O turizmu u Hrvatskoj, Europi i svijetu u ovoj godini odlučuju epidemiolozi, a ne turistički radnici, upozoravaju dobri poznavatelji turističkog tržišta i turističkih kretanja.
U Hrvatskoj i drugim turističkim destinacijama u Europi i svijetu bit će ove turističke sezone domaćih gostiju, a bude li stranih – bit će to minimalno, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) dugogodišnja turistička novinarka „Slobodne Dalmacije“ Ružica Mikačić.
Ona dnevno prati situaciju na svjetskom turističkom tržištu i dnevno kontaktira sa turističkim radnicima sa emitivnih tržišta za Hrvatsku.
„Svi moji sugovornici vani prilično su konsternirani. Mali čekaju što će napravit veliki, a veliki - velike turističke agencije TUI, FTI, Thompson, najveće aviokompanije Rynair, Easyjet, Jet2com – određuju ritam rada. A ovog trenutka oni ne daju nikakve naznake. Što treba misliti o ovom ljetu, kada TUI sada prodaje 2021. godinu! I Easyjet sada također prodaje 2021. godinu! Kažu, kupite kartu za jedan euro gdje god hoćete! Ali za 2021, ne za 2020.!“, navodi naša sagovornica.
Godina za domaće goste
„Kada ja sve to vidim, a dnevno pratim sve te svjetske portale i dobivam svjetske turističke informacije, sve to skupa meni ne djeluje nimalo obećavajuće“, produžava Mikačić.
„To je oko međunarodnog prometa, ali unutar granica pojedine zemlje stvari će se sasvim sigurno liberalizirati. Slavonci i svi drugi iz kontinentalne Hrvatske doći će na more ovo ljeto, to sam sigurna! Da li u istom broju, s obzirom na to da je pola zaposlenih na minimalcima, to će tek trebati vidjeti“, procjenjuje Mikačić, inače i dobitnica nagrade za dugogodišnji kreativni rad u turizmu „Simply the best“ Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) za 2019. godinu.
O zračnom koridoru od Češke do Splita i Rijeke
Ideja čeških turističkih agencija da se ovog ljeta napravi svojevrsni zračni koridor koji bi češke turiste s potvrdom da su negativni na testiranju za korona virus dovozio od Češke do Splita i Rijeke, oduševljeno dočekana kod čelnih ljudi nekih hrvatskih turističkih destinacija, doživjela je hladan tuš kada su novinari za komentar pitali epidemiologe.
„Turizam više neće izgledati kao što je izgledao prije“, kazao je na redovitoj konferenciji za novinare Nacionalnog stožera Civilne zaštite 16. travnja ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.
„Epidemiolozi će donijeti jedan poseban okvir o funkcioniranju i uvjetima koje hotelski i svi ostali smještaji trebaju ispuniti i uvjete o ponašanju stranih turista. Ako kod nas bude povoljna epidemiološka situacija, naravno da će naši građani moći doći na more. Pitanje je hoćemo li vanjske turiste pustiti. To ovisi o njihovoj epidemiološkoj situaciji“, naglasio je.
A što se tiče potvrda o testiranju, on je podsjetio da ni test nije nikakva garancija, jer se već za 24 sata može postati pozitivan.
"Epidemiološki gledano, garancija bi bila samo kada bismo mi imali uvide u njihove karantene i kada bi oni proveli 14 dana u karanteni. Samo u tom slučaju bili bismo sigurni da nam neće donijeti bolest", zaključio je Capak.
Rigidne i sigurne mjere
Ministar turizma Gari Capelli nije bio iznenađen inicijativom čeških tour-operatora, i u izjavi novinarima 16. travnja izrazio je očekivanje da će toga biti još:
„Takve želje se mogu očekivati, jer nitko ne može dugo izdržati situaciju bez posla, bit će toga i iz Austrije, Slovačke, Mađarske i drugih zemalja, a pogotovo od njihovih građana koji su vlasnici brodova, kuća i drugog u Hrvatskoj i htjeti će doći u svoju imovinu u Hrvatsku na određeni način.“
On drži važnim i ponašanje Hrvatske u aktualnoj pandemiji i to da Hrvatska „daje i dobre signale iz zdravstvenog sustava te da je možda i najrigidnija u mjerama, ali i najsigurnija.“
O vremenu nakon pandemije
Pozitivnu poruku koju šalje hrvatski zdravstveni sustav kao veliki adut hrvatskog turizma vidi u izjavi za RSE i direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević:
„Preduvjet za bilo kakve turističke aktivnosti je da Istra i Hrvatska budu kvalitetno organizirane i operativne što se tiče epidemije korona virusa. Prema aktualnoj situaciji, za svaku je pohvalu način na koji naš županijski i nacionalni stožer Civilne zaštite upravljaju u ovoj kriznoj situaciji.
Za nas u Istri je posebno važno da smo prva regija u Hrvatskoj koja ima više izliječenih nego još aktivnih bolesnika. Konkretno, na dan 16. travnja imamo 47 izliječenih i 37 još aktivnih bolesnika. Naša putanja je silazna i vjerujemo da ćemo u narednih 15-20 dana, kao i drugi ucijeloj Hrvatskoj, dokazati da smo spremni za nadolazeće razdoblje“, ocjenjuje Ivošević.
Druga je nepoznanica, kaže naš sugovornik, situacija na najznačajnijim emitivnim tržištima za Istru, ali i za hrvatski turizam u cjelini - prije svega Njemačka, Austrija i Slovenija, pa u drugom ešalonu Češka, Slovačka, Poljska i druge destinacije.
Na razini Istarske županije osnovana je koordinacija eksperata koja ima zadaću osmisliti i, kada epidemiolozi daju za to zeleno svjetlo, provesti mjere, dinamiku aktivnosti i tržišta gdje će seistarski turizampromovirati.
„Mi moramo u trenutku kada bude moguć bilo koji oblik turizma bili spremni da uhvatimo korak. Jer borba će praktički biti za svakog gosta odvojeno“, svjestan je Ivošević ozbiljnosti situacije.
Kako bi se situacija mogla razvijati?
„U nekom najoptimističnijem scenariju razmišljamo o tome da bi već u sedmom mjesecu mogli prihvatiti prve goste. Razlog zašto tako razmišljamo je da je Istra vrlo blizu tim emitivnim destinacijama, od jedan do četiri sata autom.
Drugo, zato što je Istra pretežito auto-destinacija, i treće - zato što ima velik postotak stalnih gostiju. Oni imaju kvalitetnija znanja o samoj destinaciji, pa i specifična znanja, tako da nerijetko znaju i kod koga konkretno putuju, ako se radi o privatnom smještaju, kampu ili hotelu.
Tako da, ukoliko se unašim emitivnim zemljama otvoregranice, mi ćemo biti prvi i boriti se da te goste dovedemo u Istru. Postoji i scenarij B, gdje se to onda prebacuje na osmi ili deveti mjesec, ali to su sve špekulacije. Mislim da će tek u narednih mjesec dana biti jasnije hoće li biti scenarij A, B ili možda C“, kaže Ivošević.
On je mnogo optimističniji oko dolaska domaćih turista.
„Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica izišli su sa nekoliko vrlo kvalitetnih mjera poput Crokartice i akcije „Tjedan odmora vrijedan“ kojima se stimulira domaće goste.
„Prilagođavati ćemo sesvakoj situaciji, svakom gostu, svakom tržištu, jer drugo nam niti ne preostaje. Moramo ući u tržišnu utakmicu marketinški, cjenovno i sa dodatnim olakšicama i popustima kako bismo premostili ovaj nezahvalni period,” najavljuje prvi čovjek istarskog turizma.
Turizam je izuzetno važna grana hrvatske ekonomije.
Što je manja šteta?
U situaciji kada se ministar financija Zdravko Marić 16. travnja požalio da je prihod u proračun u prvoj polovici mjeseca svega trećinu prošlogodišnjeg, mnogi će bez previše razmišljanja insistirati na što skorijem pokretanju hrvatskog turizma.
Pogotovo što posljednje brojke pokazuju da hrvatski zdravstveni sustav kontrolira situaciju i do sada je uspio spriječiti eksponencijalni porast broja bolesnika, a i male brojke novooboljelih posljednjih dana ohrabruju.
Međutim,Ružica Mikačić promatra cijelu priču šire i detaljnije.
„U ovom trenutku nisam sigurna što je bolje, odnosno što je manja šteta – da nam gosti dođu ili ne dođu? Razmišljam o splitskom festivalu Ultra koja će sasvim izvjesno biti otkazan, iako to nitko još nije glasno kazao. A zamislite da ne bude otkazan i da se tu u Splitu u jednom trenutku stvori 30-35.000 ljudi iz 180 zemalja svijeta!? Bisteli vi to nekome poželjeli u ovoj situaciji?
Ja, sada kada razmišljam, ne razmišljam glavom nekog tko je u kreditu jer je kupio četvrti apartman za iznajmljivanje u Splitu. Trebam li ja sada žrtvovati svoje zdravlje i zdravlje svoje obitelji da bi netko isplatio kredit za svoj četvrti apartman“, pita se naša sugovornica.
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.
Ona posjet stranih turista Hrvatskoj smješta u kontekst ukupnog međunarodnog turističkog prometa koji je po njenoj ocjeni - vrlo, vrlo upitan.
„Ako je sada sredinom travnja već rečeno da se minhenski Oktoberfest najvjerojatnije otkazuje, a on počinje krajem rujna, ako je otkazan Expo Dubai koji je trebao početi 20. listopada, ne vidim kako bismo mi mogli očekivati kod nas nekog Britanca ili Nijemca u sedmom ili osmom mjesecu. U Njemačkoj su otkazani svi javni i sportski skupovi do kraja kolovoza.
Temeljem čega bi onda njemačke vlasti trebale pustiti svog građanina da kao turist dođe u Hrvatsku da bude na javnom skupu, jer je plaža javni skup jer je na njoj najmanje sto ljudi, i da se on vrati u Njemačku i njima nešto donese? U Francuskoj je otkazan Tour de France koji se trebao održavati od kraja kolovoza do sredine rujna. Ako oni sve to već sada žrtvuju u svojim zemljama, ne vidim da bi oni svoje stanovnike pustili da dođu k nama i vrate im se problematični“, kaže Mikačić.
Otvaranje trgovina ali ne i granica
Kaže i kako je u Hrvatskoj vrlo raširena percepcija da će eventualna relaksacijamjera u Njemačkoj ili Austriji značiti - da će se sada Austrija otvoriti!
„Da, Austrija će otvoriti trgovine, ali neće otvoriti granice! Bit će turizma Francuza u Francuskoj, Talijana u Italiji, Hrvata u Hrvatskoj, Mađara na Balatonu i Čeha i Slovaka u njihovim planinama i na jezerima. Ali ja mislim da će ih kod nas ili bilo gdje biti – minimalno. Italija je već rekla da za nju 2020. godina uopće više nije tema u turizmu.
Španjolci su, baš sam jučer gledala njihove stranice, rekli da ne žele dopustiti da osobe koje uđu u Španjolsku ponovno izazovu sve ono kroz što su prošli. Tako da ja mislim da je međunarodni promet u ovoj godini nešto o čemu treba govoriti u nekim minimalnim brojkama. Možda nešto i bude, ali to će već biti lijepa jesen - bablje ljeto“, procjenjuje Ružica Mikačić.
Koliko je turizam značajan za Hrvatsku?
Turizam je posljednjih godina činio gotovo 20 posto hrvatskog BDP-a.
Unazad nekoliko godina svake je godine zabilježen i porast broja gostiju i porast broja noćenja.
Tako su u 2019. godini domaći turisti ostvarili 2,2 milijuna dolazaka i 7,1 milijun noćenja, što je porast dolazaka za 9,4% i porast noćenja za 9,6% u odnosu na 2018. Strani turisti ostvarili su 17,4 milijuna dolazaka i 84,1 milijun noćenja, što je 4,3% više dolazaka i 1,2% više noćenja u odnosu na 2018.
U komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 19,6 milijuna dolazaka i 91,2 milijuna noćenja turista, što je u odnosu na 2018. porast dolazaka turista za 4,8% te porast noćenja za 1,8%.
Facebook Forum