Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Novi zakon o crkvama cilja crkvenu imovinu u Crnoj Gori


Cetinjski manastir, fotoarhiv

Vlada Crne Gore ne odustaje od namjere da u državnu svojinu upiše sve vjerske objekte za koje vjerske zajednice u Crnoj Gori ne mogu da dokažu vlasništvo. To je ključna poruka u tek utvrđenom i objavljenom prijedlogu Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Sličan prijedlog zakona povučen je 2015. godine zbog snažnog otpora Mitropolije Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori. Kao i prije četiri godine, najoštrije reakcije dokaze iz SPC.

Vlada Crne Gore je u saopštenju navela da je nova verzija Zakona o slobodi vjeroispovijesti utvrđena na nacrtu zakona iz 2015. godine koji je povučen nakon oštrih protesta SPC, koja je smatrala da država želi da ozakoni oduzimanje imovine Mitropolije crnogorsko-primorske SPC.

I u najnovijem prijedlogu zakona se navodi da "svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti i pripajanja Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, a koji kasnije nijesu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice biće prepoznati kao državna imovina".

"Ako neka vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu, nekad ili danas, važećih propisa postala vlasnik neke imovine, država će to priznati i poštovati", kaže direktorka Direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama Žana Filipović.

U prvoj reakciji, predsjednik Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske SPC Velibor Džomić ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa da je vladin prijedlog neprihvatljiv, te da je u mnogim segmentima suprotstavljen međunarodnim aktima i standardima:

"Radi se o jednom unilateralnom tekstu Vlade i to više liči na jedan politički pamflet za političku upotrebu nego na jedan prijedlog zakona koji bi bio usaglašen sa novotehničkim pravilima u Crnoj Gori i zakonodavnim postupkom. Naš tim će vrlo pažljivo razmotriti sve to, mada se nakon prvog čitanja teksta lako može zaključiti da je ovaj prijedlog zakona za najmanje 30 odsto gori od nacrta zakona iz 2015. godine. Ima mnogo spornih rješenja, nije u pitanju samo imovina, ali i dalje tvrdim odgovorno da je u značajnom dijelu odredbi suprotstavljen brojnim međunarodno pravnim aktima i mi ćemo to dokazivati u narednom periodu", ističe Džomić.

Na drugoj strani, potpredsjednik Savjeta Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Stevo Vučinić pozdravlja prijedlog Vlade Crne Gore na osnovu kojeg će, kako kaže, nezakonito prevedena imovina biti vraćena Crnoj Gori.

"Što se zakona tiče on je dobro i pravedno riješio sva pitanja koja se tuču slobode vjeroispovijesti i slobode uvjerenja i uključujući ono najvažnije - imovinsko pitanje. Jednim njegovim članom je riješeno da se sva ona imovina nezakonito upisana na beogradsku Patrijaršiju ponovo ozakonjuje na crnogorsku državu. Ne treba zaboraviti da je ta površina, nezakonito ispisana iz države, iznosi 12 kvadratnih kilometara zemljišta, više desetina manastira i nekoliko stotina crkava. Nesporno je da će Srpska crkva i tajno i javno, podržana od visokih adresa iz Beograda i Moskve opirati se donošenju ovog zakona", navodi Vučinić.

U Islamskoj vjerskoj zajednici smatraju da je pitanje imovine na teritoriji Crne Gore riješeno i da taj zakon neće uticati na promjenu statusa Islamske zajednice.

"Tvrdimo da su svi naši objekti, dakle objekti Islamske zajednice, izgrađeni na vakufskom zemljištu, da se radi o vakufskoj imovini. A sve što je država od vjerskih objekata, dakle džamija i medresa, slobodno neka ih slobodno oduzme. Vjerujemo da je Ustavom i zakonom Islamska zajednica zaštićena od bilo kakvih uzurpacija. I u ugovoru između Islamske zajednice i Vlade Crne Gore jasno stoji da je Islamska zajednica vlasnik svih pokretnih i nepokretnih dobara koje su vakuf. Tako da se taj zakon ne može ni u jednoj mjeri usmjeriti prema Islamskoj zajednici", kaže Džemo Redžematović, pomoćnik za vakuf reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori.

Vlada Crne Gore tvrdi da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica usaglašen sa najvišim međunarodnim standardima i obezbjeđuje najviši stepen slobode misli, savjesti i vjeroispovijesti i značajno viši stepen prava i sloboda nego bilo koji zakon u ovoj oblasti u okruženju.

U vladinom saopštenju se citira premijer Duško Marković koji je, između ostalog, rekao da je značaj ovog zakonskog teksta istorijski i da će se njime do kraja utemeljiti kulturni i građanski identitet Crne Gore.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG