepoznaje staru filozofiju masovnog turizma, umjesto zalaganja za održivi razvoj.

"To je filozofija gradnje velikih kompleksa, sa naglašenom rezidencijalnom komponentom. Plašim se da će se to i dalje protežirati kao prioritetne investicije, koje više pripadaju poslovanju sa nekretninama, nego turizmu", upozorava naš sagovornik i dodaje da u mjerama nedostaju one namijenjene agrarnom i ruralnom turizmu, koje smatra prioritetom u postpandemijskim vremenima.

Bez turista posla nema, pa se nema odakle ni vratiti kredit (fotografija: Kotor, juli 2020)
Bez turista posla nema, pa se nema odakle ni vratiti kredit (fotografija: Kotor, juli 2020)

Cilj je preživjeti pandemiju

Iz ugla ugostitelja, u sadašnjoj krizi je najvažnije opstati bez otpuštanja zaposlenih, smatra vlasnik restorana Rade Rađenović, koji je optimista da će turizam preživjeti pandemiju. Pitamo kada očekuje da će se crnogorski turizam vratiti na nivo rekordne 2019. godine.

"Imam 76 godina i mislim da ja to neću dočekati, jer je trebalo puno godina da se dođe do prošlogodišnjeg rezultata. A sada je kriza u cijelom svijetu, ljudi svuda ostaju bez posla, pa se neko vrijeme neće moći trošiti i putovati kao prije", kaže Rađenović.

Prema podacima MORT-a, Crnu Goru u 2019. posjetilo 2,6 miliona gostiju, aprihod od turizma je premašio milijardu eura. Sredinom jula, međutim, u Crnoj Gori je bilo samo oko osam posto turističkog prometa koji je ostvaren istog dana godinu prije.

XS
SM
MD
LG