Novi članovi Skupštine Kosova imaju još samo nekoliko sati do isteka, u petak u ponoć, roka od 30 dana koji je Ustavni sud odredio za završetak konstitutivne sjednice zakonodavnog tijela.
Međutim, predsjedavajući sjednice Avni Dehari odlučio je da će nastavak Skupštine biti održan u subotu, 8. augusta, u 11:00 sati, odnosno nakon isteka ustavnog roka.
Konstitutivna sjednica ostala je u zastoju u četvrtak, kada ju je Dehari odgodio na neodređeno vrijeme nakon zahtjeva lidera Pokreta Samoopredjeljenje Albina Kurtija za dodatnim vremenom za razgovore o političkom sporazumu za formiranje novih institucija.
Čitajte:
Konstitutivna sjednica nastavlja se u subotu, ustavni rok za Skupštinu Kosova završava u ponoćNajava da će sjednica biti nastavljena u subotu uslijedila je nekoliko sati nakon što su Kurti i lider Demokratskog saveza Kosova Lumir Abdixhiku održali još jedan sastanak bez postizanja političkog sporazuma.
Eugen Cakolli i Naim Jakaj, stručnjaci za pravna pitanja, dijele mišljenje da nepoštivanje roka predstavlja kršenje Ustava, ali daju različita tumačenja koraka koji bi trebali ili mogli uslijediti.
Cakolli: Sjednica se ne može nastaviti nakon isteka roka
Neuspjeh da se Skupština konstituiše u okviru ustavnog roka doveo bi Kosovo u situaciju ozbiljnog kršenja Ustava, ocjenjuje Eugen Cakolli iz Demokratskog instituta Kosova.
Tvrdi da je rok 7. augusta apsolutan i da se ne može prekoračiti, uprkos činjenici da Ustav Kosova ne precizira koje su pravne posljedice njegovog nepoštivanja.
"Više od ustavnog vakuuma, odnosno nedostatka, da tako kažem, sankcije, vjerujem da je činjenica da se prilikom pisanja Ustava nije pretpostavljalo da možemo doći do tačke u kojoj se Skupština neće ni konstituisati", kaže Cakolli.
Uz obrazloženje da je potrebno dodatno vrijeme za razgovore o pitanju predsjednika, lider Pokreta Samoopredjeljenje Albin Kurti je 6. augusta zatražio da se konstitutivna sjednica odgodi i nije predložio predsjednika Skupštine, čime je prekinut proces konstituisanja zakonodavnog tijela.
Čitajte:
Koliko je izgledan sporazum sa Samoopredjeljenjem?Ali, ako Skupština ne bude konstituisana do ponoći, Cakolli smatra da neće postojati ustavni osnov da predsjedavajući sjednice Avni Dehari sazove njen nastavak.
"Vjerujem da je jasno da nakon ponoći danas poslanici nemaju pravo da se okupe čak ni na vlastitu inicijativu, a kamoli da ih sazove gospodin Dehari, u ovom slučaju kao predsjedavajući sjednice zbog svojih godina", kaže Cakolli.
Za njega posljedice zastoja nisu ograničene samo na Skupštinu.
On tvrdi da, nakon što su položili zakletvu kao poslanici, ministri i zamjenici ministara koji su trenutno na funkcijama ne mogu istovremeno nastaviti obavljati izvršne funkcije.
Iz tog razloga smatra da je aktuelna Vlada Kosova "bez zakonitosti i legitimiteta", upozoravajući da bi njene odluke mogle biti predmet osporavanja pred sudovima.
Prema Cakolliju, prvo pravno rješenje, u slučaju da Skupština ne bude konstituisana u okviru ustavnog roka, bilo bi pokretanje postupka pred Ustavnim sudom. Međutim, smatra da je politički epilog gotovo neizbježan.
"Izbori su neizbježni, samo je pitanje pronalaska puta do njih", kaže on.
Dodaje da je zemlja već izgubila vrijeme zbog institucionalnih kriza i da bi novi izborni proces bio najgori mogući scenarij, ali ako Skupština ne uspije da se konstituiše, ne vidi drugi ustavni izlaz iz zastoja.
Jakaj: Nekonstituisanje Skupštine dovodi Kosovo u neispitanu ustavnu situaciju
Iako se slaže da nepoštivanje roka za konstituisanje Skupštine predstavlja kršenje Ustava, Naim Jakaj iz Kosovskog pravnog instituta ima drugačije tumačenje koraka koje bi trebalo poduzeti nakon ponoći 7. augusta.
Jakaj kaže da je, budući da nisu utvrđene konkretne sankcije u slučaju da Skupština ne bude konstituisana u ovom roku, nastavak konstitutivne sjednice nakon 7. augusta pravno moguć.
"Naravno, čak i ako današnji rok prođe, on [predsjedavajući Dehari] mora sazvati konstitutivnu sjednicu. Nažalost, ne postoji pravna posljedica. Da postoji, postupao bi na obavezan način."
On također s rezervom gleda na mogućnost upućivanja predmeta Ustavnom sudu.
Prema Jakaju, novi predmet ne bi nužno riješio političku krizu, jer Ustav nema šta drugo reći osim da su "poslanici Skupštine Kosova obavezni djelovati u najboljem interesu zemlje i da je [Skupština] morala biti konstituisana u roku od 30 dana."
Međutim, Jakaj također upozorava na ozbiljne posljedice ako se blokada nastavi.
On povezuje trenutni zastoj s rokom za izbor predsjednika, podsjećajući da mandat vršioca dužnosti predsjednika ne može trajati duže od šest mjeseci, odnosno do početka oktobra.
Čitajte:
Konstitutivna sjednica Skupštine Kosova 6. augustaPredsjednica 10. saziva Skupštine Albulena Haxhiu, koja je 6. augusta položila zakletvu kao članica 11. saziva, obavlja funkciju vršiteljice dužnosti predsjednika od aprila 2026. godine, kada je istekao petogodišnji mandat Vjose Osmani na čelu države Kosovo.
"Ući ćemo u situaciju s kojom se nikada ranije nismo susreli... to će proizvesti posljedice koje ranije nismo vidjeli i koje se u demokratskom poretku slobodno mogu nazvati kolapsom demokratije", kaže Jakaj.
Prema njegovim riječima, ako nove institucije ne budu izabrane do isteka mandata vršiteljice dužnosti predsjednika, Kosovo bi moglo ostati bez tijela koje bi moglo raspisati izbore ili povjeriti mandat za sastav Vlade kandidatu za premijera.
Iz tog razloga smatra da bi političke stranke što prije trebale postići sporazum koji bi otvorio put konstituisanju Skupštine, formiranju Vlade i izboru predsjednika, kako bi zemlja izbjegla ono što on naziva "institucionalnom anarhijom".
Pored Cakollija i Jakaja, i drugi predstavnici civilnog društva na Kosovu pozvali su da se konstituisanje Skupštine završi u okviru ustavnog roka.
Grupa za pravne i političke studije (GLPS) u javnoj reakciji je saopćila "da su partijski interesi nadvladali javni interes blokiranjem funkcionisanja institucija i narušavanjem povjerenja građana."
"Danas više nema prostora za opravdanja, široka politička tumačenja ili daljnja odgađanja. Postoji samo jedna jasna obaveza – konstituisanje Skupštine u okviru ustavnog roka. Svaki propust u ispunjavanju te obaveze predstavljao bi kršenje Ustava i neodgovoran politički i institucionalni čin", navodi GLPS u svojoj reakciji.