Ukrajina uništila Putinov most; sad može da preseče ruske kanale snabdevanja Krima

Most završen 2018. omogućavao je direktnu drumsku i železničku vezi između Rusije i Krima, ukrajinskog poluostrva u Crnom moru za koji Moskva tvrdi da ga je anektirala.

Reč je o inženjerskom poduhvatu vrednom četiri milijarde dolara, koji se proteže 19 kilometara preko Crnog mora i učvršćuje kontrolu Moskve nad Krimom – ukrajinskim poluostrvom koje je Rusija okupirala 2014.

Sada više od 200 metara Krimskog mosta leži na dubini od devet metara, u polju ostataka asfalta i čelika koje je zakrčilo plovni put u Kerčkom moreuzu, dok istovremeno otvara veliku rupu u naporima Rusije da održi okupaciju i funkcionisanje Krima.

Napad izveden raketama i dronovima nije prvi u kojem je Ukrajina gađala ovaj objekat tokom rata s Rusijom, kojem petogodišnjica biti u februaru.

Uništena je samo drumska deonica, dok je nastavljen železnički saobraćaj, mada nije jasno u kojoj meri.

Međutim, ovaj napad – koji se odvijao u nekoliko talasa 16. i 17. novembra – bio je ubedljivo najrazorniji.

Ruski Krimski most (odnosno Kerčki most) simbol je pretenzija Moskve na ukrajinsko poluostrvo.

"Mislim da je šteta prilično velika", rekao je Brajan Klark (Brian Clark), bivši oficir američke mornarice i stručnjak za pomorske operacije pri Institutu Hadson, tink tenku u Vašingtonu. "Čini se da je ova šteta možda ugrozila strukturni integritet mosta. I vrlo je moguće da prelazak preko njega više nije bezbedan."

"Ovaj napad se upadljivo drugačiji (od prethodnih) jer je bio usmeren na mnogo veći raspon znatno složenije konstrukcije", rekao je Sem Rigbi (Sam Rigby), profesor inženjerstva na Univerzitetu u Šefildu, u Engleskoj.

"Umesto da se ceo raznese, što je nemoguće, na most se može udariti gađanjem njegovih slabih tačaka... odnosno spojnih elemenata koji povezuju dve strane mosta", rekao je ukrajinski vazduhoplovni inženjer Konstantin Krivolap za Karent tajm (Current Time - televizijska i digitalna mreža na ruskom jeziku kojom upravlja RSE).

"Mesta gde su ti lukovi pričvršćeni predstavljaju najslabije tačke mosta."

"Rusija je napravila mit (oko mosta) kao simbola da je Krim 'zauvek ruski'", navodi se u saopštenju vojne komande Ukrajine. "Sada se deo te konstrukcije nalazi pod vodom".

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov obećao je da će most biti obnovljen i da će biti "bolji nego ikada pre".

Prelazak na drumski saobraćaj (pod pretnjom)

Železničko-drumski most završen 2018. godine – u javnosti poznat i kao Kerčki most – predstavljao je, sve do početka invazije u februaru 2022. godine, jedinu kopnenu vezu preko koje su ljudi i zalihe mogli direktno stići na Krim s teritorije Rusije.

Predsednik Vladimir Putin lično je seo za volan teškog kamiona i u maju 2018. prešao preko mosta, čime ga je zvanično pustio u saobraćaj.

Pre toga, prevoz preko moreuza odvijao se isključivo trajektima, čiji su kapaciteti bili ograničeni i zavisili od vremenskih prilika. Vlasti su saopštile da je 18. novembra sav trajektni saobraćaj obustavljen zbog lošeg vremena.

Bomba u kamionu koju je aktivirala ukrajinska vojna obaveštajna služba 2022. je oštetila kolovoz na mostu, ali je u potpunosti popravljen za manje od pet meseci. Ukrajinski podvodni dron 2025. je udario u potporne stubove u nivou linije mora, ali je strukturna šteta bila mala.

Posle zauzimanja Marijupolja – najveće ukrajinske luke na Azovskom moru – u proleće 2022. ruske snage su učvrstile kontrolu nad ukrajinskom obalom. Auto-put M-14 postao je još jedna važna ruta za snabdevanje koja vodi direktno iz Rusije.

Međutim, od početka ove godine, ukrajinske snage su intenzivirale kampanju napada dronovima, usmeravajući ih na teretne kamione koji se kreću obalskim putem, kao i na pojedine železničke kompozicije.

Čitajte:

Sunce, more, pesak i bez benzina: Veliki problem turističke sezone na Krimu pod ruskom okupacijom

Zbog toga je Krimski most postao još važniji za snabdevanje dva miliona stanovnika poluostrva hranom – a da se ne pominju stotine hiljada pripadnika vojske kojima su potrebni oružje i zalihe za napade na Ukrajinu.

Sada će, u doglednoj budućnosti, isključivo vozovi prevoziti ljude i robu na Krim i s njega. Ruski vojni komandanti će sada takođe biti primorani da se oslone na kopnenu rutu – obalski auto-put M-14 – koji je izložen ukrajinskim dronovima, izjavio je David Gendelman, izraelski vojni stručnjak.

Štaviše, dodao je on, taj put ima ograničen kapacitet za saobraćaj, kako civilni, tako i vojni.

"Ako preusmere saobraćaj tuda, to će, pre svega, usporiti i zakomplikovati vojnu logistiku, uključujući onaj deo koji se već odvijao kopnenim koridorima, a ne preko Krimskog mosta", rekao je on. "U svakom slučaju, iz ugla vojne logistike, ovaj napad na Krimski most otežava snabdevanje celokupne južne grupacije ".

Kopnena ruta se suočava s dodatnim problemima: ukrajinske snage su 17. novembra, prema izveštajima, oštetile još jedan važan most koji obezbeđuje direktnu drumsku vezu između Krima i Rostova na Donu – ključne tačke za okupljanje vojnih snaga blizu ukrajinske granice – koja vodi preko luke Taganrog.

'Biće potrebni veoma značajni inženjerski radovi'

U najboljem slučaju za popravku drumskog dela mosta biće potrebno oko godinu dana, rekli su građevinski inženjeri za RSE.

"Biće potrebni veoma značajni inženjerski radovi", rekao je Krivolap. "Mislim da se to ne može uraditi za manje od šest meseci, a najverovatnije će biti potrebno više od godinu dana".

"Novi raspon će morati da se sklopi na obali Azovskog mora, zatim dopremi vodenim putem do lokacije i podigne na svoje mesto", naveo je u imejlu Dejvid Mekenzi (David MacKenzie), viši tehnički direktor u britanskoj inženjerskoj konsultantskoj kući COWI. "To je zato što se drumski most nalazi unutar železničkog mosta, što onemogućava transport kompletnog raspona preko Crnog mora".

Celokupna obala Azovskog mora nalazi se na manje od 300 kilometara od teritorije pod kontrolom Ukrajine, što znači da bi svaki projekat izrade lučne konstrukcije – koji bi trajao mesecima – bio relativno laka meta za ukrajinske dronove i rakete.

Luk Krimskog mosta za vreme njegovog pravljenja, septembar 2017.

Mekenzi je rekao da bi se ostaci koje trenutno blokiraju pomorski saobraćaj kroz Kerčki moreuz mogle ukloniti za nedelju ili dve – pod uslovom da loše vreme ili ukrajinske pretnje ne ometu rad bagera i plovnih dizalica – ali će Kremlj morati da odluči da li će prvo uspostaviti pomorski ili drumski saobraćaj.

"Neće biti izvodljivo da se istovremeno obezbedi privremeni drumski pristup preko mosta i omogućiti prolazak brodova", rekao je on.

Čitajte:

Ukrajina nema mornaricu, ali zadaje udarce Rusiji u Crnom moru

Majk Petersen (Mike), bivši viši pomorski savetnik SAD i stručnjak za rusku vojsku pri Centru za pomorske analize (Center for Naval Analyses), tink tenku u Vašingtonu, rekao je da je teško proceniti koliko će vremena biti potrebno za ponovno otvaranje plovnog puta.

"Ukrajina bi mogla da omete svaki pokušaj raščišćavanja kanala, što bi moglo da produži blokadu gotovo u nedogled", rekao je on za RSE.

Kao primer, dodao je on, američkim vlastima je 2024. posle rušenja mosta Fransis Skot Ki u Baltimoru, bilo potrebno 76 dana da raščiste kanal.

"Geografija, hidrografija i klimatski uslovi – sve to otežava brzu operaciju uklanjanja ostataka, a da ne pominjemo činjenicu da će ta operacija verovatno biti napadana", rekao je on.

Što se tiče ukupnog pomorskog saobraćaja kroz Kerčki moreuz, uticaj će svakako biti ograničen: Rusija je već preusmerila veliki deo tog saobraćaja ka Baltičkom moru ili Pacifiku, usled sve učestalijih ukrajinskih napada na brodove i luke, rekao je Petersen.

Čitajte:

Tiha ukrajinska kontraofanziva, 'debakl' ruskih snaga

"Jedna od najznačajnijih ekonomskih posledica ovog rata jeste to što je Rusija masovno preusmerila svoj izvoz – udaljila ga je od zapadnih i južnih terminala ka ruskom Dalekom istoku, čime je azijsko-pacifički region postao daleko važniji za ruske ekonomske interese", rekao je on.

Na samom Krimu zabeleženi su pojedinačni izveštaji o paničnoj kupovini u pojedinim prodavnicama prehrambene robe, kao i o stvaranju redova automobila na benzinskim pumpama.

Tokom letnje turističke sezone, poluostrvo se suočilo s ozbiljnim nestašicama hrane i goriva; u jednom trenutku, lokalne vlasti su čak uvele sistem racionalizacije benzina putem bonova.

"Otkud tolika panika, je…te? Objasnite mi, molim vas", navela je jedna žena, koja se predstavila kao Vlada Iljinična, u videu objavljenom na Instagramu. "Na benzinskim pumpama su je...ni redovi. Ljudi su počeli da je…no razgrabljuju hranu. Zašto? Pa šta ako su digli most u vazduh? Nije kao da niste navikli na ovo, zar ne?"

S druge strane, jedna druga žena, identifikovana kao Viktorija Baturinakazbanova, umanjila je značaj panične kupovine, navodeći da jesu zabeleženi redovi na pojedinim benzinskim pumpama, ali da "ništa nije kritično".

"Sve je u redu", rekla je ona u videu na Instagramu. "Cene hrane se nisu promenile. Svi su mirni; sve je sasvim u redu. I svi su uvereni da će novi raspon mosta biti lepši i čvršći od starog".

Kasno uveče 18. novembra, Sergej Aksjonov, guverner Krima koga je postavila Rusija, izvestio je da je Krimski most napadnut po treći put u roku od nedelju dana.