Više od jedne presude za četvoricu bivših čelnika Oslobodilačke vojske Kosova

Godinama se rat na Kosovu pripovijeda kroz historiju, politiku i kolektivno pamćenje. Uskoro će mu se pridružiti i jedno sudsko poglavlje.

Specijalizovana vijeća u Hagu, poznata kao Specijalni sud, trebaju donijeti presudu za četvoricu bivših lidera Oslobodilačke vojske Kosova (OVK): Hashima Thacija (Hašima Tačija), Kadrija Veselija, Jakupa Krasniqija (Krasnićija) i Rexhepa (Redžepa) Selimija.

Oni su optuženi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, za koje se tvrdi da su počinjeni tokom i neposredno nakon rata na Kosovu.

Prvobitno je sudsko vijeće imalo rok do 19. maja da objavi odluku. Međutim, pozivajući se na složenost slučaja, taj rok je produžen do 20. jula 2026. godine.

Ni taj datum, također, možda neće biti konačan.

Čitajte:

Zašto je odgođeno izricanje presude bivšim čelnicima OVK?

U odgovoru za Radio Slobodna Evropa, Specijalizovana vijeća su navela da i dalje može doći do izmjena predviđenih rokova.

"Sudije mogu odlučiti o novom produženju, ako se ono smatra apsolutno neophodnim. Čim panel odredi datum objave presude, to ćemo objaviti", navodi se u odgovoru.

Tači i njegovi saoptuženi, svi visoki zvaničnici OVK tokom rata 1998. i 1999. godine, nalaze se u pritvoru u Hagu od novembra 2020. godine, kada je javno objavljena optužnica protiv njih.

U tom dosjeu oni se opisuju kao dio "udruženog zločinačkog poduhvata", koji je imao za cilj preuzimanje i vršenje kontrole kroz zastrašivanje, zlostavljanje i uklanjanje protivnika.

Prema optužnici, njihove žrtve uključivale su Srbe, Rome i Albance koji nisu podržavali OVK. Najmanje 102 osobe su navodno ubijene, dok se više od 20 vodi kao nestalo.

Tužilaštvo također tvrdi da optuženi, zbog svojih rukovodećih pozicija, snose odgovornost i za zločine koje su počinili njihovi podređeni.

Danas, više od tri godine nakon početka suđenja, sudsko vijeće je saslušalo desetine svjedoka i razmotrilo stotine dokaza koje su iznijeli tužilaštvo i odbrana.

Na kraju postupka, tužilaštvo je zatražilo kazne od po 45 godina zatvora za svakog od četvorice optuženih.

"Ured specijalizovanog tužioca je zatražio osuđujuću presudu po svih deset tačaka optužnice i izricanje jedinstvene kazne od 45 godina, na osnovu individualnog doprinosa u zločinima...", rekla je specijalna tužiteljica Kimberly West 9. februara 2026. godine.

Četvorica optuženih negiraju optužbe.

Tači, koji je tokom godina obavljao funkcije premijera i predsjednika Kosova, nazvao ih je "potpuno neistinitim, apsurdnim i duboko uvredljivim".

"Bolna je istina da ovo tužilaštvo pokušava osporiti svjedočenja visokih zvaničnika NATO-a, Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i UN-a u ovom sudu – onih i njihovih ljudi koji su cijelo vrijeme bili s nama na terenu", rekao je Tači obraćajući se sudu 18. februara 2026. godine.

Čitajte:

Thaci, Veseli, Krasniqi i Selimi na suđenju u Hagu odbacili optužbe za ratne zločine

U prilog odbrani svjedočile su neke od najpoznatijih ličnosti zapadne diplomatije i sigurnosti iz ratnog perioda, uključujući bivšeg portparola američkog State Departmenta Jamesa Rubina i bivšeg komandanta NATO-a za Evropu Wesleyja Clarka.

Oni su izjavili da OVK nije funkcionisala kao centralizovana struktura te da optuženi nisu imali ni približno onoliko uticaja i kontrole koliko se tvrdi u optužnici.

Hiljade ljudi u Prištini na protestu podrške bivšim liderima Oslobodilačke vojske Kosova

To je stav koji dijeli i značajan dio građana Kosova, koji i dalje vide Tačija i njegove saborce kao figure oslobodilačkog rata.

U nekim slučajevima oni su protestovali protiv suđenja, smatrajući ga nepravednim i pristrasnim.

Za dio njih, uključujući i političke predstavnike, fokus Suda isključivo na navodne zločine pripadnika UČK stvara percepciju izjednačavanja rata na Kosovu sa zločinima koje je počinila Srbija, koja je bila agresorska država tokom rata 1998–1999.

Pogledi su sada usmjereni ka sudijama – kakva će biti presuda?

Odgovor nije isti ni među pravnicima i istraživačima koji su izbliza pratili proces. Neki očekuju oslobađajuću presudu, drugi izbjegavaju bilo kakva predviđanja, dok ima i onih koji vide više mogućih scenarija.

Advokat licenciran pri Specijalizovanim vijećima, Artan Qerkini, smatra da Tužilaštvo nije uspjelo dokazati dva ključna stuba na kojima se optužnica zasniva: postojanje udruženog zločinačkog poduhvata i komandnu odgovornost optuženih. Zbog toga očekuje da četvorica budu oslobođeni.

"Oslobodilačka vojska Kosova bila je dobrovoljna vojska i nije imala strogu hijerarhiju. Njeni pripadnici su joj se pridružili svojom voljom, nisu bili profesionalni vojnici i nisu imali obavezu da ostanu u ratu do kraja. U takvim okolnostima ne može se reći da je postojao efektivni kontrolni lanac na terenu, što je jedna od osnova za utvrđivanje udruženog zločinačkog poduhvata", kaže Qerkini za Radio Slobodna Evropa.

Ipak, nisu svi spremni da izvode zaključke o ishodu.

Profesor međunarodnog prava na Univerzitetu Middlesex u Londonu, William Schabas, kaže da se procesi ove prirode često odlučuju na osnovu određenih detalja dokaza, koji nisu uvijek vidljivi javnosti.

"Sudije koje razmatraju ovaj slučaj nisu iz Kosova. One nisu odvojene od političke realnosti Kosova, jer je to dio pitanja koje se sudi. Ali one su nezavisne i nepristrasne. Smatram da zabrinutosti ili osjetljivosti koje bi njihova odluka mogla izazvati ne utiču na njihov rad – oni će odlučiti na osnovu činjenica i dokaza koje imaju pred sobom", kaže Schabas za RSE.

Na fotografiji: Hašim Tači i Redžep Seljimi, dvojica optuženih na haškom suđenju.

Kao dugogodišnja istraživačica Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju i bliska posmatračica procesa protiv Thaçija i drugih, Nevenka Tromp ne isključuje nijednu mogućnost.

Prema njenim riječima, postoje tri scenarija: oslobađanje svih četvorice, osuda svih četvorice, ili mješoviti ishod u kojem bi neki bili osuđeni, a neki oslobođeni.

Upravo taj treći scenarij smatra najvjerovatnijim.

"Ovaj sud će morati da održi neku vrstu ravnoteže između očekivanja srpske i kosovske strane. Zbog toga postoji mogućnost da neki optuženi budu oslobođeni, a neki osuđeni. Ostaje da se vidi da li će jedan biti oslobođen ili jedan osuđen... ili neka druga kombinacija. Ali biće kompromisa", kaže Tromp za RSE.

Njena pažnja se ne zaustavlja se samo na ishodu. Ona tvrdi da su tokom procesa postojale ozbiljne zabrinutosti u vezi sa proceduralnim standardima, uključujući trajanje pritvora i način primjene pretpostavke nevinosti. Napominje da su slične kritike iznijeli i Savjet advokata Engleske i Velsa.

Preliminarni izvještaj ovog mehanizma, objavljen 11. maja, pokrenuo je zabrinutosti zbog dužine pritvora, ograničenja u privremenom puštanju na slobodu, prihvatanja dokaza i ravnoteže između tužilaštva i odbrane tokom sudskog postupka.

Čitajte:

Može li suđenje u Hagu da promeni narativ o Oslobodilačkoj vojsci Kosova?

Kako će ove kritike uticati na percepciju presude ostaje da se vidi. Jer, za dio stručnjaka, presuda je samo jedan dio priče. Drugi dio počinje nakon njenog objavljivanja, u načinu na koji će biti čitana i tumačena na Kosovu i šire.

Tu fokus postavlja i sociolog i profesor na Univerzitetu u Londonu, Eric Gordy.

Prema njegovim riječima, jedna od najvećih slabosti Specijalizovanih vijeća bila je komunikacija s javnošću. Umjesto da se građanima objasni da se proces odnosi na individualnu odgovornost, javni prostor je ispunjen političkim interpretacijama, gdje je suđenje predstavljeno kao sukob strana u ratu, a ne kao krivični postupak protiv pojedinaca.

"Ko ne bi želio da se postigne historijska pravda? Ali ja bih želio da se sudije više fokusiraju na pravnu pravdu, dok bi se historičari i filozofi bavili historijskom pravdom", kaže Gordy za RSE.

Gordy ne očekuje da će presuda donijeti jedinstvenu naraciju o ratu na Kosovu. Naprotiv – interpretacije će se, prema njemu, nastaviti mijenjati, jer se zasnivaju na iskustvima, kolektivnom pamćenju i različitim političkim i društvenim pogledima.

Zbog toga on vidi dijalog između samih društava kao najpouzdaniji put suočavanja s prošlošću.

"Moramo odvojiti historiju od politike i podstaći dijalog u kojem ljudi u svakoj državi govore i o odgovornostima onih koji su ih predstavljali. Podjela ljudi na heroje i neprijatelje ne služi nikome", rekao je Gordy.

Čitajte:

Dva narativa, jedna presuda: Kako će se pamtiti Oslobodilačka vojska Kosova posle suđenja u Hagu?

Profesor Schabas je također skeptičan da sudska odluka može proizvesti pomirenje.

Pozivajući se na iskustvo Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, on kaže da čak i nakon desetina presuda i više od dvije decenije rada, njegov uticaj na približavanje društava u regionu ostaje ograničen.

Prema Schabasu, sličan scenario mogao bi se ponoviti i nakon odluke Specijalizovanih vijeća.

"Ako presuda bude protiv njih, biće ljudi koji je neće lako prihvatiti. Jednostavno, zbog lojalnosti i uvjerenja, a ne zbog hladne i nepristrasne pravne procjene", kaže on.

Za Qerkinija, osuđujuća presuda imala bi težinu izvan individualne odgovornosti. On kaže da je činjenica da je Sud tretirao samo navodne zločine OVK pojačala percepciju selektivne pravde, s mogućim posljedicama i po način na koji će se percipirati rat na Kosovu.

"To može negativno uticati na percepciju OVK jer su optuženi njeni lideri. Dakle, OVK nije činilo oružje i logistika, nego ljudi. A ti optuženi ljudi su bili rukovodioci OVK i, samim tim, može se kriminalizovati cijela OVK“, kaže Qerkini.

Tromp ide i korak dalje – percepcija OVK nije jedina koja je u pitanju.

Ona tvrdi da bi osuđujuća presuda mogla uticati i na način na koji će se pripovijedati državnost Kosova na međunarodnoj sceni, dajući Srbiji i skeptičnim državama više prostora da osporavaju moralni legitimitet njenog oslobodilačkog rata.To, prema njenim riječima, može dovesti Kosovo u teži položaj u diplomatskim borbama za priznanja, kao i u odnosima s međunarodnim partnerima.

"Društvo Kosova želi biti prihvaćeno u evropskom političkom kontekstu. Ono želi da ide naprijed i gradi svoju budućnost. Ali ovaj proces rizikuje da ga veže za prošlost i dovede u pitanje dobre namjere i rezultat koji ovaj sud želi postići", kaže Tromp.

Osnovan od strane Skupštine Kosova, Specijalni sud je dio pravosudnog sistema zemlje, ali djeluje u Hagu sa međunarodnim sudijama.

Osnovan je nakon izvještaja bivšeg švicarskog senatora Dicka Martyja iz 2010. godine, koji je iznio tvrdnje o teškim zločinima bivših pripadnika OVK, uključujući trgovinu organima.

Pošto ove posljednje tvrdnje nisu dokazane i nisu dio aktuelne optužnice protiv Tačija i drugih, Qerkini kaže da je Kosovo "prevareno".