Premijer Kosova Aljbin (Albin) Kurti otputovao je u petak u zvaničnu posetu Francuskoj, gde bi trebao da se sastane sa predsednikom Emanuelom Makronom (Emmanuel Macron).
Dok Vlada Kosova nije pružila detalje o ovom sastanku, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u četvrtak izneo navodnu agendu Kurtija uz tvrdnje da će francuskom predsedniku izneti dva zahteva uperena "protiv srpskog naroda".
Prvi zahtev je, kako je rekao Vučić za beogradsku TV Prva, da Francuska uslovi Srbiju da nikada ne koristi oružje protiv Albanaca, dok je drugi da NATO napusti kopnenu zonu bezbednosti kako bi Kosovske snage bezbednosti (KBS) mogle da idu na sever Kosova.
Vučić je ova svoja "saznanja" obrazložio time da je agendu kosovskog premijera dobio preko "naših ljudi u Kurtijevom okruženju“.
Izrazio je nadu da NATO neće podržati zahteve Kurtija, te da je siguran da ih ni Makron neće podržati.
"To bi bio direktan napad na mir, to bi bio direktan napad na naše stanovništvo, na celu Srbiju i gotovo sam siguran da se to neće dogoditi", kazao je Vučić.
Radio Slobodna Evropa je zatražio komentar od Vlade Kosova ali odgovor još nije stigao.
Ove Vučićeve tvrdnje dolaze u trenutku kada su kosovske vlasti izrazile zabrinutost nakon što je Srbija početkom marta kupila supersonične balističke rakete CM-400 od Kine.
Čitajte: 'Tajna količina, još tajnija cena': Kineske supersonične rakete u Vojsci SrbijeMinistar odbrane Kosova, Ejup (Maqedonci) Maćedonci, rekao je za RSE 13. marta da Srbija ovakvim nabavkama pokazuje "hegemonističke tendencije" prema susednim državama.
Par dana kasnije Kurti je optužio Beograd za "agresiju" nakon što je Vojska Srbije 19. marta izvela vežbe u selu naseljenom Albancima na jugu Srbije, u blizini granice sa Kosovom.
Međutim, misija NATO-a na Kosovu (KFOR) je za RSE navela da ove vežbe ne predstavljaju rizik, te da je unapred obaveštena iz Beograda da će Vojska Srbije sprovesti planirane vežbe u selu Muhovac.
Inače, Kosovske bezbednosne snage nemaju pravo da idu na sever Kosova gde živi većinsko srpsko stanovništvo, bez prethodne saglasnosti KFOR-a a na osnovu obaveze koju je Vlada Kosova preuzela 2013. godine.
Ova obaveza je, koju je kroz razmenu pisama sa tadašnjem generalnim sekretaru NATO-a Anders Fog Rasmusenom (Fogh Rasmussen) preuzeo tadašnji premijer Kosova Hašim Tači (Hashim Thachi), i dalje je na snazi iako su Kosovske bezbednosne snage promenile mandat.
KBS je poslednji put na sever bio 29. jula 2025. godine uz saglasnost KFOR-a, povodom operacije pronalaženja tela osobe koja je skočila sa mosta na jezeru Gazivode.
KBS je u procesu transformacije u vojsku, nakon usvojenih zakonskih izmena. Očekuje se da ovaj proces bude završen do 2028. godine.
Čitajte: Vojska Kosova na završnom ispitu