Crnogorski premijer Duško Marković poručio je da nedavna presuda za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora, u oktobru 2016. godine, neće ugroziti mir i stabilnost u Crnoj Gori, kao i da zvanična Crna Gora neće zbog tog slučaja prekinuti diplomatske odnose sa Rusijom.
Poslanik opozicionog Demokratskog fronta Nebojša Medojević pitao je premijera Markovića i "da li će Vlada Crne Gore prekinuti diplomatske odnose sa Rusijom, nakon presude u kojoj se tvrdi da su državni organi i službe te države učestvovali u pokušaju ubistva tadašnjeg premijera".
"Ako je sud presudio da je Rusija sa svojim bezbjednosnim službama htjela da ubije premijera Crne Gore, da li ćete prekinuti diplomatske odnose sa Rusijom? Vi ste se ovom presudom odredili da je Rusija neprijateljska država prema Crnoj Gori i onda bi prema toj pravosudnoj činjenici trebalo da se odnosite politički, odnosno da prekinete diplomatske odnose sa Rusijom", poručio je Medojević.
Marković je, međutim, poslaniku Medojeviću ukazao na slijedeće:
"Previdjeli ste činjenicu da su se u optužnici našli bivši agenti a ne oni koji sada rade u tim službama. Takođe, nigdje ne stoji da su ruski organi učestvovali u pokušaju ubistva tadašnjeg premijera Mila Đukanovića. Vlada neće prekinuti diplomatske odnose sa Ruskom federacijom, već će strpljivo raditi da se oni podignu na veći nivo."
Specijalni državni tužilac Milivoje Katnić je u februaru 2017. godine, gostujući u emisiji "Živa Istina", saopštio da su pokušaj terorizma u Crnoj Gori organizovale ruske nacionalističke strukture, ali i da su u to na određenom nivou bile uključene i neke državne strukture Rusije.
"Eduard Šišmakov je 2014. godine bio zamjenik ruskog vojnog atašea u Poljskoj, ali je protjeran zbog špijunaže u Rusiju, kao persona non grata. Ovaj pasoš mu je dat od organa Rusije i pripadnik je ruskih bezbjednosnih službi. I sada imamo dokaze da iza ovog stoje nacionalističke strukture Rusije ali i da su uključeni određeni državni organi Rusije na određenom niovu", naveo je tada Katnić.
U ruskom Ministarstvu inostranih poslova (MIP) su, međutim, ponovo odbacili umiješanost zvaničnih struktura u Kremlju u pokušaj terorizma u Crnoj Gori u oktobru 2016. godine:
"Ponovo, kategorički odbacujemo mogućnost zvanične umiješanosti ruske strane u inkriminišućim pokušajima organizacije ilegalnih aktivnosti i smatramo da su takve optužbe u potpunosti neosnovane", naveli su iz ruskog MIP-a prošle sedmice, u odgovoru na upit novinske agencije EurAsia Daily.
Ruski državljanin Eduard Šišmakov osuđen je na 15 godina zatvora, Vladimir Popov na 12, lideri opozicionog DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević na po pet godina zatvora, a penzionisani general srpske policije Bratislav Dikić na osam godina prvostepenom presudom za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora u oktobru 2016. godine.
Prvostepene presude u slučaju 'državni udar'
Sudsko vijeće podgoričkog Višeg suda je 9. maja ove godine u prvostepenom postupk, proglasilo krivim sve optužene za pokušaj terorizma i osudilo ih ukupno na preko 68 godina zatvora.
Osim dvojice Rusa, trojice crnogorskih državljana i bivšeg generala srpske policije Dikića, osuđeni su i Nemanja Ristić i Predrag Bogićević na po sedam godina, Dragan Maksić na godinu i devet mjeseci, dok su tri mjeseca kraće kazne određene Srboljubu Đorđeviću i Milanu Dušiću. Branka Milić osuđena je na tri godine zatvora, a Kristina Hristić uslovnom kaznom.
Predsjednica sudskog vijeća Višeg suda Suzana Mugoša je saopštila da su svi okrivljeni imali zadatke koji su trebalo da rezultiraju nasilnim rušenjem vlasti u Crnoj Gori, proglašenjem pobjede Demokratskog fronta na izborima kako bi se spriječilo priključenje Crne Gore NATO alijansi.
Poslanik najjače opozicione grupacije u Crnoj Gori, Demokratskog fronta Nebojša Medojević pitao je danas premijera Markovića "koji su rizici po mir i bezbjednost zemlje nakon politički diktiranih presuda liderima Demokratskog fronta u izmišljenom i montiranom sudskom postupku za, kako ga je nazvao "lažni državni udar".
"Moje pitanje se odnosi na uticaj ovih sramnih presuda partijskog suda protiv kolega Andrije Mandića i Milana Kneževića i kakav je uticaj na mir i stabilnost takvih političkih presuda u zemlji koja za sebe voli da kaže da je lider evropskih integracija i zemlji koja navodno grabi naprijed ka slobodama i pravima", naveo je dalje Medojević.
Premijer Marković je u odgovoru poslaniku Medojeviću poručio da mir u Crnoj Gori nije ugrožen kao i da država garantuje bezbjednost svakom njenom građaninu.
"Ne postoje rizici po mir i bezbjednost zemlje nakon presude za pokušaj terorizma nakon parlamentarnih izbora, neće ih ni biti nakon pravosnažne presude. Da li će neko, u nastojanju da izbjegne suočavanje s pravdom, posegnuti za nekim neracionalnim aktivnostima, to vi bolje znate od mene. Država mora i može da obezbijedi sigurnost svakog pojedinca i porodice u Crnoj Gori, i naravno izvršavanje odluka organa državne vlasti", rekao je Marković.
Facebook Forum