Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica snažno porasle, zahvaljujući smanjenju kamata Europske središnje banke i dobrim makroekonomskim podacima, pa su na Wall Streetu Dow Jones i S&P indeks dosegnuli nove rekordne razine.
Dow Jones ojačao je prošloga tjedna 1,8 posto, na 14.973 boda, a S&P 500 indeks 2 posto, na 1.614 bodova, što su njihove najviše razine u povijesti. Nasdaq indeks skočio je, pak, 3 posto, na 3.378 bodova. Povijesni proboj S&P indeksa iznad razine od 1.600 bodova ponajviše se zahvaljuje podatku da je u travnju u SAD-u otvoreno 165.000 novih radnih mjesta, 20.000 više nego što se očekivalo, što ukazuje na oporavak tržišta rada. Pritom je stopa nezaposlenosti skliznula sa 7,6 na 7,5 posto, najnižu razinu u četiri godine.
Ulagače je oraspoložila i Europska središnja banka, smanjivši ključnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova, na rekordno niskih 0,50 posto, a poručila je i da su moguće nove mjere kako bi se eurozona izvukla iz recesije. Mjere ECB-a nadovezale su se na odluku Feda dan prije da će i dalje kupovati državne i hipotekarne obveznice u iznosu od 85 milijardi dolara mjesečno, kako bi održala niske kamatne stope i tako potaknula rast gospodarstva.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,5 posto, na 6.521 bod, dok je frankfurtski DAX skočio 3,9 posto, na 8.122 boda, a pariški CAC 2,7 posto, na 3.912 bodova. Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna oslabio 1,4 posto, na 13.694 boda.
Dow Jones ojačao je prošloga tjedna 1,8 posto, na 14.973 boda, a S&P 500 indeks 2 posto, na 1.614 bodova, što su njihove najviše razine u povijesti. Nasdaq indeks skočio je, pak, 3 posto, na 3.378 bodova. Povijesni proboj S&P indeksa iznad razine od 1.600 bodova ponajviše se zahvaljuje podatku da je u travnju u SAD-u otvoreno 165.000 novih radnih mjesta, 20.000 više nego što se očekivalo, što ukazuje na oporavak tržišta rada. Pritom je stopa nezaposlenosti skliznula sa 7,6 na 7,5 posto, najnižu razinu u četiri godine.
Ulagače je oraspoložila i Europska središnja banka, smanjivši ključnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova, na rekordno niskih 0,50 posto, a poručila je i da su moguće nove mjere kako bi se eurozona izvukla iz recesije. Mjere ECB-a nadovezale su se na odluku Feda dan prije da će i dalje kupovati državne i hipotekarne obveznice u iznosu od 85 milijardi dolara mjesečno, kako bi održala niske kamatne stope i tako potaknula rast gospodarstva.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,5 posto, na 6.521 bod, dok je frankfurtski DAX skočio 3,9 posto, na 8.122 boda, a pariški CAC 2,7 posto, na 3.912 bodova. Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna oslabio 1,4 posto, na 13.694 boda.
