U više od 100 opština i gradova, na više od 500 štandova, širom Srbije održava se akcija "Raspiši pobedu" na poziv studenata u blokadi.
Građani 28. decembra potpisuju zahtev za vanrednim parlamentarnim izborima, što studenti u blokadi zahtevaju poslednjih osam meseci.
"Da dođemo do konačnog rezultata, a to su izbori i smena vlasti", tako je svoj potpis objasnio za RSE Beograđanin Željko Petrović.
"Korupcija i ceo sistem, koji je je zakazao na raznim nivoima, od nadstrešnice do prosvete", to su po njemu razlozi za raspisivanje izbora.
Zbog pada betonske nadstrešnice rekonstruisane Železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra 2024, koja je usmrtila 16 osoba i teško povredila jednu mladu ženu, širom Srbije pokrenuti su masovni protesti.
Studenti u blokadi, koji su predvodili proteste, svojim zahtevima su početkom maja dodali i raspisivanje vanrednih izbora.
Tada su poručili da ulaze u "novu fazu borbe" jer vlast nije ispunila njihove zahteve.
Zvaničnici tvrde da su zahtevi ispunjeni, navodeći da je objavljena dokumantacija o padu nadstrešnice, te da su pokrenuti pravni procesi protiv osumnjičenih.
Zahtev za vanrednim izborima ne prihvataju, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavljuje da će izbora biti u maju ili decembru 2026.
Za akciju studenata u kojoj prikupljaju potpise za izbore rekao je da je to normalna i dozvoljena politička aktivnost, koju on pozdravlja.
"A kad dođu izbori videćemo ko je bolje radio", rekao je Vučić 27. decembra novinarima u kasarni na Banjici u Beogradu.
Dan kasnije u redu građana koji su čekali da stave svoj potpis za vanredne parlamentarne izbore bio je i Peđa Janković.
Kako je rekao za RSE, glavni motiv da dođe mu je bio osmogodišnji sin, zbog obezbeđivanja njegove bolje budućnosti.
"Da bismo promenili ovu vlast konačno. Jedino tako možemo na demokratski način da promenimo nešto" naveo je.
Studenti u blokadi su akcijom "Raspiši pobedu" pozvali građane da potpišu odluku kojom se zahteva od Vlade da uputi obrazloženi predlog predsedniku Srbije za raspuštanje parlamenta i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
"Ova odluka je čin građana u odbrani Ustava i prava svakog od nas da odlučujemo o našoj državi", stoji u odluci koju građani potpisuju.
Penzioner Zoran Ristić kaže da izbori daju mogućnost da se nešto novo stvori i da nešto krene od nule.
"Došao sam za ovu decu, za studente. Oni moraju sada da se bore zbog nas starih koji nismo to uspeli. Ako mogu makar malo da im pomognem", dodao je.
On smatra da u državi mnogo toga "ne valja".
"A drugo, bez osmeha, bez radosti, bez poleta, ova država kao da je umrla, kao da je učaurena, kao da je pod šatorom iz koga nema izlaska", dodaje Ristić.
Kaže da je jedini izlaz video u mladima.
"Oni su mi dali podršku da izađem i da se borim, ako mogu da im pomognem bilo kako", poručuje.
Irena Milojević upitana šta joj je bio motiv da se priključi studentskoj akciji "Raspiši pobedu", kaže da je bila na svim protestima.
"Podržavam sve što je usmereno na cilj, promenu ove vlasti", navela je.
Upitana za studentske akcije, kaže "mi nismo SNS, mi mislimo svojom glavom. Nešto mi se više dopalo, nešto manje, ali podržala sam sve jer koga ćemo drugog".
Studenti su prethodnih meseci protestovali širom Srbije zahtevajući izbore i odgovornost zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu.
Sada su pozvali na drugačiju akciju.
Nemanja, student Matematičkog fakulteta u Beogradu objašnjava za RSE da zahtev za izborima koji građani potpisuju nije peticija i nema pravnu snagu.
"Ali je neka vrsta pritiska i značiće u smislu da pokaže da to nije samo studentski zahtev, da je to zahtev svih građana", rekao je.
Dok deli zahteve građanima na jednom od beogradskih štandova kaže da se studenti u blokadi na taj način i umrežavaju sa ljudima koji dolaze.
Potpisi prikupljeni u akciji "Raspiši pobedu" neće biti poslati nijednoj instituciji kao formalan zhatev za raspisivanje izbora.
To takođe nisu, kako su objasnili studenti, potpisi podrške za studentsku listu.
Kako su naveli, osim umrežavanja sa građanima, daće im mogućnost da vide kolika je podrška građanima za vanrednim izborima.
Godinu dana od novosadske tragedije niko nije osuđen.
Viši sud u Novom Sadu obustavio je 24. decembra krivični postupak protiv bivšeg ministra građevinarstva Gorana Vesića, njegove bivše pomoćnice Anite Dimoski i nekadašnje direktorke Infrastrukture železnice Srbije Jelena Tanasković, u slučaju pada nadstrešnice Železničke stanice.
Njima se stavljalo na teret teško krivično delo protiv izazivanja opšte opasnosti.
Sud je saopštio da je optužnica potvrđena protiv sedam osoba.
Tužilaštvo ima pravo da se žali na tu odluku.
Tužilaštvo za organizovani kriminal u Beogradu vodi istragu moguće korupcije tokom rekonstrukcije pruge Beograd – Budimpešta, u čijem sastavu je i Železnička stanica u Novom Sadu.
Tom istragom obuhvaćena su i dva bivša ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić i Tomislav Momirović, kao i odgovorna lica privatnih firmi koje su bile podizvođači.