Prevremeni parlamentarni izbori – kojima su prethodili meseci sukoba između partija, institucionalnih blokada i polarizujuće retorike – završeni su ubedljivom pobedom Pokreta Samoopredeljenje.
Poznavaoci političkih dešavanja ocenjuju za RSE da su izbori 28. decembra doneli partiji aktuelnog premijera Aljbina Kurtija (Albin) "spektakularnu" pobedu, koju je postigla uglavnom zahvaljujući "slabostima" opozicionih stranaka.
Prema preliminarnim rezultatima Centralne izborne komisije (CIK), Samoopredeljenje je osvojilo 49,3 odsto glasova, ne računajući uslovne glasove i glasove dijaspore.
"Ovo je spektakularna pobeda za Pokret Samoopredeljenja, koju mu je poklonila opozicija potpunim nedostatkom ideja o tome kako da se suoči sa Kurtijevim snažnim populizmom", ističe za RSE analitičar Artan Muhadžiri (Muhaxhiri).
Preliminarni podaci CIK-a pokazuju da su opozicione partije daleko iza.
Demokratska partija Kosova (DPK) osvojila je 21,01 odsto glasova, Demokratski savez Kosova (DSK) 13,59 odsto, a Alijansa za budućnost Kosova 5,68 odsto.
Socijaldemokratska inicijativa, s osvojenih samo 1,72 odsto glasova, nije uspela da pređe izborni prag.
Srpska lista, najveća partija kosovskih Srba, osvojila je 4,74 odsto glasova.
Politikolog Dritero Arifi vidi pobedu Pokreta samoopredeljenja kao rezultat nekoliko povezanih faktora – "snažne propagande" te stranke, kao i slabosti opozicionih stranaka, koje nisu bile dovoljno aktivne niti su pokazale stručnost.
"Najvažnije je to što su građani primetili nedostatak liderstva kod opozicionih partija, kao i odsustvo osobe koja bi mogla da promeni situaciju", naglašava Arifi za RSE.
Na osnovu preliminarnih rezultata, očekuje se da će Samoopredeljenje imati 56 mesta u Skupštini Kosova, DPK 23 mesta, DSK 15 mesta i Alijansa šest mesta.
Srpska lista tvrdi da je osvojila svih deset mesta rezervisanih za srpsku zajednicu u Skupštini, ali ostaje pitanje da li će druga srpska stranka, Partija za slobodu, pravdu i opstanak Nenada Rašića, osvojiti jedno mesto.
Šta kažu partije?
Pokret Samoopredeljenje je na putu da ponovi ili čak i nadmaši rezultat izbora iz 2021. godine, kada je osvojio 50,28 odsto glasova.
Tada je formirao parlamentarnu većinu bez koalicije s drugim albanskim partijama, već samo uz poslanike iz nesrpskih manjina, koje takođe imaju zagarantovanih 10 mesta u Skupštini.
Lider Samoopredeljenja Aljbin Kurti posle objavljivanja preliminarnih rezultata CIK-a, rekao je da "što pre budu overeni rezultati izbora, to će pre biti uspostavljene institucije".
On je pozvao druge stranke na saradnju oko međunarodnih sporazuma, rekavši da će taj korak biti test za eventualnu dalju saradnju, uključujući i pitanje izbora predsednika zemlje na proleće.
"Naravno da o tome treba da razgovaramo s opozicijom. Ali, prvo moramo da razgovaramo o međunarodnim sporazumima", rekao je Kurti.
Lider DPK-a Bedri Hamza rekao je dan posle izbora da je očekivao bolji rezultat.
"DPK je očekivao bolji rezultat i ja sam očekivao bolji rezultat, ali smo uspeli da sačuvamo naš glas i naše biračko telo", rekao je Hamza na konferenciji za novinare.
Lider DSK-a Ljumir Abdidžiku (Lumir Abdixhiku) čestitao je pobedniku izbora, rekavši da je "Kosovu potrebna funkcionalna demokratija".
On je preuzeo odgovornost za loš rezultat svoje stranke, ne isključujući mogućnost svoje ostavke.
Lider Alijanse za budućnost Kosova Ramuš Haradinaj (Ramush) odmah posle zatvaranja biračkih mesta izrazio je zadovoljstvo rezultatom svoje stranke.
Predsednik Srpske liste Zlatan Elek posle objavljivanja preliminarnih rezultata CIK-a rekao je da je ta partija osvojila više od 90 odsto glasova srpske zajednice i "svih deset mandata" rezervisanih za tu zajednicu.
Međutim, naglasio je da Srpska lisa čeka da CIK da konačnu potvrdu rezultata.
Ublažen ton Kurtija i budući izazovi
Kurtijev govor, kada je proglasio pobedu posle objavljivanja preliminarnih rezultata CIK-a, bio je "prilično oprezan i odmeren", u odnosu na druge albanske stranke, ocenjuju posmatrači izbornog procesa.
Međutim, prema njihovim rečima, izazovi koji čekaju novu parlamentarnu većinu, ali i novu vladu, uključujući izbor predsednika zemlje na proleće 2026, ne ostavljaju prostora za "aroganciju Kurtija", koju je pokazao prema političkim protivnicima posle parlamentarnih izbora 2021. i onih 9. februara 2025.
"Nismo navikli da vidimo Kurtija na ovaj način. Ali, to je pozitivno. Međutim, iz mog ugla, govor tela ga je odavao. Normalno da je govor bio pobednički, ali nije imao entuzijazam pobednika", ističe politikolog Arifi za RSE.
On, kao i analitičar Muhadžiri, veruje da Kurti, za kojeg se očekuje da će biti premijer po treći put, može da formira novu vladu samo sa svojom partijom i nesrpskim manjinama.
Koalicija s nekom drugom albanskom partijom bila bi poželjan ishod za Kurtija, ocenjuju oni.
Međutim, Muhadžiri smatra da jaz koji je godinama stvaran između Samoopredeljenja i DPK, kao i strah DSK da bi mogla da izgubi još više birača u slučaju dogovora sa Samoopredeljenjem, onemogućava Kurtijevoj partiji da napravi koaliciju s dve najveće opozicione stranke, pa ni da dobije podršku tih partija kao opozicije.
"Biće veoma teško (Kurtiju) da ubedi DPK i DSK da ostanu u Sali kako bi se postigao kvorum od 80 poslanika za izbor predsednika. DSK i DPK smatraju da je predsednica (Vjosa) Osmani svojim brojnim postupcima pomagala Samoopredeljenju", naglasio je Muhadžiri za RSE.
On je dodao da bi odbijanje saradnje između partija za izbor predsednika moglo ponovo odvesti zemlju do izbora, već ovog proleća kada mandat Osmani istekne u aprilu.
Politikolog Arifi smatra da će, ako Pokret Samoopredeljenja nadmaši rezultat iz 2021, Kurti razmotriti da li mu je potreban još jedan mandat za predsednicu Osmani ili će predložiti drugog kandidata.
Prema njegovim rečima, okvir koji određuje albanske opozicione partije, na osnovu broja osvojenih mesta u Skupštini, ne ostavlja im mnogo prostora za manevrisanje prilikom izbora predsednika u narednom mandatu.
"Opozicija će primeniti neku vrstu kvazipragmatizma, u ovom slučaju iznuđenog, da ostane u sali, jer su alternativa vanredni izbori, na kojima, ako se opozicija pokaže kao problematična, gospodin Kurti može da osvoji 60-70 odsto ukupnih glasova", naglašava Arifi za RSE.
Vanredni parlamentarni izbori 28. decembra rezultat su neslaganja i sukoba partija koje posle izbora 9. februara nisu uspele da konstituišu Skupštinu do 10. oktobra.
Kurti zatim nije uspeo da dobije dovoljno glasova u Skupštini da formira vladu. Vladu nije uspeo da formira ni drugi kandidat Samoopredeljenja za mandatara Glauk Konjufca, što je primoralo predsednicu Osmani da raspiše prevremene parlamentarne izbore.
Dok Kurti nastoji da formira novu vladu, CIK još ima posla do objave konačnih rezultata, pošto moraju da se prebroje glasovi za poslanike, glasovi iz dijaspore, uslovni glasovi i glasovi osoba s posebnim potrebama.
Svi ti koraci takođe imaju rokove za žalbe, što može biti razlog da formiranje nove izvršne vlasti potraje nekoliko nedelja.