Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Početak dijaloga u Crnoj Gori ili novi politički sporazum


Šta donosi dogovor vladajuće koalicije i dijela opozicionih stranaka?

Prijedlog odluke o obrazovanju Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva u Skupštini Crne Gore, trebalo bi da doprinese ostvarenju ključnog javnog i političkog interesa – reformu izbornog zakonodavstva u cilju stvaranja uslova za održavanje fer i slobodnih izbora čije će rezultate prihvatiti svi budući učesnici na crnogorskoj političkoj sceni.

Ipak, usvajanje novih pravila u radu na izbornom zakonodavstvu Skupštine Crne Gore izazvalo je: novi sukob među opozicionim partijama u Crnoj Gori, neizvjesnost u pogledu daljih aktivnosti na reformama izbornog ambijenta, a i dalje je nepoznata perspektiva obnavljanja političkog dijaloga u Crnoj Gori.

Odgovarajući na pitanje šta donosi dogovor vladajuće koalicije i dijela opozicionih stranaka na osnovu kojeg je parlamentarna većina usvojila izmjene odluke o obrazovanju Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva u Skupštini Crne Gore, politički analitičar Boris Marić konstatuje da je napravljen korak uz posredovanje Evropske unije u cilju obnavljanja političkog dijaloga između vlasti i opozicije, ali naglašava da i dalje postoji konfuzija od koje se ne vidi perspektiva tog dijaloga.

"Određeni iskorak jeste napravljen, ali nije dovoljan ni jak da otkloni sve ove dihotomije, nejasnoće i da otkloni sve ono što je i dalje jedno konfuzno stanje političke scene u Crnoj Gori, jedna trajuća politička kriza i jedna, rekao bih, politička depresija koju imamo u Crnoj Gori i kojoj se još ne nazire jasan put kako izaći iz nje", ocjenjuje Marić.

Politički analitičar Dragiša Janjušević je skeptičan prema mogućnosti da vladajuća koalicija i opozicija postignu primarni cilj – stvaranje uslova za fer i slobodne izbore čiji će rezultat biti prihvaćen od svih aktera i na regularnost neće biti primjedbi. Jedini način da naredni izborni proces bude u potpunosti regularan je da tehnička Vlada sprovede sve dogovorene reforme, kaže Janjušević koji se poziva na prethodno iskustvo prema kojem ni dosadašnje veoma česte reforme izbornog zakonodavstva nisu rezultirale čistim i regularnim izborima.

"Ja sam veliki skeptik, jer smo imali niz reformi izbornog zakonodavstva, od uvođenja sprejeva, elektronike, pretresanje biračkih spiskova... i poslije svih tih inovacija imali smo sve gori i gori izborni proces. Tako i sad, mislim da se ništa neće uraditi, ukoliko intervencije na zakonima ne bude realizovala tehnička Vlada", konstatuje Janjušević.

Poslanici vladajuće koalicije su, uz podršku jednog poslanika opozicije, usvojili u Skupštini odluku kojom se u velikoj mjeri mijenja dosadašnji okvir za dogovor o reformi izbornog zakonodavstva u Skupštini Crne Gore. Amandmane je podnijela opoziciona Demokratska Crna Gora koja bojkotuje Skupštinu od izbora 2016. godine, a te amandmane je u parlamentu formalizovala i izglasala vladajuća koalicija.

Iako sve informacije govore da je usvajanju Odluke u Skupštini prethodio politički dogovor između opozicionih Demokrata i vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS), uz posredstvo predstavnika Evropske unije i van očiju javnosti, ni jedna od učesnica dijaloga nije potvrdila da je razgovora uopšte bilo.

Za sada je nepoznato kada su i kako vladajuća Demokratska partija socijalista i Demokratska Crna Gora dogovorili promjene u radu Odbora za izborno zakonodavstvo, u kojoj je mjeri bila medijator Evropska unija. Veći dio opozicionih stranaka nije prihvatio tajne dogovore, a među njima i Demokratski front koji je najavio da će preispitati svoje učešće u Odboru za izmjenu izbornog zakonodavstva.

"Treba da se stidite gospodo iz DPS i gospodo iz Demokratske CG. Očigledno, parlament nije mjesto dogovora, već kuloari postaju najznačajnija institucija u Crnoj Gori", poručio je poslanik Demokratskog fronta Milutin Đukanović.

Promjene u radu odbora za reformu izbornog zakonodavstva ne podrazumijevaju formiranje tehničke Vlade koja bi kontrolisala budući izborni proces, a o čemu su ranije postigle dogovor sve opozicione partije. To je oštro kritikovao poslanik Goran Danilović.

"Meni je neodbranjivo da se obesmisli zahtjev opozicije za tehničkom Vladom. Nakon potpisanog Sporazuma opozicije sa građanima, mi ne možemo imati ni jednu inicijativu prema vama (DPS) koja ne uključuje tehničku Vladu, zbog toga što smo se obavezali", ocijenio je Danilović.

Na optužbe opozicionih stranaka da su DPS- i Demokrate napravili tajni dogovor i da je time stvorena praktično nova koalicija, odgovorio je poslanik DPS-a Nikola Rakočević, koji je rekao da je namjera da se opozicija vrati u Odbor za reformu izbornog zakonodavstva.

"Mislimo da izborni ambijent u Crnoj Gori mora biti bolji i spremni smo da unaprijedimo izborne zakone po mjeri evropskih zakona i evropskih standarda. Nema nikakvih novih koalicija ni u najavi. Mi smo sa našim koalicionim partnerima veoma zadovoljni i nećemo ih mijenjati", naveo je Rakočević.

Komentarišući dosad neviđenu situaciju u kojoj opoziciona partija (Demokratska Crna Gora) predlaže amandmane, ali amandmane ta opoziciona stranka ne brani niti usvaja u Skupštini, već to sve čini vladajuća koalicija na čelu sa DPS-om, politički analitičar Boris Marić to ponašanje objašnjava interesima i međunarodnim uticajem.

"Ovo je jedna školska situacija gdje vi možete jasno da prepoznate interes svih aktera: i onih koji su predlagali, onih koji su usvajali, onih koji su kritikovali i onih koji su stajali po strani. Znači svi su gledali šta im je u datom trenutku i datim okolnostima politički interes koji će ih pozicionirati u perspektivi da vide kako će da grade dalju svoju poziciju i stavove. Drugi nivo je uticaj međunarodne zajednice. Evropska Unija je posredovala u tom dogovoru i u tom posredovanju su se preuzele određene obaveze i one su efektuirale kao uslov za dalji dijalog", kaže Marić.

Naši sagovornici se slažu da će predstavnici međunarodne zajednice, odnosno Evropske unije, morati i nadalje da prate proces potencijalnog dijaloga za reformu izbornog zakonodavstva.

Politička kriza u Crnoj Gori i političko nepovjerenje u Crnoj Gori traje od parlamentarnih izbora 2016. godine. Ti izbori su rezultirali sudskim procesom "državni udar", aferom "koverta", dugim bojkotom parlamenta od strane opozicije i izostankom političkog dijaloga o reformi izbornog sistema na koji je upućivala Evropska komisija.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG