Politički sukobi zbog sredstava Kosova za Preševsku dolinu u Srbiji

Milioni koje je kosovska vlada godinama izdvajala za Preševsku dolinu – namijenjeni kao podrška nacionalnom opstanku Albanaca na jugu Srbije – otvorili su unutrašnji politički front.

Albanske stranke tamo se međusobno optužuju za zloupotrebu sredstava, selektivno favorizovanje i nedostatak transparentnosti.

U centru debate je uloga Albanskog nacionalnog savjeta (NKSH) – institucije preko koje se upravlja sredstvima, kao i njegovi odnosi sa lokalnim političkim strankama.

Ovaj Savjet i kosovska Vlada potpisali su 2022. godine Memorandum o saradnji, sa ciljem "zaštite i unapređenja prava Albanaca, kao i očuvanja i njegovanja albanskog jezika, umjetnosti, kulture i identiteta u Preševskoj dolini".

U prve dvije godine sprovođenja memoranduma, fond koji je dodjeljivala vlada Kosova iznosio je 2 miliona evra godišnje. U 2024. godini ovaj iznos se povećao na 3 miliona evra, dok je u 2025. godini na 4 miliona evra – iako sprovođenje posljednjih sredstava još nije počelo.

Gdje ide ovaj novac?

Gradonačelnik Bujanovca, Arber Pajaziti, iz koalicije Front za promjene, kaže da sredstva koja je dodijelila vlada Kosova nisu dala vidljive rezultate na terenu.

"Ne možete vidjeti konkretan znak da je išta ostalo od svih ovih sredstava koja daje Vlada Kosova", kaže on za Radio Slobodna Evropa.

On naglašava da njegova kritika nije namijenjena da dovede u pitanje podršku Vlade Kosova Preševskoj dolini, koju smatra neophodnom, već način na koji se, prema njegovim riječima, njome upravlja.

Čitajte: Raspodela novca Vlade Kosova izazvala političke podele u Preševskoj dolini

Prema Pajazitiju, posebno fond iz 2022. godine – iz kojeg su sredstva isplaćena godinu dana kasnije – zloupotrijebili su NKSH i pojedinci povezani sa Partijom za demokratsko djelovanje (PDD).

On tvrdi da je dio sredstava raspodijeljen nevladinim organizacijama, iza kojih, prema njegovim riječima, stoje ljudi bliski ovoj stranci koja predvodi NKSH.

"Dobar dio sredstava završio je u džepovima partijskih funkcionera", kaže Pajaziti, dodajući da zbog toga mnoga sredstva dodijeljena 2023. godine nisu iskorišćena za projekte civilnog društva, već samo za snabdijevanje studenata udžbenicima i za studentske stipendije.

Bez pružanja konkretnijih dokaza, Pajaziti je iznio slične tvrdnje u komentarima za nekoliko medija u Srbiji.

Odgovor Albanskog nacionalnog savjeta i drugih opština

Predsjednik Albanskog nacionalnog savjeta, Enkel Redžepi (Rexhepi), odbacuje ove tvrdnje.

On kaže da su sredstva korišćena za konkretne projekte i da korisnici nisu birani na stranačkoj osnovi.

"Efekti se ne mjere političkim izjavama, već na terenu – u medijima, u institucijama, u kulturnim projektima i u stvarnim životima građana", kaže on za Radio Slobodna Evropa.

Prema Redžepiju, fond od dva miliona evra za 2022. godinu je iskorišćen 100 odsto tokom naredne godine, dok je 2023. godine realizovano samo 14,5 odsto, zbog kašnjenja usljed izbora unutar Albanskog nacionalnog savjeta.

Za 2024. godinu je iskorišćeno 60,96 odsto od tri miliona evra, dok se očekuje da će raspodjela 4 miliona evra u 2025. godini dostići 78,39 odsto, putem javnih konkursa koje je objavio Nacionalni savjet Republike Albanije.

Čitajte: Kamberi: Pitanje Albanaca na jugu Srbije da bude deo briselskog dijaloga

Redžepi navodi kao primjere funkcionisanje lokalnih televizijskih stanica, podršku sportskim klubovima i besplatnu distribuciju udžbenika za preko 30.000 učenika osnovnih škola u Dolini.

Prema njegovim riječima, stotine učenika je takođe imalo koristi od stipendija za studije.

"Moramo shvatiti da živimo u maloj zajednici i, kao i svuda drugdje, organizacije i pojedinci su često međusobno povezani kroz profesionalne, društvene ili čak političke obaveze. To ne podrazumijeva zloupotrebu, već je realnost malih društava", kaže Redžepi.

Dodaje da su u projekte bili uključeni i stručnjaci bliski koaliciji Front za promjene, iz koje dolazi Pajaziti.

Ova koalicija – koja uključuje Alternativu za promjene, Pokret za reforme i Pokret za Bujanovac – trenutno nema predstavnike u Narodnoj skupštini.

Tamo su zastupljene Partija za demokratsko djelovanje, Pokret za demokratski progres, Demokratska partija Bujanovca i Albanska demokratska partija.

Gradonačelnica opštine Preševa, Ardita Sinani, iz Partije za demokratsko djelovanje, smatra da je finansijska podrška Vlade Kosova imala direktan uticaj na poboljšanje života građana.

"Koristi su opipljive i višedimenzionalne, kako u Preševu, tako i širom Preševske doline", rekla je ona za Radio Slobodna Evropa.

Prema riječima Sinani, pomoć je obuhvatila nekoliko ključnih sektora, posebno obrazovanje, gdje su učenici imali koristi od besplatnih knjiga, a studenti od stipendija.

Dodaje da su podržani i sportski klubovi za mlade i djecu, sproveden je poseban program za podršku djeci sa invaliditetom, a finansirana je i restauracija zgrade koja se transformiše u Muzičku školu i muzej u opštini Preševo.

Kao dio ove podrške, Sinani takođe pominje finansiranje lobiranja kako bi se pitanje kršenja prava Albanaca u Preševskoj dolini internacionalizovalo.

Kao rezultat toga, grupa američkih zakonodavaca je prošle nedjelje zatražila od Stejt departmenta SAD da ispita navode o diskriminaciji Albanaca u Srbiji.

Čitajte: Američki zakonodavci traže od Stejt departmenta da razmotri navode o diskriminaciji Albanaca u Srbiji

Afrim Ferati, jedan od trojice albanskih odbornika u Skupštini opštine Medveđa i šef ogranka KKSH u ovoj opštini, smatra finansijsku podršku kosovske vlade neophodnom i pozitivnom za albansku zajednicu.

On izbjegava političke sukobe između lokalnih stranaka i ističe zahvalnost zajednice na pomoći koja dolazi sa Kosova.

Ferati priznaje da bi se sredstvima moglo bolje upravljati i sa manje procedura, ali ne vjeruje u masovnu zloupotrebu.

"Ne vjerujem u ono što se govori da je došlo do masovne zloupotrebe. Možda možemo da govorimo o kvalitetu upravljanja sredstvima, ali očekujemo da će doći do poboljšanja u procesu njihove raspodjele", kaže on za Radio Slobodna Evropa.

Stav kosovske Vlade

Aktuelna kosovska Vlada takođe odbacuje tvrdnje o nedostatku efekata na terenu.

"Ako neko tvrdi da 'nema vidljivih efekata', to je u najmanju ruku netačno i ne poklapa se sa stvarnošću niti odražava stvarnost i uticaj koji je podrška koju su pružile naše institucije imala na živote Albanaca u dolini", kaže za Radio Slobodna Evropa Klisman Kadiju, medijski savjetnik vršioca dužnosti potpredsjednika Vlade Besnika Bislimija.

Prema njegovim riječima, proces uključuje mehanizme kontrole, izvještavanja i praćenja u svakoj fazi implementacije.

"...a sredstva su korišćena isključivo za finansiranje projekata, u skladu sa Memorandumom o saradnji i relevantnim aneksima", dodaje on.

Pomoć ili politički instrument?

Međutim, gradonačelnik Bujanovca izražava sumnju da je saradnja Prištine bila usmjerena uglavnom na PVD, a ne na lokalne izabrane institucije.

On podsjeća da su dva zvaničnika iz PVD – Ardita Sinani, trenutno gradonačelnica opštine Preševo, i Ragmi Mustafi, šef ogranka PVD u Bujanovcu – bili savjetnici u kabinetu kosovske Vlade, koji je predvodio Albin Kurti.

"Kosovska vlada je pomagala i pomaže samo Partiji za demokratsko djelovanje", koja, kako kaže, "želi da ojača kroz fond".

Zvaničnici kosovske Vlade nisu željeli da komentarišu ovu tvrdnju.

Čitajte: Vlada Kosova najavila izgradnju škole i muzeja u Preševu na jugu Srbije

Sinani, u međuvremenu, optužbe vidi u kontekstu lokalnih političkih dešavanja, navodeći rezultate opštinskih izbora 2024. godine i stvaranje opštinske većine u Bujanovcu glasovima srpskih stranaka.

U ovim okolnostima, kaže ona, politička retorika je često uslovljena potrebom da se očuva većina – što se ogleda i u javnom diskursu prema Kosovu.

Prema njenim riječima, politizovanje podrške sa Kosova ne služi javnom interesu građana Preševske doline.

Blokirana podrška poljoprivrednicima

U cijeloj ovoj diskusiji, jedna od najproblematičnijih tačaka ostaje podrška albanskim poljoprivrednicima u Preševskoj dolini.

Redžepi, iz KKSH, priznaje da oko milion evra izdvojenih za ovu namjenu nije implementirano, jer ih je blokiralo Ministarstvo za ljudska prava i manjine u Srbiji.

Prema njegovim riječima, ovo ministarstvo je ukinulo subvencije albanskim poljoprivrednicima u januaru 2025. godine, sa obrazloženjem da NKSH nema nadležnosti u oblasti poljoprivrede, oslanjajući se na odluku Upravnog suda u Nišu.

Čitajte: Srbija pokušava da zaustavi pomoć Kosova albanskim poljoprivrednicima u Preševskoj dolini, tvrdi Bisljimi

On kaže da je razlog za ovu odluku bio i pismo koje je ranije poslala Alternativa za promjene – dio Fronta za promjene – koja je obavijestila srpske institucije o konkursu koji je objavio NKSH.

"Posljedice su direktno trpjeli poljoprivrednici, koji uopšte nisu krivi za ovaj politički sukob", kaže Redžepi.

Pajaziti, s druge strane, kaže da je ponudio rješenje, predlažući da se sredstva prebace opštini Bujanovac kako bi se preko nje raspodijelila.

Međutim, Redžepi odbacuje ovu mogućnost, tvrdeći da je tako nešto pravno nemoguće i da bi rezultiralo nejednakom raspodjelom, budući da je opština multietnička.

Prema njegovim riječima, finansijska podrška kosovske Vlade je namijenjena samo albanskoj zajednici u Preševskoj dolini, a AKK ima odgovornost za unapređenje Albanaca na ovim prostorima.

Redžepi naglašava da savjet preduzima sve pravne i institucionalne korake kako bi osporio odluku srpskih vlasti i obnovio podršku poljoprivrednicima, redovno komunicirajući sa relevantnim institucijama, međunarodnim partnerima i Vladom Kosova.

On insistira da glavna prepreka djelovanju kosovskih institucija u Preševskoj dolini ostaje vlast u Beogradu i njegove lokalne strukture.

Čitajte: Predstavnici Albanaca u Srbiji ukazuju na probleme, vlast negira

U dolini živi više od 60.000 Albanaca, koji čine četvrtu najveću manjinu u Srbiji, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2022. godine.

Njihov jedini predstavnik u Skupštini Srbije je poslanik Šaip Kamberi iz Partije za demokratsko djelovanje.

Pokušaji da se pomoć sa Kosova pretvori u temu političkih sukoba "šteti albanskim interesima", zaključuje Redžepi.