Dok se Kosovske bezbednosne snage bliže završnoj fazi transformacije u vojsku s punim kapacitetima, jedan suštinski nedostatak i dalje postoji – vojna bolnica.
Dve godine pre završetka tog procesa, pripadnici KBS i dalje su primorani da za ozbiljnije zdravstvene slučajeve traže lečenje van vojnih struktura.
"Kada nam je potreban napredniji tretman, idemo u javne ili privatne bolnice", kaže za RSE pripadnik KBS-a, govoreći pod uslovom anonimnosti.
On objašnjava da se prva pomoć i osnovne usluge pružaju u kasarni, dok je Medicinski centar u kasarni "Adem Jašari" u Prištini najnaprednija medicinska struktura u okviru ovih snaga.
Međutim, za ozbiljnije slučajeve, opcije su ograničene.
"Nedostatak vojne bolnice je tema o kojoj se često razgovaramo među sobom, posebno kada su u pitanju dugotrajni ili teži slučajevi", dodaje on.
Povećani kapaciteti, infrastruktura zaostaje
Transformacija KBS-a u vojsku, koja je pokrenuta 2018, predviđa da do 2028. ove snage imaju više od 7.500 pripadnika, uključujući 5.000 aktivnih vojnika – što je cilj koji je, prema podacima Ministarstvu odbrane, već ostvaren.
Ova transformacija uključuje ne samo povećanje broja vojnika, već i podizanje novih operativnih kapaciteta, kao što su: naoružanje, obuke i učešće u međunarodnim misijama.
Ipak, dok vojni kapaciteti rastu, izgleda da prateća infrastruktura ne drži korak.
Vršilac dužnosti ministra odbrane Ejup Maćedonci (Maqedonci), kratko je rekao za RSE da BSK razvijaju svoje medicinske kapacitete po modelu američkog vojnog medicinskog sistema, ali nije izneo više detalja.
"KBS imaju medicinski centar koji ima kapacitet za pružanje usluga primarne medicine i nekih specijalističkih usluga", kaže on, dodajući da centar takođe ima infrastrukturni prostor za hospitalizaciju.
Za bivšeg komandanta KBS-a Kadrija Kastratija, u ovoj fazi razvoja snaga neophodna je izgradnja vojne bolnice.
"Država mora da unapredi medicinske usluge, baš kao što su to učinile zemlje u regionu i Evropi", kaže on za RSE.
Prema njegovim rečima, Medicinski centar u kasarni "Adem Jašari" izgrađen je upravo s idejom da se u budućnosti transformiše u vojnu bolnicu.
Osnovna infrastruktura postoji, ali nedostaju ulaganja u osoblje i opremu.
"To se može realizovati ako postoji politička volja", dodaje Kastrati.
Stručnjak za bezbednost Ismet Ibiši (Ibishi), koji je bio zamenik ministra unutrašnjih poslova, kaže da je vojna bolnica standard moderne vojske.
Prema njegovim rečima, prisustvo medicinskog osoblja u vojnim operacijama je od suštinske važnosti, ne samo zbog lečenja, već i zbog povećanje bezbednosti i morala trupa.
"Čak i na vežbama vojnici mogu da se povrede, a kamoli u ratnim zonama", kaže on za RSE.
Postojeći kapaciteti i tehnički izazovi
Prema rečima bivšeg direktora Medicinskog centra KBS-a, Škeljzena Suljaja (Shkelzen Sylaj), postojeći objekat u kasarni "Adem Jašari" ima prostor i kapacitet za oko 60 kreveta, ali i dalje nema dovoljno moderne opreme i specijalizovanog osoblja.
On pominje potrebu za raznim aparatima, kao što su magnetna rezonanca, CT skener i napredne laboratorije, kao i za osobljem organizovanim za 24-časovnu službu.
"Bolnički sistem podrazumeva službu od 24 sata, a za to je potrebno nekoliko specijalista za svaki profil“, kaže Sulaj za Radio Slobodna Evropa.
On dodaje da Kosovo ima dovoljno medicinskih kadrova – od ortopeda, internista, kardiologa do oftalmologa – ali da funkcionalizacija vojne bolnice zahteva visoke troškove i novu organizacionu strukturu.
Obećanja bez rokova i nedostatak transparentnosti
Podizanje jedne takve institucije pominjano je i na najvišem državnom nivou.
U decembru 2023. godine, tadašnja predsednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je da je taj projekat deo državnog programa koji predviđa zdravstvene usluge do tercijarnog nivoa za vojnike, policajce i njihove porodice.
Međutim, institucije nisu pružile konkretne detalje o rokovima ili fazi realzacije projekta.
U međuvremenu, u Strategiji odbrane za 2023. godinu, taj projekat se uopšte ne pominje.
RSE je tražio pojašnjenje od Kancelarije predsednice, Kancelarije premijera, Ministarstva odbrane i KBS-a, ali do objavljivanja ovog članka nije dobio odgovor.
KBS su takođe odbile zahtev za posetu Medicinskom centru u kasarni "Adem Jašari", pravdajući to planiranim obavezama.
Ni Ministarstvo zdravlja nije dalo odgovor u vezi s eventualnim kapacitetima za podršku, u slučaju funkcionalizacije vojne bolnice.
U godišnjem izveštaju Ministarstva odbrane za 2024. godinu navodi se da, u slučajevima specijalizovanih tretmana u inostranstvu, KBS sarađuje s medicinskom ustanovom GATA u Ankari, Turska.
Potreba raste s misijama u inostranstvu
Potreba za naprednim medicinskim kapacitetima postala je urgentnija s učešćem KBS-a u međunarodnim misijama.
Nedavno je nekoliko njihovih pripadnika angažovano u stabilizacionoj misiji u Pojasu Gaze, pod mandatom Ujedinjenih nacija.
Tim za proveru situacije na terenu poslat je tamo krajem aprila, međutim, RSE nije bio u mogućnosti da potvrdi da li je s tim snagama poslato i medicinsko osoblje – što povećava dileme u vezi sa zdravstvenom podrškom na terenu.
Prema rečima eksperta Ibišija, prisustvo medicinskih timova u vojnim operacijama u inostranstvu značajno jača osećaj bezbednosti i stabilnosti trupa.
"Iz mog iskustva koje sam prošao u tri rata – onom u Sloveniji, Hrvatskoj i poslednjem na Kosovu – ja sam se kao vojnik, uz sve to iskustvo, osećao mnogo bolje i sigurnije kada smo imali medicinsko osoblje u blizini", kaže on.
Bezbednost zvaničnika i trenutno lečenje
Prema Kastratiju, vojna bolnica bi služila i iz bezbednosnih razloga za šefove država i visoke bezbednosne strukture.
"Maksimalna bezbednost je zagarantovana unutar kasarne", kaže on.
Trenutno se visoki zvaničnici leče u Univerzitetskom kliničkom centru Kosova (UKCK), što potvrđuje da nema posebnih odeljenja za njih ili za pripadnike KBS-a.
"Svi pacijenti se leče na odgovarajućim odeljenjima, na osnovu njihovog zdravstvenog stanja i medicinskih potreba", navodi se u odgovoru UKCK za RSE.
UKCK naglašava da se u određenim slučajevima od Policije Kosova mogu zahtevati dodatne mere bezbednosti.
Region ispred Kosova
Za razliku od Kosova, zemlje u regionu su izgradile odgovarajuće vojnomedicinske strukture.
U Albaniji od 1993. funkcioniše Centralna univerzitetska vojna bolnica, koja pruža specijalizovane usluge kako za vojna lica, tako i za civile.
Srbija ima jednu od najvećih vojnih bolnica u regionu, sa širokim infrastrukturnim i organizacionim kapacitetima.
U Severnoj Makedoniji radi Vojnomedicinski centar, koji pruža usluge na nekoliko nivoa.
Kancelarija portparola Vlade Severne Makedonije potvrdio je za RSE da taj centar sarađuje s javnim zdravstvenim sistemom za naprednije tretmane.
Prema doktrini NATO-a, kojem Kosovo teži da se pridruži, vojnomedicinska podrška je organizovana na različitim nivoima, gde svaki od njih predstavlja napredniji korak lečenja – od prve pomoći na terenu do bolničkih kapaciteta u operacionim salama.