Nakon neustavne proslave Dana RS, i tom prilikom iznesenih stavova Milorada Dodika, entitetskog predsjednika, analitičari ocjenjuju da je pređena kritična linija, posebno nakon izjave da ovaj bh. entitet „sanja da se pripoji i bude jedinstveni dio zajedno s maticom Srbijom“. Takođe se ocjenjuje da ovakvo ponašanje traži reakciju međunarodne zajednice ali će, sasvim sigurno, uticati i na usporavanje procesa evropskih integracija.
Izjave Milorada Dodika i njegovo praktično djelovanje predstavljaju političko pomjeranje granica, a ovo posljednje dešava se u trenutku kada se BiH nalazi na prekretnici - pred njom je izbor puta kojim će u budućnosti ići, smatra Adis Arapović, projekt menadžer u Centrima civilnih inicijativa (CCI).
„Vrijeme je odluke - ili će to biti put ka Evropskoj uniji, sa svim bolnim strukturalnim, neodložnim i bitnim reformama, ili stagnacija, dezintegracija i potencijalna disolucija, sa nesagledivim posljedicama i sa nemogućnošću da se njima upravlja. Vrlo brzo će se ta odluka morati donijeti, a u njoj će učestvovati nužno i veći dio međunarodne zajednice, akteri od zvaničnog Brisela, Vašingtona, Moskve, regionalnih centara, međunarodnih organizacija... Dakle, svi oni imaju dio odgovornosti za jednu takvu odluku. Naprosto se neće moći dugo živjeti pod ovako visokom političkom tenzijom, neviđenim političkim stresom, a da se konačno ne počnu praviti rezovi, na bilo koji način.
Radi se o velikoj političkoj igri u kojoj su akteri i izvan BiH koji dijelom ohrabruju, dijelom sponzoriraju ili prećutno odobravaju povlačenje poteza koji mogu destabilizirati BiH, bez mogućnosti da neko upravlja cijelim tim rizikom. S druge strane, unutrašnji kapacitet institucija BiH je derogiran. U savremenim državama ovo se može pokušati uraditi ali snage institucija i vladavina zakona bili bi garancija da se igra ne može voditi u beskonačnost“, kaže Arapović.
Proslava entitetskog dana „iz inata“, ali i retorika koja je pratila svečanost, pokazuje kako se neki ljudi olako igraju rata, ističe analitičarka Svetlana Cenić. Ali, ona ne očekuje ozbiljnije poteze međunarodne zajednice.
„Međunarodna zajednica je saučestvovala u svemu ovome. Oni već godinama gledaju šta se dešava i rade eksperimente. Podsetiću međunarodnu zajednicu: ona je vukla za rukav ove takozvane lidere, sastajala se i po kafanama, po brdima, planinama, oko kojekakvih reformi – da ih citiram - 'because they deliver', odnosno, 'zato što oni proizvode rezultate'. Uhvatiš vođu, ali – šta ćemo sad s tim vođama?! Tad je bilo: uzmi vođu, on će narediti svojim parlamentarcima, članovima, da glasaju kako treba, i eto ga reforme! Jupiii! Šta ćemo sad!? Oni su od njih napravili, takođe, nedodirljive, autokrate, oni su od njih napravili da se za sve živo pitaju. I sve su ovo nemo posmatrali i dodavali para kad zatreba, k'o fol – da sačuvaju socijalni mir. Napravili su nam zlo. Znači, ovo je udruženi poduhvat, ovo uništavanje države, udruženi međunarodno-domaći poduhvat.“
Profesor ustavnog prava Kasim Trnka kaže da su predstavnici međunarodne zajednice ignorisali dan RS što na neki način znači osudu, ali još uvijek nema spremnosti za preduzimanje konkretnih koraka, pored ostalog i zbog nepovoljnog međunarodnog konteksta.
„Prvo, u Americi imamo tranziciju vlasti, Evropa se zabavila sa svojim problemima, ima vlastite teškoće, fokus međunarodne zajednice je na Bliskom istoku. Sada, čini mi se da Rusija koristi priliku - pošto je u međuvremenu ojačala svoju poziciju u međunarodnoj zajednici - da ojačava svoj uticaj na Balkanu. Mislim da je to, ustvari, bio vjetar u leđa vlastima u Republici Srpskoj da tako nešto preduzimaju. Bojim se, ako potraje ovakva situacija i ako međunarodna zajednica ne bude preduzimala određene aktivnosti, odlučnije od formalnih izjava, onda to ovi u Banjaluci mogu shvatiti kao ohrabrenje za preduzimanje daljnjih koraka. Istovremeno, sama retorika u vezi sa 9. januarom govori o ciljevima i sljedećim koracima koje namjeravaju preduzimati, vjerovatno uvijek cijeneći da li postoji povoljan međunarodni kontekst za tako što. Ako se ova šutnja međunarodne zajednice nastavi, bojim se da će oni to shvatiti kao priliku da nastave sa svojim namjerama“, navodi Trnka.
Milorad Dodik je ovih dana izjavio: „RS tačno zna katastarsku česticu na kojoj se nalazi granica između dva entiteta i svi mogu biti sigurni da će ta granica biti uspostavljena. Ako je potrebno i na drugi način.“
Komentarišući dio Dodikovog govora na svečanoj akademiji u Banjaluci kada je rekao: „RS je 1992. godine osnovana iz potrebe našeg naroda da živi u slobodi i da ima svoju državu. I sanjamo da tu državu vremenom pripojimo i budemo jedinstveni dio sa sa maticom Srbijom“, analitičar Adis Arapović naglašava:
„Ni u jednoj projekciji nekog centra moći nema promjena granica na Balkanu, i to je apsolvirana priča. Niko ozbiljan ne bi otvorio raspravu o tome, a kamoli učestvovao u nekom sličnom projektu. To uvijek ide u prilog mikro interesima pojedinaca i grupa, koji će zarad očuvanja pozicija i privilegija koje imaju i oni i potomci, uraditi sve kako bi proizveli konflikt i sukob u koji bi mogli uvući što više aktera. U ovih 15 - ak dana sa svih strana se dolijeva ulje na vatru. Malo je hladnih glava koje govore o tome šta treba uraditi a mnogo više onih koji govore šta se nije smjelo i šta se ne treba raditi. Na bh. političkoj sceni nedostaje državničkog i racionalnog pristupa s fokusom na budućnost.“
Međunarodna zajednica bi mogla reagovati, tek onda ako sigurnost u BiH bude ozbiljnije ugrožena. A tada bi, kaže profesor Kasim Trnka, moglo biti kasno.
Facebook Forum