Dostupni linkovi

Tri mjeseca u Ambasadi Srbije umjesto u sudnici


Podgorički mediji Branku Milić (na fotografiji) već su prozvali srpskom verzijom Džulijana Asanža
Podgorički mediji Branku Milić (na fotografiji) već su prozvali srpskom verzijom Džulijana Asanža

Gotovo tri su mjeseca od kada se odbjegla srpska državljanka Branka Milić, optužena da je bila saučesnik u navodnom pokušaju državnog udara u Crnoj Gori, nalazi u Ambasadi Srbije u Podgorici, u kojoj je našla utočište nakon što je samovoljno napustila sudnicu. Rješenje tog slučaja, međutim, još se ne nazire, uprkos najavama iz crnogorske vlasti da će preduzeti korake kako bi Milić bila dostupna pravosuđu. I dok se javnost pita gdje je zapelo, podgorički mediji Branku Milić već su prozvali srpskom verzijom Džulijana Asanža.

Kako su prenijeli crnogorski mediji, ona se prije dva dana oglasila na svom Fejsbuk profilu iz Ambasade Srbije, u kojoj od 23. novembra prošle godine uživa utočište. Tog dana samovoljno je napustila sudnicu Višeg suda u Podgorici, protestujući zbog, kako se žalila, ponižavajućeg tretmana od strane ljekara-sudskog vještaka, koji je pregledao u prostorijama suda, kao i zbog toga što je o rezultatima pregleda sudsko vijeće detalje iznijelo javno, pred tv kamerama u sudnici.

Branka Milić napušta sudnicu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:33 0:00

Dok je Branka Milić demonstrativno napuštala sudnicu, glavna sutkinja Suzana Mugoša diktirala je odluku da joj određuje pritvor. No, za samo nekoliko minuta optužena Milić našla se u prostorijama Ambasade Srbije. Iz nje ne izbiva više od 80 dana. Ako bi izašla, bile bi joj bile stavljene lisice na ruke. Rješenje njenog slučaja, međutim, i dalje se ne nazire. Po pravilima Bečke konvencije, crnogorska policija ne može ući u Ambasadu Srbije bez odobrenja te države, kako nalaže strogi diplomatski protokol.

U međuvremenu, Podgorica je očekivala reakciju Beograda kako bi Branka Milić bila dostupna crnogorskom pravosuđu, ali je srpska strana od početka tvrdila da je na potezu Crna Gora.

"Treba da se nađe najbolje moguće rješenje koje predstavlja izlazak iz ove situacije. Mi nijesmo bili informisani o tome da ona namjerava da ostane u Ambasadi. U svakom slučaju, hapšenja na našoj teritoriji ne može biti bez naše saglasnosti", kazao je šef diplomatije Srbije Ivica Dačić.

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović krajem decembra prošle godine za agenciju MINA nagovijestio je kako bi crnogorski državni organi mogli da preduzme konkretne korake ako Vlada Srbije i dalje bude štitila bjegunca od pravde, indirektno poručivši kako strpljenje Crne Gore u vezi sa slučajem Milić nije beskonačno.

"To će vjerovatno biti slučaj još neko vrijeme. Mi se još uvijek nadamo da će Srbija u tom slučaju pomoći sebi, pa time i nama. Opstrukcija sudskog procesa, ne može trajati u nedogled", naveo je tada Darmanović.

Da li je u proteklih mjesec i po bilo kontakata dvije strane i pokušaja da se postigne dogovor u slučaju Branke Milić, Radio Slobodna Evropa pokušala je da sazna od ministarstava pravde i vanjskih poslova, ali na naše elektronsko pismo na te dvije adrese nikakvog odgovora nije bilo. Na potezu je, kako je za RSE izjavio Jugoslav Krpović, advokat Branke Milić, ipak Podgorica, koja od Beograda može da zatraži izručenje Milićke.

"Državni organi Crne Gore ništa nijesu učinili kako bi se Branka Milić pojavila ovdje na suđenju. Oni se ponašaju jako inertno. Imaju zakonske mogućnosti da podnesu zahtjev za ekstradiciju ali oni to ne čine", tvrdi Krpović.

Da je zahtjev za ekstradiciju Milićke jedini pravni mehanizam koji je preostao Podgorici, smatra i ugledni advokat, nekadašnji ministar pravde Crne Gore Dragan Šoć. Druga pravna sredstva, kako je za Radio Slobodna Evropa izjavio Šoć, u domenu su međudržavnih odnosa i ne bi valjalo da se koriste.

"To su, recimo, razni protesti i prekid diplomatskih odnosa... To, međutim, niti je uobičajeno, niti bi bilo pametno, i mislim da niko nije razmišljao u tom pravcu. Znači, crnogorski državni organi mogu da zatraže ekstradiciju i da time stave, na neki način, u neugodnu poziciju državne organe Srbije, imajući u vidu karakter optužbe zbog koje se traži ekstradicija gospođe Milić", konstatuje Šoć.

To što se čini kao da je Podgorica inertna po pitanju rješavanja slučaja odbjegle Milić, za Dragana Šoća nije osnov za spekulacije kako je na djelu prećutni dogovor sa Beogradom. Šoć ne smatra ni da se tu može povući paralela sa bivšim drugim čovjekom vladajuće partije u Crnoj Gori, Svetozarom Marovićem koji je osuđen da je bio na čelu kriminalne organizacije ali zatvorsku kaznu nije odležao u Spužu, pošto se već duže navodno liječi u Beogradu.

"Prije mislim da ni jedna ni druga strane, ne povlače nikakav radikalniji potez u tom pravcu, sve se nadajući da će se stvoriti neki ambijent da se to bezbolno razriješi, bez politički loših konotacija u odnosima između dvije države, koji ionako nijesu baš sjajni", kaže Šoć.

"Vjerovatno", nastavlja, "ni jedna ni druga strana ne bi željeli da Branka Milić bude povod da dalje zaoštravanje tih odnosa".

"Tako da, savjetovao bih ove ministre da se mnogo ne izlijeću sa izjavama, i kad ih pitaju novinari, da unesu malo suptilnosti u odgovoru na to pitanje, a ne da kažu kako Crna Gora ima mehanizme. Ako imate mehanizme izvolite pa ih iskoristite. A ako ih ne iskoristite onda sami sebi nanosite štetu, političku ne pravnu", rekao je Šoć.

U međuvremenu, u podgoričkom Višem sudu u drugu kalendarsku godinu ušlo je "suđenje vijeka", kako se neformalno naziva proces protiv grupe ruskih, srpskih i crnogorskih državljana za navodni pokušaj nasilne smjene crnogorske vlasti, na dan parlamentarnih izbora 2016. godine. Vijeće sutkinje Suzane Mugoše odlučilo je da se postupak nastavi i protiv Branke Milić, kojoj se sudi u odsustvu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG