Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Asja Hafner, novinarka Radija Slobodna Evropa.
Ovog jutra za vas smo izabrali:
Aktuelno
- Napredak Srbije ka EU 'zaustavljen', navodi nacrt izvještaja Evropskog parlamenta
- Godišnjica ubistva premijera Srbije Zorana Đinđića, u zatvoru izvršioci, ali ne i nalogodavci
- Kongres će biti obavješten o smrtonosnom napadu na školu u Iranu, rekli izvori za RSE
Kriza na Bliskom Istoku
Nafta, rat i Ormuski moreuz: Mogu li SAD da zaštite globalna energetska tržišta od Irana? - Kako se sukob SAD i Izraela s Iranom pomjera ka pitanju Ormuskog moreuza – najkritičnije energetske tačke na svijetu – ekonomske posljedice velikog poremećaja u snabdijevanju naftom i gasom mogle bi da odjeknu širom svijeta. Oko petine globalne nafte i tečnog prirodnog gasa obično protiče kroz uski plovni put koji povezuje Persijski zaljev s međunarodnim tržištima. Ipak, tankerski saobraćaj je naglo usporen zbog sigurnosti, vojnih prijetnji i izvještaja da Iran postavlja mine i koristi druge asimetrične mjere kako bi nanio štetu brodovima koji pokušavaju da prođu kroz moreuz. reaguje i tržište: cijena nafte je skočila na 120 dolara po barelu prije nego što se blago povukla, dok su cijene avionskog goriva dvostruko veće od nivoa u januaru. Za analitičare, te promjene ističu fundamentalno pitanje: Može li Teheran da iskoristiti globalni energetski sistem kao strateško oružje ili da li SAD i njihovi partneri mogu da spriječe taj scenario?
Da li SAD razmatraju da zauzmu iransko ostrvo Hark? - Iransko ostrvo Hark, glavni terminal za izvoz nafte te zemlje, moglo bi biti meta Sjedinjenih Američkih Država, kažu stručnjaci o potezu koji bi mogao da prekine prihode koji održavaju ekonomiju Teherana pogođenu sankcijama. Međutim, moguće zauzimanje malog ostrva u Persijskom zalivu, preko kojeg ide oko 90 odsto celokupnog iranskog izvoza nafte, označilo bi veliku eskalaciju u američko-izraelskom ratu protiv Irana. Takođe je malo verovatno da će zadati fatalan ekonomski udarac Islamskoj Republici, kažu stručnjaci.
Iran postavlja 'plave štitove' usred američko‑izraelskih napada - Serija plavo‑bijelih štitova postavljenih na krovovima zgrada širom Irana namijenjena je kao poruka američkim i izraelskim planerima napada. Fotografije simbola postavljenih na krovovima i pored kulturno‑istorijskih lokaliteta kružile su iranskim državnim medijima 10. marta, uz navode da je "više od 120 muzeja i nekoliko istorijskih zgrada" širom Irana obilježeno ovim amblemom.
Plavi štit na jednom od krovova u Iranu.
Balkan na RSE
Dio krajnje desničarskih grupa na platformi Telegram gotovo svakodnevno prati i komentariše rat na Bliskom istoku. Većina njih pruža podršku rukovodstvu u Iranu. Njihova podrška je dio antizapadnog narativa, ocjenjuju analitičari. "Narativ koji se širi na ovim kanalima prije svega je izraz snažnog antizapadnog i anti-NATO diskursa koji je već dugo prisutan u dijelu srpske desnice", ocenjuje za Radio Slobodna Evropa Hikmet Karčić, naučni saradnik na Institutu za istraživanje zločina Univerziteta u Sarajevu. Zašto se srpski ultranacionalisti svrstavaju uz Iran?
Balkan se suočava s novom nesigurnošću usred rata između SAD‑a i Irana - "Stižemo uskoro" i "Dali smo vam naša upozorenja" - ovo su neke od poruka objavljenih na engleskom jeziku 9. i 10. marta na kanalu pod nazivom "HomeLand Justice" na platformi Telegram. Prema analizi američkog tehnološkog giganta Microsofta, "HomeLand Justice" je povezan s iranskom vladom.
Podijeljena BiH bez jedinstvenog stava o sukobu na Bliskom Istoku - Sukob na Bliskom istoku traje više od deset dana, ali Bosna i Hercegovina nema jedinstven stav. Dok svijet prati eskalaciju sukoba, većina bh. političara ćuti, a članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji su prema Ustavu zaduženi za inostranu politiku, šalju odvojena saopštenja. Nema ni reakcija vlasti u Federaciji BiH, dok u Republici Srpskoj, SNSD, Milorada Dodika, podržava Sjedinjene Države i Izrael.
Izraelski teretni avion u Beogradu, dok Srbija nastavlja izvoz naoružanja - Radio Slobodna Evropa je utvrdio da su dva teretna aviona privatne izraelske aviokompanije bila u Beogradu najmanje devet puta tokom februara i marta. Avioni su specijalizovani za prenos tereta, poput naoružanja. Institucije Srbije, međutim, ne odgovaraju za RSE šta su ovi avioni prevozili, dok se na Bliskom istoku rasplamsava sukob. Po informacijama koje su za RSE potvrđene iz dve državne fabrike oružja, od februara je ponovo pokrenut izvoz naoružanja u inostranstvo, nakon osmomesečnog embarga. Resorna ministarstva, međutim, ne odgovaraju na pitanja da li i šta izvoze i pod kojim uslovima.
Tužioci povučeni, slučajevi 'nadstrešnica' i zapljena pet tona droge 'na čekanju'? - Usporavanje istraga i prolongiranje krivičnih postupaka. Ovo će, prema navodima Tužilaštva za organizovani kriminal, biti posljedice odluke da četvoro tužilaca ne nastavi svoj rad u tom tužilaštvu. Riječ je o tužiocima koji su, pored ostalog, bili angažovani na ispitivanju moguće korupcije vlasti u slučaju pada nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu kada je poginulo 16 ljudi, te istrazi u slučaju zapljene pet tona marihuane u selu kod Kruševca u centralnoj Srbiji. U prvom slučaju osumnjičeni su bivši ministri iz redova članovi vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), a u drugom članovi te stranke. Iz Tužilaštva za organizovani kriminal za Radio Slobodna Evropa navode da je povlačenje tužilaca "jedan od najozbiljnijih institucionalnih udara na efikasnost rada Javnog tužilaštva za organizovani kriminal u poslednjih nekoliko meseci".
Usklađivanje ili raskorak? Brisel kritikuje Podgoricu zbog odredbi novog zakona o ličnim podacima - Opozicija i civilno društvo u Crnoj Gori kritikuju nedavno usvojeni Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Evropska komisija ukazala na neusklađenost zakona sa pravnim okvirima Evropske unije dok Vlada Crne Gore zakon promoviše kao neophodan za završavanje pregovora o pristupu EU.
Island i Crna Gora u istom košu za prijem u EU - Državni slogan Crne Gore "28 do 28" sada ima kredibilnog konkurenta. Ako Island odluči da krene evropskim putem, moglo bi doći do ozbiljne konkurencije oko toga koja od ove dvije države postaje 28. članica Evropske unije. Naime, islandska vlada je saopštila da će 29. avgusta održati referendum o članstvu u EU. U slučaju pozitivnog ishoda, referendum bi vladi dao mandat da nastavi pregovore za pristupanje. Island je aplikaciju za članstvo podneo 2009. godine, neposredno nakon globalne finansijske krize (2008-2009.) koja je skoro uništila islandski bankarski sistem i izazvala ozbiljnu ekonomsku i socijalnu nestabilnost. Tadašnja vlada smatrala je da članstvo u EU može da donese finansijsku stabilnost i političku i trgovinsku sigurnost kroz pristupanje evropskim fondovima. Međutim, ostaje nejasno da li bi u slučaju pozitivnog referenduma Island nastavio pregovore tamo gdje je stao ili bi proces počeo od nule.
RSE intervju
Za kraj pročitajte intervju sa Razijem Zimmtom, koji je na čelu programa za Iran pri Institutu za studije nacionalne sigurnosti u Tel Avivu (INSS), koji je za Radio Slobodna Evropa rekao da je pitanje da li će dosadšnja postignuća Amerike i Izraela u napadima na Iran omogućiti postižanje glavnih ciljeva. Po njegovom mišljenju glavni ciljevi nappada su sljedeći: "Prvo, oslabiti iranske strateške kapacitete do tačke u kojoj će biti veoma teško obnoviti nuklearni program i balističke projektile, kao što je Iran pokušao učiniti nakon 12‑dnevnog rata u junu. A drugi cilj bio bi oslabiti i potkopati iranski režim".
***
Toliko za danas, pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav,
Asja Hafner
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!