Uhapšena osoba osumnjičena za ratne zločine u Zubinom Potoku na Kosovu

Policajac stoji blizu mjesta gdje su pronađene masovne grobnice u Maloj Kaludri, Zubin Potok, avgust 2026.

Jedna osoba uhapšena je zbog sumnje na ratne zločine i određeno joj je zadržavanje do 48 sati, saopštilo je Specijalno tužilaštvo Kosova.

Osumnjičeni, R.K., uhapšen je u okviru istrage koja se vodi o ratnim zločinima u Zubinom Potoku. Tereti se za krivično djelo "ratni zločin protiv civilnog stanovništva".

U tri masovne grobnice na području ove opštine na sjeveru Kosova pronađeni su posmrtni ostaci najmanje 23 osobe.

U vezi s otkrićem masovnih grobnica, vlasti su ranije navele da su uhapšene još tri osobe, koje se trenutno nalaze u pritvoru.

Specijalno tužilaštvo navelo je da će u zakonskom roku zatražiti određivanje pritvora i za R.K.

U mjestima Mala Kaludra i Jabuka kod Zubinog Potoka iskopavanja su počela u julu, a vlasti su 21. augusta saopštile da je završen proces iskopavanja i ekshumacije posmrtnih ostataka na tri lokacije.

Deset koštanih ostataka već je poslano u Hag radi identifikacije putem DNK analize.

Čitajte:

'Nada i strah': Porodice nestalih na Kosovu s zebnjom čekaju rezultate ekshumacija

Kosovske vlasti sumnjaju da bi posmrtni ostaci pronađeni u masovnim grobnicama u Maloj Kaludri i Jabuci mogli pripadati takozvanoj grupi mitrovačkih intelektualaca.

Grupa od 23 osobe vodi se kao nestala od 19. aprila 1999. godine. Među njima su bili ljekari, profesori, advokati i pripadnici drugih profesija.

Specijalno tužilaštvo reklo je da se slučaj 23 nestale osobe istražuje već sedam godina te da dosad prikupljeni dokazi usmjeravaju istragu u tom pravcu, ali da će tek DNK identifikacija potvrditi da li je riječ o tim osobama.

Čitajte:

'Blago onim obiteljima koje su pronašle svoje članove': 27 godina čekanja na nestalog brata na Kosovu

Prema podacima Instituta za zločine počinjene tokom rata na Kosovu, 1.577 osoba i dalje se vodi kao nestalo iz rata 1998.-1999. godine, dok je ukupno dokumentirano 12.230 ratnih žrtava.

Kosovo je u više navrata od Srbije tražilo saradnju u rasvjetljavanju sudbine nestalih osoba te pristup vojnim arhivama koje bi, prema ocjeni vlasti, mogle pomoći u utvrđivanju lokacija mogućih grobnica.