Pettifer: Nakon Haga, Kosovo treba preispitati odnos prema međunarodnim misijama

Kosovo bi nakon haške presude trebalo preispitati svoj odnos prema međunarodnim misijama, smatra britanski historičar James Pettifer, dovodeći u pitanje imaju li misije poput EULEX-a i dalje ulogu u zemlji.

U intervjuu za Radio Slobodna Evropa, Pettifer, predavač historije Balkana na St Cross Collegeu Univerziteta u Oxfordu, kaže da Kosovo nije trebalo odbiti osnivanje Specijaliziranih vijeća, ali je trebalo drugačije pregovarati o uslovima pod kojima su ona osnovana.

On tvrdi da presuda Hashimu Thaciju i trojici drugih bivših vođa Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) može dodatno otežati pomirenje između Albanaca i Srba te poziva da odgovor na nju bude politički i institucionalni.

Specijalizirana vijeća su 16. septembra osudila Hashima Thacija i Jakupa Krasniqija na po 25 godina zatvora, Kadrija Veselija na 18, a Rexhepa Selimija na 13 godina zbog ratnih zločina.

Sjedinjene Američke Države i Evropska unija pozvale su na poštovanje presude.

Na Kosovu su u nedjelju održani protesti protiv presude petu noć zaredom, dok su u ponedjeljak protestovali i studenti.

Demokratska partija Kosova, uz podršku Alijanse, uputila je Skupštini inicijativu za izmjenu zakona o Specijaliziranim vijećima.

James Pettifer

RSE: Profesore Pettifer, presuda u predmetu Thaci i drugi sada je pravna činjenica, bez obzira na reakcije na Kosovu. Šta Kosovo u ovom trenutku može učiniti politički i institucionalno?

Pettifer: Mislim da postoji dosta mogućnosti. Naravno, presuda postoji i žalbeni postupak će početi. Iako ne znamo kakav će oblik imati niti koliko će trajati, taj proces će se nastaviti bez obzira na sve.

Ali, smatram da je priroda ovog događaja veoma ozbiljna za Kosovo i da bi uobičajene diplomatske i političke odnose trebalo preispitati.

RSE: Možete li detaljnije objasniti šta mislite da bi trebalo učiniti?

Pettifer: Jasno je da je odnos s NATO-om od ključnog značaja i da ga ne treba uključivati u ovo pitanje. Koliko je meni poznato, NATO ni na koji način nije bio uključen u proces Specijaliziranih vijeća.

Međutim, situacija s Evropom je potpuno drugačija. Kao što ste vjerovatno vidjeli na platformi X i drugim društvenim mrežama, mnogi ljudi smatraju da organizacije poput EULEX-a, OSCE-a i drugih treba ugasiti. One pripadaju prošlosti.

Lično mislim da je to ispravan smjer, posebno kada je riječ o misiji EULEX-a.

Čitajte:

Demokratska partija Kosova predložila zakon za ograničavanje mandata Specijalnog sudaKurti se sastao s američkim kongresnikom Lawlerom i kritizirao presudu Specijaliziranih vijeća u Haagu

RSE: Mislite li da je to realna mogućnost?

Pettifer: Da. Kosovo je suverena i priznata država. Koliko ja razumijem, ti ljudi su na Kosovu samo uz saglasnost Vlade.

NATO je u drugačijoj poziciji, ali kao što sam rekao, nije bio uključen u proces Specijaliziranih vijeća.

Što se posebno tiče EULEX-a, ne vidim razlog da nastavi djelovati kada je očigledno instrument interesa Srbije.

RSE: Rekli ste da je Kosovo bilo naivno što je sarađivalo sa Specijaliziranim vijećima. Šta je trebalo uraditi drugačije?

Pettifer: Na to je ukazao i dr. Daniel Serwer iz Washingtona, dugogodišnji poznavalac regiona i Kosova. On je veoma dobro analizirao način na koji su postavljeni početni uslovi rada Specijaliziranih vijeća, u formi koja nije predviđala nikakvu kontrolu Vlade Kosova.

Tako su, u praksi, Specijalizirana vijeća mogla biti podložna utjecajima vanjskih interesa.

Bivši lideri OVK osuđeni na 81 godinu zatvora za ratne zločine

RSE: Ali da li je postojala stvarna alternativa za zemlju toliko zavisnu od zapadne podrške? Je li Kosovo moglo reći "ne"?

Pettifer: Nije bilo potrebno reći "ne". Trebalo je profesionalno pregovarati o uslovima.

Ja sam podržavao uspostavljanje tribunala za ratne zločine, jer su ga imale i druge zemlje regiona i ne bi bilo primjereno da ga Kosovo nema.

Međutim, to je urađeno na način koji je značio da Kosovo nema kontrolu nad procesom, i taj problem postoji od samog početka.

Na to sam upozoravao i kosovske diplomate u Londonu, ali oni nisu dijelili moje mišljenje.

Ne vjerujem da su zaista razumjeli kakav bi problem mogao nastati.

Čitajte:

Dva nasljeđa Hašima Tačija

RSE: Dakle, da li je Kosovo pogrešno razumjelo na šta pristaje kada je osnovalo Sud ili jednostavno nije imalo izbora?

Pettifer: Ne mislim da je pitanje bilo da li je Kosovo trebalo odbiti Sud. Problem je bio da li je on uspostavljen na pravednim i profesionalnim osnovama.

RSE: Rekli ste i da bi ova presuda mogla značajno unazaditi proces pomirenja između Srba i Albanaca. Može li Kosovo sada nešto učiniti da to spriječi?

Pettifer: Ne mislim da može. Presuda je već donesena i, kao što ste vidjeli, na Kosovu postoje veliki protesti protiv nje.

To će znatno otežati, a možda i onemogućiti, postizanje bilo kakvog kompromisa sa Srbijom o određenim pitanjima.

RSE: Ali proces pomirenja suočavao se s velikim problemima i prije ove presude. Zašto mislite da će je ova odluka dodatno pogoršati?

Pettifer: Zato što postoji utisak da međunarodna zajednica nije neutralna. Ovo je međunarodni sud i, naročito zbog visine kazni i vrlo slabog pravnog kvaliteta nekih dijelova presude, ljudi je neće poštovati.

A to će, mislim, imati veliki utjecaj i na uobičajene diplomatske procese.

RSE: Dugo pišete o porijeklu i razvoju OVK. Mijenja li ova presuda nešto u načinu na koji biste danas pisali njenu historiju?

Pettifer: Ova presuda jeste dio historije. Međutim, ne mogu odgovoriti na to pitanje dok ne bude objavljen kompletan tekst sudskog postupka, posebno onoga što se dešavalo na zatvorenim sjednicama.

Sud bi također trebao objaviti izvore na kojima zasniva svoje tvrdnje, a koji, koliko sam mogao vidjeti tokom suđenja, u mnogim slučajevima nisu predstavljeni.

Čitajte:

Ko će nakon Haga unaprijediti pravdu za ratne zločine na Balkanu?Haška presuda komandantima OVK u kontekstu istorije rata na KosovuTromp: Specijalni sud stvoren da bi zadovoljio Srbiju, a ne radi pravdeEllis: Presuda bivšim liderima OVK se može osporavati i u činjeničnom i u pravnom smislu

RSE: Koliku težinu bi ova presuda trebala imati u načinu na koji se razumije i pamti rat na Kosovu?

Pettifer: Mislim da ne bi trebala imati nikakvu težinu, posebno zato što se ne odnosi na sam rat.

Naravno, ovo predstavlja napad na OVK, što su Srbi i Rusi oduvijek željeli. Prvo su to pokušali kroz, po mom mišljenju, neutemeljene optužbe Dicka Martyja. Srećom, te optužbe nisu dovele ni do čega u pravosudnom sistemu.

Kasnije su pronađene druge optužbe kojima se mogla dati veća težina.

RSE: Dvadeset sedam godina nakon rata, je li Kosovo učinilo dovoljno da dokumentuje vlastitu historiju?

Pettifer: Mislim da jeste. Objavljeno je mnogo toga od vremena kada sam napisao svoju knjigu prije skoro 20 godina. Smatram da je ona predstavljala neku vrstu opće historije OVK.

Danas se zna mnogo više o pojedinim pitanjima, ali ne mislim da ono što sam vidio mijenja osnovni argument: da je, u tadašnjim okolnostima, oružani pokret otpora bio neizbježan i dio procesa koji je proizveo jugoslavensku krizu.

U Prištini se traži izmena ili ukidanje zakona o Specijalnom sudu

RSE: I za kraj, kada biste danas savjetovali Kosovo, koje su dvije ili tri stvari koje bi trebalo uraditi, a koje izbjegavati?

Pettifer: Mislim da treba izbjeći nasilje, jer bi nasilje na ulicama ozbiljno oslabilo moralne argumente protiv ovog sudskog procesa, koji smatram nepravednim. Međutim, protesti su važni i nadam se da će biti masovni.

Ipak, ključno pitanje je šta će učiniti Vlada Kosova. Reakcija premijera Albina Kurtija djeluje mi pomalo slabo. Vidjet ćemo koje će konkretne poteze povući.

Vlada bi trebala razmotriti pitanje legitimnosti organizacija poput EULEX-a i procijeniti da li su one i dalje potrebne na Kosovu.

Mislim da bi velika većina ljudi, možda čak i dio kosovskih Srba, željela vidjeti kraj takvih misija.

Prema mom mišljenju, to je glavno pitanje s kojim se gospodin Kurti mora suočiti.

Ne znam ima li OSCE još uvijek neku korisnu ulogu. Koliko mi je poznato, riječ je o vrlo skupoj organizaciji koja u većini slučajeva prikuplja podatke koje već dobro poznajemo. Stoga bi se sva ta pitanja mogla preispitati.

Za to će, međutim, biti potreban jasan i jedinstven stav. Kao što sam napisao i na mreži X, važno je da kosovska elita djeluje zajedno i razvije snažne, zajedničke politike prema tim organizacijama.