Prije nego se znalo bilo šta o motivima ili identitetu osobe koja je 28. jula zapalila oltar Crkve svetog Jakova u Međugorju i oskrnavila kip Gospe u ovom katoličkom svetištu, pojedini političari i zvaničnici požurili su s objavama u kojima incident opisuju kao "napad na katolike", "pokušaj zastrašivanja katolika" ili čak "napad na kršćanstvo".
Takve reakcije stigle su iz jedne stranke i pojedinih političara u Bosni i Hercegovini, ali i europarlamentaraca, kao i desničarskog političkog aktiviste iz Velike Britanije.
"Gotovo je poremećeno skupljanje političkih poena dok se još ništa nije saznalo", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) teolog i župni vikar u Župi sv. Ante Padovanskog u Beogradu Ivan Šarčević.
On ocjenjuje da su političari incident počeli tumačiti kroz nacionalnu i političku prizmu prije nego što su bile poznate činjenice, dodajući da ne opravdava da se u ovakvoj situaciji to radi bilo kad.
Oskrnavljeni kip Gospe u Međugorju, 28. jula 2026.
Nekoliko sati nakon incidenta u Međugorju, uhapšen je poljski državljanin Bartlomiej Wlodzimierz Krakowiak. Kasnije je osumnjičen da je izazvao požar i počinio vandalizam u Međugorju, ali istraga o motivima i okolnostima događaja nije ni blizu kraja.
Predmet je preuzelo Tužiteljstvo BiH koje Krakowiaka sumnjiči za oštećenje ili rušenje vjerskih objekata, izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje te izazivanje opće opasnosti.
Poljak koji je prije devet godina hodočastio u Međugorje
Osumnjičeni Krakowiak ranije je bio poznat dijelu poljske katoličke javnosti zbog hodočašća u Međugorje 2017. godine. Krakowiak je, prema objavama na društvenim mrežama, prepješačio oko 1.300 kilometara od Varšave do hercegovačkog svetišta.
Bartlomej Wlodzimierz Krakowiak (drugi desno) tokom ročišta za određenje pritvora pred Sudom BiH, 30. juli 2026.
Poljski katolički mediji objavljivali su njegova svjedočenja o životu obilježenom ovisnostima, sukobima sa zakonom i depresijom, nakon čega je, prema vlastitim navodima, doživio vjersko obraćenje u kojem je Međugorje imalo središnje mjesto.
Devet godina kasnije činom vandalizma je, kako je rekla njegova braniteljica pred Sudom BiH, želio pokazati da je "sve izmišljotina i prevara".
Željana Zovko: 'Pokušaj zastrašivanja katolika'
Istog dana kada je prijavljen vandalizam, zastupnica iz Hrvatske u Europskom parlamentu Željana Zovko saopćila je da je riječ o "pokušaju zastrašivanja katolika u BiH".
Željana Zovko: Pokušaju zastrašivanja katolika u BiH
Navela je da su katolici "već duže vrijeme suočeni s napadima na svoja vjerska mjesta, kulturnu baštinu i temeljno pravo na slobodno ispovijedanje vjere", te pozvala međunarodne predstavnike da osude incident.
Kada je Zovko objavila reakciju, policija još nije bila saopćila identitet osumnjičenog, niti je bilo informacija o mogućim motivima.
Šarčević kaže da se u javnosti prerano posegnulo za zaključcima o napadu na katolike i kršćanstvo bez poznatih okolnosti događaja.
"Trebali smo se zaustaviti i malo više razmisliti i pokazati određenu vrstu zrelosti", kazao je.
Ivan Šarčević: Riječ je o nezrelosti i društva i svih koji nasjedaju na takve političke odluke
"To nije prvi put i ne mislim samo da je to stvar političara nego je to stvar uopće nezrelosti i društva i svih koji nasjedaju na takve političke odluke. Jako puno i takozvani obični ljudi odmah prihvataju što je politika rekla i ne sačekaju što će biti. I tako promatramo i sve ljude", kaže Šarčević.
Zovko je naknadno rekla da "očekuje temeljitu i transparentnu istragu koja će rasvijetliti motive sramotnog čina", kao i da se će se "nastaviti zalagati za zaštitu katolika i svih vjernika, gdje god njihova prava i slobode budu ugroženi".
Čitajte:
Vatikan i dalje ne priznaje 'ukazanja u Međugorju''Zastrašivanju žitelja u jednom od najvažnijih mjesta za Hrvate katolike u BiH'
Iz stranke Hrvatske demokratske zajednice BiH saopćeno je da činjenica da su meta bili Gospin kip, Plavi križ i vanjski oltar Crkve svetog Jakova "ukazuje da je cilj bio zastrašivanje žitelja u jednom od najvažnijih mjesta za Hrvate katolike u BiH" i hodočasnika koje okuplja Međugorje.
Stranka je navela i da je "indikativno" što se incident dogodio pred početak Mladifesta, međunarodnog susreta mladih katolika u ovom mjestu.
Darijana Filipović: Otvoreni napad na katolički puk u Međugorju i cijeloj BiH
Sličnu ocjenu iznijela je i zastupnica HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović, koja je poručila da vandalizam u Međugorju nije "običan čin vandalizma", nego "otvoren napad na katolički puk u Međugorju i cijeloj BiH", kao i napad na "svjetski simbol mira i zajedništva".
Informacije koje bi ukazivale na motive osumnjičenog u vrijeme objava HDZ-a BiH i Filipović nisu bile javno poznate.
Nakon što je uhapšen poljski državljanin Bartlomiej Wlodzimierz Krakowiak, Filipović je odbacila tvrdnje da je počinitelju pripisivala nacionalne ili vjerske motive.
"U mojoj objavi osudila sam čin, vandalizaciju svetišta u Međugorju i uvredljive poruke ostavljene na mjestu molitve katolika u BiH, bez ijedne riječi o naciji ili vjeri počinitelja. Sve ostale interpretacije su laž", navela je.
Svi javni ljudi iz moralne odgovornosti trebali bi paziti na svoje riječi i šta će govoriti.- ističe Ivan Šarčević
Za Šarčevića su ipak prve reakcije primjer "prenagljenog djelovanja" koje dodatno opterećuju već podijeljeno društvo.
"To društvo je jako osjetljivo. Svi javni ljudi iz moralne odgovornosti trebali bi paziti na svoje riječi i šta će govoriti. Opasne su te riječi", rekao je.
Dodao je da političari često iznose teške kvalifikacije bez preuzimanja odgovornosti za posljedice koje mogu izazvati.
Predsjednica Kluba zastupnika Europske pučke stranke u Europskom parlamentu Dolors Montserrat ocijenila je da je oskrnavljenje Gospinog kipa i oltara "nepodnošljiv napad na našu vjeru".
"Ti napadi na kršćanstvo prizivaju najmračniji ekstremizam iz naše historije", objavila je na društvenoj mreži X.
Komentirajući način na koji su incidenti predstavljeni u javnosti, Šarčević upozorava da su prerano smješteni isključivo u okvir etničkih i političkih podjela.
"Želio bih da izvučemo stvari iz tog jednog plošnog, usko etničko-političkog promatranja stvari koje je zastrašujuće. Mjesto da tražimo stvarne razloge, mi odmah posežemo za podjelama", rekao je.
Britanski desničarski aktivista Tommy Robinson vandalizam u Međugorju iskoristio je za tvrdnju da je "kršćanstvo pod napadom".
U objavi na mreži X incident je povezao s navodnim zanemarivanjem napada na kršćane u Europi.
I ova objava uslijedila je prije nego što je javnosti bilo poznato ko je osumnjičen za vandalizam i šta bi mogao biti motiv.
Šta se za sada zna?
Sud Bosne i Hercegovine odredio je u četvrtak, 30. jula, jednomjesečni pritvor poljskom državljaninu.
Pritvor je određen zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio navedena krivična djela, kao i zbog opasnosti od bjekstva i mogućnosti da bi boravkom na slobodi mogao ponoviti krivično djelo.
Za oštećenje ili rušenje vjerskih objekata predviđena je kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora, dok je za teži oblik izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje zaprijećena kazna od jedne do osam godina zatvora. Za izazivanje opće opasnosti predviđena je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Oštećeni predmeti u Međugorju, 28. juli 2026.
Prema riječima tužiteljice Nives Kanevčev, osumnjičeni je tokom saslušanja priznao djela koja se odnose na oštećenje crkve i skrnavljenje kipa Gospe te rekao da je "sve sam planirao".
Tužiteljica je navela i da je rekao da se ne kaje zbog onoga što je učinio te da bi sve ponovio.
Krakowiak je, kako je kazala, priznao da je u BiH došao prije dva mjeseca i da je to vrijeme koristio za planiranje i pripremanje krivičnih djela.
Osumnjičeni je pred Sudom BiH rekao da ne želi imati branitelja, tvrdeći da mu to nije potrebno. Nakon upozorenja suca Miroslava Janjića da je u ovoj fazi postupka to neophodno, složio se, kazavši da će poštovati pravila Suda BiH.
Braniteljica osumnjičenog Denisa Gačanin zatražila je da mu se umjesto pritvora odrede mjere zabrane, navodeći da njen branjenik nije želio nikoga povrijediti, nego, prema vlastitim riječima, dokazati da je "sve laž, da su vidjelice prevara, kao I da je Gospa iz Međugorja đavo".
Krakowiak je pred Sudom BiH izjavio da je saglasan s prijedlogom Tužilaštva i da je spreman ostati u pritvoru.
"Saglasan sam s prijedlogom i spreman ostati u pritvoru", rekao je.
Incidenti za koje je osumnjičen dogodili su se u ranim jutarnjim satima 28. jula.
Policija je najprije zaprimila prijavu da je na kipu Gospe na Podbrdu ispisan natpis "Đavao u suknji", a potom i da je zapaljen vanjski oltar Crkve svetog Jakova.
Nadzorne kamere zabilježile su osobu kako polijeva oltar zapaljivom tekućinom i potom ga pali. Krakowiak je uhapšen nekoliko sati kasnije na području zapadne Hercegovine.
Iako su i Tužiteljstvo i odbrana osumnjičenog Poljaka tokom saslušanja iznijeli njegova objašnjenje, istraga je još u toku, a nadležni nisu objavili konačne zaključke o njegovim motivima.
Za teologa Šarčevića je to još jedan razlog zbog kojeg je trebalo sačekati činjenice prije nego što se incident počeo tumačiti kao napad na katolike ili kršćanstvo.
"Može se dogoditi da se radi o bolesnom čovjeku. Time ne opravdavam taj ružni i vandalski čin, ali ne možemo unaprijed donositi zaključke", rekao je Šarčević za RSE.
"Čak i kada bismo pretpostavili da je to uradio neko iz druge vjere ili drugog naroda, to samo po sebi ne znači da je riječ o nacionalnoj ili vjerskoj mržnji. Ljudi mogu biti religiozno oboljeli, mogu imati ozbiljne psihičke probleme i zato treba sačekati rezultate istrage", dodao je.
Međugorje je međunarodno poznato od 1981. godine, kada je grupa djece tvrdila da im se ukazala Djevica Marija, nakon čega su milioni hodočasnika iz cijelog svijeta posjetili ovo hercegovačko mjesto.
Vatikan je u septembru 2024. odobrio javno štovanje i hodočašća u Međugorje, ali se nije izjasnio o natprirodnom karakteru navodnih ukazanja Djevice Marije.