Otkazivanja muzičkih koncerata pod pritiskom politike, ponovo su u regionu oživjela trendove iz 90-ih, kada su zbog nacionalističke histerije mnogim umjetnicima – ni krivim, ni dužnim – bila zatvorena vrata za nastupe u drugim republikama.
Uplitanje politike u umjetnost i estradu ponovo je aktuelizovano nakon otkazivanja koncerta Momčila Bajagića Bajage u Karlovcu, a zatim i koncerta hrvatske pop pjevačice Vanne u Tivtu, na palubi jedrenjaka "Jadran", oko koga se, inače, spore Hrvatska i Crna Gora.
Koncert Vanne u Tivtu, čiji bi to bio tek treći nastup u Crnoj Gori, priređivala je Turistička organizacija Tivat kao svoj poklon i doprinos povodom proslave 85. godišnjice školskog broda, jedrenjaka "Jadran", koja se ovih dana u Boki obilježava nizom manifestacija.
"Nama je samo saopšteno da je koncert Vanne otkazan ali nam nijesu saopšteni razlozi takve odluke", kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) direktorica Turističke organizacije Tivat, Gabrijela Glavočić.
No, hrvatski mediji objavili su informaciju da se Vanna, "ni kriva, ni dužna", našla u središtu diplomatskog incidenta između Hrvatske i Crne Gore", jer zvanični Zagreb vrši pojačan međunarodni pritisak na Podgoricu da se Hrvatskoj "vrati brod koji je 1991. JNA otela iz Splita".
"Ne očekuje se od hrvatske pjevačice iznimnog glasa, naše "kraljice popa", da prati politiku, ali morala bi znati da u trenucima kada hrvatske institucije preduzimaju korake da se vrati oteti brod, njezin nastup može imati negativan odjek u hrvatskoj javnosti. Doista bi bilo bizarno da hrvatska pjevačica, ispred ukradenog hrvatskoj broda, pjeva u čast crnogorskoj vojnoj posadi", napisao je Vanni maxportal.hr, a ona je, očito, prihvatila sugestiju i pritisak dijela tamošnje javnosti.
- Beogradski festival piva pozvao Bajagu i Hladno pivo da zajedno nastupe
- Hrvatski veterani protiv ojkača
A da politika nije umiješala prste samo u slučaju hrvatske pjevačice koja je otkazala nastup u Tivtu, pokazuje i primjer i Bajage i Instruktora čiji je koncert u Karlovcu, koji je bio zakazan za 3. septembar, takođe otkazan.
Protiv njegovog nastupa bili su predstavnici udruženja iz Domovinskog rata u Karlovačkoj županiji koji su naveli da je Bajaga 1993. u Kninu pjevao četničke pjesme, što je Bajagin tim odbacio kao netačne tvrdnje.
Šta o fenomenu "podobnih" i "nepodobnih" muzičara u regionu i miješanju politike u estradu kažu poznati kolumnisti i muzičari iz Hrvatske i Crne Gore?
Ono što se danas dešava u zemljama regiona pa i u Hrvatskoj ima dublju dijagnozu od miješanja politike u estradu i predstavlja još opasnije stanje nego što je bilo u tom smislu tokom 90-ih godina prošlog vijeka, kaže za RSE hrvatski novinari i pisac Boris Dežulović.
"Ne postoji nikakva politička odluka da u Hrvatskoj ne svira, recimo, Momčilo Bajagić, niti takva odluka može postojati, niti bi ona u bilo kom smislu bila produktivna. Ovdje se, naime, radi o parapolitičkoj organizaciji koja je u Jugoslaviji bila poznata pod nazivom SUBNOR (Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata), a u suvremenoj Hrvatskoj se zovu udruge branitelja Domovinskog rata. Postavljaju se na potpuno na isti način kao čuvari revolucije kao i ovi što su bili iz SUBNOR-a samo što su ovi danas mnogo opasniji i agresivniji. Bojim se da je danas stvar mnogo gora nego 90-ih", ocjenjuje Dežulović.
- Pročitajte i ovo – Boris Dežulović: Hrvati ne znaju slaviti svoje pobjede simpatično
Možda se, naizgled, zvanična politika u zemljama regiona ne miješa u umjetnost, ali ne može pobjeći od odgovornosti što se i danas preko pop kulture raspiruju stare strasti, smatra u izjavi za RSE kompozitor i muzički producent iz Crne Gore, Vladimir Maraš.
"Smatram da nijedna vlast u ovim zemljama, kada se Jugoslavija raspala, nije shvatila važnost brze kulturne emancipacije društava koja su im dala pravo i obavezu da ih vode. Zato mislim da na ovim prostorima u tom smislu za dugo neće biti sreće i boljitka. Međutim, u isto vrijeme vjerujem da postoji kritična masa na ovim triglavsko-đevđelijskim prostorima, koja će u nekom drugačijem odabiru budućih političkih vođa posmatrati šta oni imaju da im kažu u smislu duhovnog emancipovanja ili, ako hoćete, re-emancipovanja, nakon ovih dugih sušnih godina koje smo imali na Balkanu", riječi su Maraša.
Hiperkomunikacija stvara napetost
Kolumnista i muzički kritičar Večernjeg lista Branimir Pofuk kaže za RSE da su stvari, koje se događaju pojedinim muzičarima u regionu čiji se koncerti otkazuju pod pritiskom politike, odjek državne politike koja se vodi i u Beogradu i u Zagrebu.
Pofuk ističe i da su i mediji dobrim dijelom odgovorni za oživljavanje nacionalističke histerije nalik onoj tokom ratnih devedesetih.
Ukazuje na to da u pojedinim medijima ne postoje filteri za selekciju sadržaja koji potpiruju takve strasti, što naročito nedostaje u internet prostoru.
"Danas vi sa svim ovim portalima i društvenim mrežama jednostavno tom hiperkomunikacijom postižete isti efekat da odnose zaoštravate i stvarate napetost tako što brigade budala, i sa jedne, i sa druge strane, pustite da jedni na druge nasrnu, da se vrijeđaju i onda se sve to prenosi na višu razinu – u mejnstrim medije a onda se nerijetko za to zakače političari, koji ponekad budu i okidač za tu histeriju. Onda imate privid nekakvog novog stanja koje kao da je rat juče završio ili da će sjutra početi novi", zaključuje Branimir Pofuk.
Facebook Forum