SAD najavio 'prilagođavanje doprinosa' u KFOR-u

Očekuje se da će Sjedinjene Američke Države izvršiti određene promjene u svom doprinosu Misiji NATO-a na Kosovu (KFOR), u sklopu šireg procesa revizije vojnog prisustva Alijanse u toj zemlji.

Zvaničnik Evropske komande Sjedinjenih Država (EUCOM) izjavio je za Radio Slobodna Evropa da se odluka zasniva na godišnjoj reviziji Vrhovne komande savezničkih snaga u Evropi (SHAPE), koja je preporučila optimizaciju trupa na terenu.

"Na osnovu najnovije godišnje revizije Vrhovne komande savezničkih snaga u Evropi, NATO će optimizirati položaj snaga na Kosovu (KFOR). Kao rezultat toga, Evropska komanda SAD-a će izvršiti prilagođavanje, fazno i zasnovano na procjeni rizika, američkog doprinosa u KFOR-u, u skladu sa ovom revizijom koju predvodi SHAPE", rekao je zvaničnik EUCOM-a za Radio Slobodna Evropa.

Dodao je da SAD i dalje smatra misiju ključnom komponentom regionalne stabilnosti na Zapadnom Balkanu, ne iznoseći detalje o prirodi ili obimu mogućih izmjena.

NATO: Postepeno smanjenje prisustva KFOR-a

Prošle sedmice, NATO je najavio da će postepeno smanjivati svoje prisustvo na Kosovu tokom naredne godine, zbog, kako je navedeno, poboljšanja sigurnosne situacije.

Radio Slobodna Evropa zatražio je pojašnjenja od sjedišta Alijanse u Briselu o konkretnim pokazateljima koji podržavaju ovu procjenu, posebno na sjeveru Kosova, gdje situacija ostaje krhka.

U odgovoru, zvaničnik NATO-a je izjavio da Alijansa ne komentariše operativna ili obavještajna pitanja, ali je naglasio da se situacija na terenu kontinuirano i pažljivo prati putem različitih sredstava, kako bi se osiguralo da misija ostane adekvatna svojoj svrsi.

Trenutno je u KFOR-u više od 4.600 vojnika iz 31 zemlje.

Čitajte:

Radio Slobodna Evropa kontaktirao je i ministarstva odbrane Italije i Mađarske, dva glavna doprinosioca KFOR-u, pored SAD-a, kako bi saznao da li planiraju reviziju svojih snaga, ali nije dobio odgovor.

Ni Ministarstvo odbrane Kosova nije odgovorilo na zahtjev za komentar.

Na jednom događaju prošle sedmice, vršilac dužnosti premijera Kosova, Albin Kurti (Aljbin), izjavio je da Kosovo ima jaku vojsku i sposobnu policiju, te da će uskoro imati i žandarmeriju, s ciljem garantovanja mira, stabilnosti i napredovanja ka integraciji u NATO i EU.

KFOR ostaje treća linija reagovanja na polju sigurnosti na Kosovu, nakon Policije Kosova kao prve i misije EU za vladavinu prava (EULEX) kao druge linije reagovanja.

Misija je odgovorna za sigurnost duž granice sa Srbijom, dok u ostalim dijelovima granične linije odgovornost snosi Policija Kosova.

Debata o američkom prisustvu na Kosovu i šire

Sjedinjene Američke Države trenutno imaju oko 590 vojnika raspoređenih na Kosovu u sastavu KFOR-a, što je značajno smanjenje u odnosu na preko 5.000 vojnika stacioniranih 1999. godine, kada je misija uspostavljena nakon završetka rata.

Od tada SAD posjeduje i kamp Bondsteel kod Uroševca, koji se smatra najvećom američkom vojnom bazom na Balkanu.

Debata o mogućoj reviziji američkog prisustva na Kosovu počela je početkom prošle godine, kada je američki sekretar odbrane Pete Hegseth upozorio da se Evropa mora pripremiti za reviziju i eventualno smanjenje američkog vojnog prisustva.

Tokom tadašnje posjete Varšavi, Hegseth je izjavio da će budućnost američkog prisustva zavisiti od globalnih prijetnji i strateških prioriteta SAD-a.

Međutim, zvaničnik američkog Ministarstva odbrane tada je za Radio Slobodna Evropa rekao da nema promjena u trenutnom pozicioniranju američkih snaga.

Takođe, u februaru ove godine, američki list Politico, pozivajući se na četiri diplomate NATO-a, izvijestio je da SAD traži od Alijanse da smanji svoje spoljne aktivnosti, uključujući i KFOR.

Čitajte:

I tada je zvaničnik Pentagona potvrdio za Radio Slobodna Evropa da nema promjena u rasporedu američkih snaga.

Prema podacima Evropske komande SAD-a, ukupan broj američkih snaga u Evropi varira između 75.000 i 105.000 od 2022. godine.

Od tog broja, oko 63.000 vojnika je trajno raspoređeno, dok ostatak služi po principu rotacije.

Najveći broj američkih trupa, više od 35.000, nalazi se u Njemačkoj, gdje je smještena i zrakoplovna baza Ramstein, sa više od 16.000 vojnih lica, civila i ugovornih radnika.

Početkom maja, SAD je najavio povlačenje 5.000 vojnika iz Njemačke u narednih šest do 12 mjeseci. Portparol Pentagona Sean Parnell izjavio je da ova odluka odražava operativne potrebe i situaciju na terenu.

'Smanjenje doprinosa SAD-a u KFOR-u bilo bi destabilizujuće'

Izvještaj američkog Stejt departmenta, objavljen krajem prošlog mjeseca, opisao je prisustvo SAD-a u KFOR-u kao ključnu komponentu za garantovanje sigurnog okruženja na Kosovu.

Analitičar Mark Montgomery iz vašingtonske Fondacije za odbranu demokratije (FDD) kazao je za Radio Slobodna Evropa da bi "smanjenje američkih snaga u KFOR-u bilo u velikoj mjeri destabilizirajuće".

"To bi značilo da Sjedinjene Države više nisu potpuno angažovane u upravljanju konfliktom između Srbije i Kosova, koji smatram najopasnijom tačkom tenzija na Balkanu. To bi poslalo i signal Rusiji i Srbiji na to da se SAD povlači iz važne sigurnosne uloge u regionu", istakao je Montgomery za RSE.

Montgomery je povezao svaku promjenu američkog prisustva u Evropi i sa širim strateškim implikacijama.

Čitajte:

On vidi Zapadni Balkan kao prostor na kojem ruski i kineski uticaj ostaju prisutni kroz političke, ekonomske i sigurnosne mreže, te stoga upozorava da ovi akteri vrlo pažljivo čitaju svaku promjenu u američkom angažmanu.

"Najvažnija stvar da bismo bili spremni za Kinu jeste da ona vjeruje da će SAD zaista biti uključen kada sigurnost bude ugrožena. Ako oslabimo kredibilitet našeg vojnog prisustva u Evropi, onda šaljemo signale da nas to ne zanima. Zato sam veoma zabrinut kako će se to odraziti na dinamiku Rusija-Kina", kaže Montgomery.

On ocjenjuje i da Kosovo mora ojačati svoje partnerstvo sa Sjedinjenim Državama produbljivanjem ekonomske saradnje, unapređenjem energetske nezavisnosti i kontinuiranim lobiranjem za stabilnu i snažnu ulogu SAD-a u KFOR-u.

Istovremeno, ističe da zemlja mora riješiti unutrašnju političku blokadu i pokazati institucionalnu stabilnost i demokratsko upravljanje.