Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Kriza na političkoj sceni Crne Gore zbog 'crkvenog zakona'


Ilustrativna fotografija: Crna Gora - radnik popravlja krov crkve Svete Nedjelje na crnogorskom primorju, mart 2017.

Zbog Prijedloga zakona o slobodi vjeroispovijesti i pravnom statusu vjerskih zajednica na crnogorskoj političkoj sceni pojačane su političke tenzije, koje su propraćene nacionalističkom retorikom u Parlamentu.

Uoči otvaranja skupštinske rasprave došlo je do verbalnih prijetnji koje je iznio dio poslanika opozicionih prosrpskih partija, koje, kao i Srpska pravoslavna crkva (SPC) tvrde da se Vladinim prijedlogom Zakona o vjerskim zajednicama želi oteti imovina SPC.

Najspornija odredba, za SPC, Vladinog prijedloga Zakona o slobodi vjeroispovijesti se odnosi na imovinu vjerskih zajednica, gdje se kaže: da će vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore, izgrađeni ili pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, postati državna svojina ako ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica nad tim objektima.

"Mi vam garantujemo da nećemo dozvoliti da se preko nas živih glasa o tom zakonu. Možete da nas pobijete, možete da nas pohapsite, dovedite specijalne jedinice, neće se glasati", rekao je Slaven Radunović, poslanik opozicionog Demokratskog Fronta (DF) na sjednici parlamenta 17. decembra.

Istom prilikom Milan Knežević, takođe iz DF je pozivajući ostatak opozicije da spriječi usvajanje zakona u Skupštini predložio:

"Da zaustavimo izglasavanje ovog zakona, na način da ćemo svi ovdje donijeti po flašu benzina, posuti ove klupe, posuti se i mi i ako treba da se zapalimo i mi i ova Skupština koja ne treba da postoji ukoliko je spremna da donese ovakav Zakon o slobodi vjeroispovijesti."

I mitropolit crnogorsko primorski SPC Amfilohije zahtjeva da se Zakon povuče. On je u izjavi dnevnom listu "Dan" rekao:

"Ovako opasan, nedobronamjeran i zlonamjerno pripremljen zakon ne zaslužuje da se o njemu diskutuje i raspravlja u crnogorskoj Skupštini dok ne dobije saglasnost svih tradicionalnih crkava i vjerskih zajednica u Crnoj Gori".

Iako Skupština nije zvanično odredila datum rasprave o Prijedlogu zakona, pominje se 26. decembar a Srpska pravoslavna crkva je u subotu 21. decembra održala protestni skup u Nikšiću. Tim povodom u Nikšić su donete i mošti Svetog Vasilija Ostroškog, iz manastira Ostrog.

Na najavu mitropolita Amfilohija da će u Nikšiću izložiti mošti Svetog Vasilija, iz vladajuće DPS ocjenjuju da je to zloupotreba sveca kako bi povećali masovnost na zakazanom saboru.

"Ovakvu zloupotrebu, čak i moštiju Svetog Vasilija, ne pamti Crna Gora. U pravoslavnom svijetu niko nije toliko daleko otišao, da koristi mošti jednog takvog sveca za političke ciljeve. I to protiv sopstvene države. Pozivamo građane da ne nasjedaju na ovakve provokacije, kojima smo odoljeli i u turbulentnijim vremenima 90-tih, kad je država Crna Gora bila u sasvim drugoj poziciji", navodeno je u saopštenju DPS-a.

I predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je ocijenio da dio srpskih stranaka potpuno pogrešno tumači Zakon o vjerskim zajednicama.

"Apsolutna je neistina da se tim Zakonom otima imovina Srpske pravoslavne crkve stečena do 1918. godine. Prvo 1918. godine nije bilo Srpske pravoslavne crkve, ona nastaje kao što znamo kasnije. Kome smeta da se kroz Zakon, bez ikakve otimačine, kroz redovan postupak pred crnogorskim sudovima dokaže šta je čije? Znate kome smeta? Onome koji zna da to nije njegovo i onome ko želi da bez dokazivanja zadrži ono što je nezakonito prisvojio", rekao je Đukanović.

Uz političke tenzije Zakon o slobodi vjeroispovijesti je bio formalan razlog i za krizu u radu Odbora za reformu izbornog zakonodavstva. Opozicione Demokrate su napustile parlamentarni Odbor koji je radio set izbornih zakona zahtijevajući da se iz skupštinske procedure povuče Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti. Isti zahtjev je uputio i opozicioni Demokratski front. To je dovelo do prestanka rada Odbora kroz koji su partije vlasti i dijela opozicije više mjeseci radile na pravilima koja treba da uspostave povjerenje u izborni proces u Crnoj Gori.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti pripreman je četiri godine i najviše mu se protivi Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori. Katolička crkva u Crnoj Gori se zvanično još nije oglasila povodom donošenja tog zakona, dok predstavnici Islamske vjerske zajednice ističu da su generalno zadovoljni onim što je napisano u tom dokumentu, ističući, međutim da su neophodne manje intervencije.

Izvršni direktor nevladine organizacije "Centar za građanske slobode", politički analitičar, Boris Marić za rubriku facebook rubruku Zašto? Radija Slobodna Evropa (RSE) pojašnjava šta se dešava na relaciji Vlada Crne Gore-Srpska pravoslavna crkva.

RSE: Zašto bi zakon o crkvenoj imovini mogao izazvati političku krizu u Crnoj Gori?

Marić: Zbog toga što samom Prijedlogu zakona nije prethodio potreban društveni dijalog. On je bio neophodan. Sadržaj društvenog dijaloga je morao da bude određen, da bude predviđen, da bude sa ciljem da se do nekog određenog društvenog konsenzusa i rješanja, koja jesu neka rješenja, koja tangiraju i koja idu u pravcu smirivanja situacija trebao na taj način da bude koncipiran.

RSE: S jedne strane, ovaj Zakon se dugo pripremao a s druge, Crna Gora je dugo u parlamentarnoj i političkoj krizi, zašto je u ovom trenutku zakon upućen Skupštini?

Marić: Teško je reći zašto u ovom trenutku. Tačno je da se on dugo pripremao, da je dio programa Vlade za ovu godinu. I to je sve tačno. Ali je tačno da vlast odnosno, ključni politički subjekat koji čini tu vlast nije naivan i da se ozbiljno bavi politikom. Držim da nije slučajno baš sada, pred ulazak u izbornu godinu, stavljen na dnevni red. I zna se da taj zakon definitivno najviše benefita u toj jednoj verbalnoj kampanji, dijalogu, debati pa i sukobu može da donese dvjema političkim strukturama.

RSE: Da li jedan dio opozicije koristi zakon za sopstveno pozicioniranje?

Marić: Tako je. Mada je to politički legitimno, ako imate političku šansu te vrste, pitanje je koliko je to društveno odgovorno ali je politički legitimno. To je moj stav.

I naravno, da jedan dio opozicije a posebno za dio opozicije koja sebe predstavlja kao zaštitnike srpskih interesa u Crnoj Gori je ovaj zakon došao kao šlagvort ili nešto na čemu treba graditi političke stavove, prvenstveno.

RSE: Kakav ishod očekujete u Parlamentu ali i na političkoj sceni, i do koje tačke se može ići?

Marić: Pa ono do koje tačke se može ići ja mislim da mi već vidimo. I da se više diže tenzija, iako postoje realni rizici, nije to sporno. Ali tenzija se više diže na verbalnom planu, nego što nešto može da se desi. Neki sitniji incidenti ili neki vid protestnih okupljanja - da.

Vlast, takođe, ima limite. Ona i da donese taj zakon, taj zakon je pitanje na koji način i do koje mjere može da se sprovede. Ako čitate mišljenje Venecijanske komisije vi možete da vidite da upravo ta nekolika sporna člana su apostrofirana u tom mišljenju i da se govori o tome da se moraju sprovoditi procesni zakoni crnogorski. A to su Zakon o upravnom postupku i Zakon o parničnom postupku.

Tako da je veliko, veliko pitanje do koje mjere sve to može izazvati i u jednom i u drugom smislu posljedice. Ali da može služiti kao odličan šlagvort za političke kampanje u izbornoj godini, zaista može.

XS
SM
MD
LG