Vršilac dužnosti premijera Kosova Albin Kurti kaže da je "pametnije" da Kosovo ima sveobuhvatnu ili totalnu odbranu, umjesto obaveznog vojnog roka kojeg odavno obećava.
S tim u vezi je tokom konferencije za novinare 28. maja spomenuo model Finske i baltičkih zemalja.
"Model koji liči na onaj u Finskoj i baltičkim zemljama, gdje ne pravite vojsku kao veliku grupu ljudi, koju potom morate strukturirati i opremiti, već umjesto toga definišete konkretne funkcije i zadatke i određena mjesta za građane u slučaju različitih opasnosti, od prirodnih katastrofa do oružanog sukoba," rekao je Kurti.
Ovo nije prvi put da njegova vlada spominje mogućnost sveobuhvatne odbrane.
U septembru 2024. godine, kosovska izvršna vlast usvojila je Nacionalni program sveobuhvatne odbrane, koji ima za cilj zaštitu države od prijetnji, napada i prirodnih katastrofa.
Ovim programom treba da se izgradi "otpornost društva" kako bi kosovsko društvo bilo spremno da "izdrži, reaguje i oporavi se u slučajevima prirodnih katastrofa ili oružanih napada."
"Sistem se u suštini zasniva na podršci koju građani dobrovoljno daju našoj vojsci, ali i u kombinaciji s drugim državnim strukturama," izjavio je Kurti tada.
Čitajte:
Vojska Kosova na završnom ispituGotovo dvije godine kasnije, Kurti kaže da ovaj model totalne zaštite prati i druge aspekte, odnosno model za srednje škole pod nazivom "Sigurnosno obrazovanje", koji, prema njegovim riječima, omogućava mladima da nauče kako reagovati u slučajevima prirodnih katastrofa ili sukoba.
"Također ćemo imati dobrovoljnu rezervu. Dakle, dobrovoljnu rezervu koja omogućava građanima Kosova koji će postati rezervisti KSF-a da imaju svoju opremu, od čizama do oružja, na određenoj adresi u KSF-u. Vjerujem da je ono što radimo mnogo bolje od obaveznog vojnog roka," rekao je Kurti 28. maja.
Čitajte:
Kosovske bezbednosne snage u transformaciji u vojsku, ali bez vojne bolniceKada je ideja o sveobuhvatnoj odbrani prvi put spomenuta, direktor Kosovskog centra za sigurnosne studije, Mentor Vrajolli, rekao je za Radio Slobodna Evropa da to podrazumijeva edukaciju građana o odbrani, bez isključivanja praktične obuke.
Međutim, Vrajolli je naveo da bez obaveznog vojnog roka ni koncept sveobuhvatne odbrane ne može funkcionisati.
"To dvoje je nerazdvojivo jedno od drugog. Ako ne idu zajedno, onda mislim da su neizvodivi," rekao je.
Ali šta je doktrina totalne odbrane Finske, na koju se Kurti pozvao?
Finska, zemlja u sjevernoj Evropi koja dijeli dugu granicu s Rusijom, već godinama ima uspostavljenu nacionalnu strategiju odbrane.
Doktrina totalne odbrane Finske poznata je kao Koncept sveobuhvatne sigurnosti, koji je u suštini strategija za mobilizaciju cijele države u slučaju rata. U međuvremenu, ova zemlja članica NATO-a ima i Strategiju sigurnosti za društvo, koja je evolucija prvobitne doktrine, odnosno koncept koji ima sveobuhvatan pristup društvu u vojnim i nevojnim krizama, poput prirodnih katastrofa ili čak cyber napada.
"Princip totalne odbrane Finske znači da naša odbrana zavisi od snažne podrške društva," rekao je finski ministar odbrane Antti Hakkanen, nakon usvajanja vladinog izvještaja o odbrani u decembru 2024. godine.
Čitajte:
Šta bi kosovska Žandarmerija značila za bezbednost na severu Kosova?Helsinški model odbrane ima nekoliko ključnih stubova, kao što su obavezni vojni rok i rezervisti, obuka građana za reagovanje tokom vanrednih situacija i kriza, saradnja između države i drugih društvenih stubova, poput biznisa, borba protiv dezinformacija, suzbijanje cyber napada i hibridnih operacija.
Finska smatra sveobuhvatnu sigurnost temeljem održivosti svog društva. Ovaj koncept je ključan za funkcionisanje društva i postiže se kroz saradnju između vlasti, poslovne zajednice, organizacija i građana "u svim okolnostima i na svim nivoima".
Strateške aktivnosti, prema doktrini, predstavljaju niz zadataka koji se zasnivaju na zakonima, formalizirani su kroz sporazume i praćeni dobrovoljnim aktivnostima.
"Izvršavanje zadataka u svim sigurnosnim situacijama zahtijeva pripremu i odgovor – drugim riječima, mjere za odgovor na prijetnje," navodi Komitet za sigurnost finskog Ministarstva odbrane.
Ovaj komitet kaže da pripreme društva za različite scenarije smanjuju vjerovatnoću da se rizici ostvare.
Pojedinci su "ključni akteri u društvu. Imaju ustavno pravo na sigurnost, ali i odgovornost da djeluju u skladu sa svojim sposobnostima na način koji povećava sigurnost u zajednicama i društvima. Međusobno poštovanje među ljudima je vitalni element za održavanje društva," navodi Komitet.
Koncept 72 sata
Sigurnost Finske oslanja se na obavezni vojni rok za sve muškarce od 18 godina, koji bi u slučaju vojne agresije bili uključeni u rat.
Priprema društva za različite situacije uključuje različite obuke, dok država ima infrastrukturu za civilnu zaštitu, uključujući skloništa za bombardovanja ili nuklearne napade. Finska ima kapacitet da, ako je potrebno, skloni više od 80 posto stanovništva u skloništa.
Cijelo društvo aktivno se priprema da podrži vojsku, ako bude potrebno, dok se održavanje visokog morala među građanima smatra ključnim elementom stabilnosti društva.
Još jedan aspekt je da u slučaju krize Finska nije paralizirana, u smislu da ima dovoljne rezerve osnovne hrane, zdravstvenih proizvoda, goriva i slično.
Na primjer, u Finskoj, prema Komitetu za sigurnost, postoji koncept od 72 sata. Prema ovom konceptu, građanima se preporučuje da imaju dovoljne zalihe hrane i medicinske opreme u slučaju dužih nestanaka struje koji bi uzrokovali prekide u pružanju usluga.
"Porodice bi trebale biti spremne da prežive same najmanje tri dana ako se to desi. Trebale bi imati zalihe hrane i lijekova za tri dana," navodi Komitet u saopštenju.
Dakle, u suštini, ova finska doktrina sveobuhvatne odbrane predviđa da građani budu obučeni kako reagovati u različitim slučajevima prirodnih katastrofa, drugih opasnosti ili rata, te da podrže državu u slučaju potrebe.
Finska doktrina totalne odbrane osmišljena je tokom Hladnog rata kako bi se osiguralo da zemlja može izdržati agresiju nadmoćnijeg neprijatelja, kroz kombinaciju vojnog odvraćanja, civilne pripremljenosti, ekonomske otpornosti i psihološke otpornosti svojih građana.
U svjetlu ruske invazije na Ukrajinu, Finska se pridružila NATO-u 4. aprila 2023. godine.