Dok su stotine ljudi odavale počast Georgeu Floydu na posljednjoj komemoraciji pred sahranu u Houstonu, demokrate su otkrile prijedlog novog zakona o reformi policije, nakon što je smrt afroamerikanca tokom policijskog privođenja u Mineapolisu izazvala talas antirasističkih protesta u SAD i širom svijeta.
Istovremeno, policajac Derek Chauvin, koji je optužen za ubistvo, u ponedjeljak se prvi put video linkom pojavio pred sudom gdje mu je potvrđena optužnica, a kaucija povećana sa milion na 1, 25 miliona dolara.
Tijelo Georga Floyda javno je bilo izloženo šest sati na komemoraciji, a 9. juna će biti sahranjen.
Stotine ljudi stajalo je u redu i čekalo da se pokloni Floydu, koji je postao simbol borbe za rasnu ravnopravnost. Među onima koji su došli da mu odaju poslednju poštu je i guverner Texasa Greg Abbott. Dio posjetilaca je imao na sebi majice sa natpisom "Ne mogu da dišem", riječi koje je Floyd izgovorio dok mu je policajac držao koljeno na vratu.
Demokrate odale počast i predložile reformu policije
Članovi američkog Kongresa iz Demokratske stranke su, prije nego što su predstavili prijedlog za reformu policije, održali minut ćutanja, zatim klekli na jedno koljeno osam minuta i 46 sekundi u znak poštovanja prema Floydu i drugim Afroamerikancima koji su "nepravedno izgubili život".
Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi i šef demokratske manjine u gornjem domu, Senatu, kao i još dvadesetak članova Kongresa među kojima nekolicina Afroamerikanaca, okupilo se u Holu emancipacije, tako nazvanom u znak počasti za robove koji su radili na izgradnji zgrade Kongresa u Vašingtonu u 18. veku.
“Ovdje smo da iskažemo poštovanje za postupke američkog naroda koji protestuje zbog toga što se dešava,” istakla je Pelosi prije nego što je kleknula na jedno koljeno. “Ovdje smo da odamo počast Georgeu Floydu”, dodala je.
Demokrate su objavile prijedlog zakonske regulative detaljne reforme policije u Sjedinjenim Državama.
"Ne možemo se pomiriti ni sa čim manjim od transformativnih strukturnih promjena", rekla je Pelosi. Prijedlog, najambicioznija promjena zakona koju je Kongres tražio tokom godina, nastoji, između ostalog, da ograniči zakonsku zaštitu policije i stvori nacionalnu bazu podataka o incidentima sa prekomjernom upotrebom silom.
Portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany je izjavila kasnije tokom dana da je predsjednik Donald Trump razmatrao prijedloge administracije o reformi policije. McEnany je dodala da je Trump bio "zgrožen" pozivima na smanjenje finansiranja policije.
Trump je na Twitteru napisao da su demokrate poslije poziva za umanjenje budžeta za policiju, "poludile".
Suđenje policajcu optuženom za ubistvo
Istovremeno, na suđenju u ponedjeljak su službeno objavljene sve optužbe protiv policajca Chauvina, koji je optužen za drugostepeno ubistvo, dok su trojica njegovih kolega optuženi za pomaganje i podržavanje ubistva.
Chauvin se na sudu pojavio putem video linka iz najstrože čuvanog zatvora. Određena mu je kaucija od 1,25 miliona dolara.
Chauvin, kako javlja Rojters, nije rekao skoro ništa u sudnici, a njegovo sledeće pojavljivanje je zakazano za 29. jun.
Chauvin je 18 godina radio u policijskim snagama Minneapolisa. Tokom njegove karijere protiv njega je podneseno nekoliko prijava. Nisu poznati detalji ovih pritužbi, osim kako su samo dvije od njih rezultirale disciplinskom mjerom.
On je prvobitno optužen za ubistvo trećeg stepena prema kojem je smrt nastupila "bez namjere", ali uzrokovana je "počinjenjem djela izrazito opasnog za druge". Glavni tužilac u Minnesoti Keith Ellison nadogradio je optužnicu navodeći da je Chauvin počinio nenamjerno ubistvo drugog stepena upotrebom sile ili nasilja.
Chauvin se takođe tereti za ubistvo drugog stepena koje se dešava kada neko "stvora nerazuman rizik i svjesno preuzima šanse da nanese smrt ili druge tjelesne povrede drugome".
Svaka od ovih optužbi donosi različite kazne. Najteža optužba, ona za ubistvo drugog stepena, donosi maksimalnu kaznu zatvora od 40 godina. Ubistvo trećeg stepena kažnjava se zatvorom do 25 godina zatvora, novčanom kaznom od 40.000 američkih dolara ili oboje.
Chauvin se trenutno nalazi u pritvoru.
Policija u Mineapolisu biće rasformirana
Nekoliko sati prije komemoracije Gradsko vijeće Mineapolisa odlučilo je raspustiti postojeći odjel policije i formirati novi, uprkos protivljenju gradonačelnika.
Devet od 13 vijećnika kazalo je da će stvoriti novi model javne sigurnosti u gradu koji je optužen za rasizam.
"Obavezali smo se da ćemo raspustiti policiju i zajedno s našom zajednicom uspostaviti novi model javne sigurnosti koji će čuvati našu zajednicu", rekla je za CNN predsjednica Gradskog vijeća Minneapolisa Lisa Bender.
Gradonačelnik Jacob Frey ranije se usprotivio ovom potezu. S druge strane, aktivisti koji se godinama bore za ljudska prava, kazali su da je ovo velika prekretnica.
Odluka gradskog vijeća Minneapolisa pročitana je javno, pred više stotina demonstranata. Članica vijeća rekla je da je u Minneapolisu, ali i širom Amerike postalo jasno da postojeći sistem organizovanja policije i javne bezbednosti ne čini zajednice sigurnim i da su se dosadašnje reforme pokazale neuspješnim.
Gradonačelnik New Yorka najavio isto
I u New Yorku je gradonačelnik Bill de Blasio rekao da će nakon masovnih antirasnih protesta policija biti reformisana.
"Fokusirani smo na to da pripadnici policije pomažu mladim ljudima i riješavaju njihove brige, da se problemi riješavaju u korijenu a ne njihove posljedice. Naša odluka je da novac koji je koristila policija sada ide u socijalne službe a planovi će biti precizirani narednih nedelja", naveo je gradonačelnik New Yorka.
Protesti nastavljeni
Istovremeno, u noći pred sahranu Floyda održani protesti u više američkih i evropskih gradova. Demonstracije su bile uglavnom nenasilne i protekle su mirnije nego prethodnih dana.
U Washingtonu ispred Bijele kuće je postavljena nova zaštitna ograda a demonstranti su je ukrasili natpisima, "Životi crnaca su važni" i "Nema pravde, nema mira".
Demonstriralo se i u evropskim gradovima protiv rasizma i policijske brutalnosti, a u znak podrške pokretu "Životi crnaca su važni". Ispred američke ambasade u Londonu više desetina hiljada ljudi i sukob sa snagama reda. Na jednom od transparenata je pisalo "I Velika Britanije je kriva".
U centru Brisela je policija suzavcem i vodenim topovima rastjerivala demonstranata. Više demonstranata je uhapšeno. Demonstriralo se i u gradovima Azije i Latinske Amerike.
Protesti u SAD-u započeli su nakon što se pojavio snimak hapšenja 46-godišnjeg Georga Floyda u Minneapolisu. Floyd je preminuo vezan lisicama nakon što mu je bijeli policajac klečao na vratu gotovo devet minuta. Na snimcima koji su uznemirili cijeli svijet Floyd je govorio da ne može disati i molio policajca da ga prestane gušiti.
Facebook Forum