Iransko ostrvo Hark, glavni terminal za izvoz nafte te zemlje, moglo bi biti meta Sjedinjenih Američkih Država, kažu stručnjaci o potezu koji bi mogao da prekine prihode koji održavaju ekonomiju Teherana pogođenu sankcijama.
Međutim, moguće zauzimanje malog ostrva u Persijskom zalivu, preko kojeg ide oko 90 odsto celokupnog iranskog izvoza nafte, označilo bi veliku eskalaciju u američko-izraelskom ratu protiv Irana. Takođe je malo verovatno da će zadati fatalan ekonomski udarac Islamskoj Republici, kažu stručnjaci.
Aksios (Axios) je 7. marta izvestio da je američka administracija diskutovala o zauzimanju Harka, od koga Iran u velikoj meri zavisi za izvoz svoje nafte otkako su postrojenja na ostrvu izgrađena 1960-ih. Dubokovodna pristaništa na ostrvu mogu da prime supertankere koji prevoze naftu u velikim količinama.
Izvor blizak Beloj kući rekao je za Njujork post (The New York Post) da osvajanje ostrva "nije toliko pitanje da li će se dogoditi, već kada, s obzirom na njegovu ključnu prirodu za ishod rata".
Trampova administracija nije javno komentarisala to pitanje.
"Iran ima druge izvozne terminale", rekao je za RSE Gregori Bru (Gregory Brew), stručnjak za iransku naftu i analitičar u Evroazijskoj grupi. "Postoji još pet, uključujući novi u Džasku, istočno od Ormuskog moreuza, povezan s glavnim iranskim naftnim poljima preko cevovoda dugog 1.000 kilometara."
Naftni terminal Džask je izgrađen posebno da bi izvoz zaobišao Ormuski moreuz i scenario poput ovog, rekao je on.
Ako SAD pokušaju da preuzmu kontrolu nad tim ostrvom, Iran bi mogao da odluči da uništi naftne terminale koji se nalaze na njemu.
"Iranci bi vrlo lako mogli biti podstaknuti da unište infrastrukturu u Harku, umesto da dozvole da ona padne u neprijateljske ruke", rekao je Bru.
Takav potez bi Vašingtonu doneo simboličnu pobedu, a Teheranu propagandnu pobedu, dok bi tržišta nafte apsorbovala šok bez obzira na to, kažu stručnjaci.
Američke trupe raspoređene na Harku bile bi izloženi iranskim kontranapadima, rekao je Bru, napominjući da ostrvo nema značajnu zaštitu od raketa ili dronova.
Iran je rasporedio isto to oružje širom Persijskog zaliva otkako su SAD i Izrael pokrenuli vazdušne napade na Islamsku Republiku 28. februara.
Moguće američko zauzimanje HarKa moglo bi takođe doneti novom vrhovnom vođi Irana, ajatolahu Modžtabi Hamneiju, veliku propagandnu pobedu.
Hamnei, koji je nasledio svog pokojnog oca na mestu vrhovnog vođe 8. marta, preuzeo je vlast pod velom kontroverzi, a njegov legitimitet je osporavan čak i unutar iranskog klerikalnog establišmenta.
Strana okupacija iranskog tla bi mu pružila upravo vanrednu situaciju potrebnu da učvrsti svoj kredibilitet i ujedini narod.
"To bi omogućilo režimu da promeni svrhu rata", rekao je Bru, "sa zaštite sebe od američke i izraelske agresije na zaštitu teritorijalnog integriteta Irana".
Radio Slobodna Evropa na Telegramu
Registrujte se i budite u toku uz sadržaje Radija Slobodna Evropa na Telegramu!
Klikom ovde dobijate brze, pouzdane i relevantne informacije o najvažnijim dešavanjima o kojima svakodnevno izveštavamo.