Kosovo uz Sjedinjene Države u Gazi

U Gazi, jednoj od najopasnijih i najnestabilnijih zona u svijetu, Kosovo po prvi put ulazi u međunarodnu stabilizacionu misiju, s mandatom Ujedinjenih nacija.

Njegovi vojnici raspoređuju se na terenu na kojem je granica između kontrole i haosa nejasna. U takvim okolnostima, Kosovo se približava globalnoj sceni, ali istovremeno i rizicima koji je prate.

Međunarodna stabilizaciona snaga (ISF) proizašla je iz plana od 20 tačaka američkog predsjednika Donalda Trumpa za okončanje rata Izraela u Gazi.
Predviđena je kao multinacionalna snaga koja bi bila raspoređena u ovoj enklavi radi obuke policije, pomoći u osiguranju granica i očuvanju reda, kao i podrške demilitarizaciji teritorije koju kontroliše Hamas.

Ova palestinska grupa, koju su Sjedinjene Američke Države i druge sile proglasile terorističkom, kontroliše Gazu od 2006. godine, a rat je započela masovnim napadom na izraelsku teritoriju u oktobru 2023. godine.

Hamas signalizira spremnost da odustane od upravljanja Gazom, ali ne i od oružja, dok Trump ostaje čvrst u svom stavu.

"Ako (Hamas) ne učini ono što je rekao, ako se ne bude ponašao kako treba, suočiće se s velikim problemom – zaista velikim problemom, kakav nikada ranije nije iskusio", poručio je američki predsjednik.

Sastav Međunarodne stabilizacione snage još nije u potpunosti definisan, ali se, prema Rezoluciji 2803 Ujedinjenih nacija, očekuje da djeluje u koordinaciji s Izraelom i Egiptom, kao i s novoobučenim palestinskim policijskim snagama.

Premijer Kosova, Albin Kurti – trenutno na dužnosti – najavio je još krajem januara da će Kosovske sigurnosne snage (KSS) učestvovati u Međunarodnoj stabilizacionoj snazi za Gazu.

Manje od tri mjeseca kasnije, Skupština Kosova odobrila je njihovo slanje u ovu zonu sukoba, a tokom prošlog vikenda saopšteno je da je tim vojnika već upućen na teren kako bi izvršio procjenu područja na kojem će djelovati kao dio mirovne misije.

Ministar odbrane Kosova, Ejup Maqedonci, koji je trenutno na dužnosti, ovaj potez opisuje kao prekretnicu za državu Kosovo.

"Ovo je prvi put da je Kosovo dio misije s mandatom Ujedinjenih nacija. To istovremeno pokazuje povjerenje koje naši partneri imaju u naše vojne kapacitete da pruže podršku u zoni visoke osjetljivosti, kakva je Bliski istok", rekao je Maqedonci za Expose Radija Slobodna Evropa.

Čitajte:

Sigurnosne snage Kosova poslale tim u Gazu radi procjene područja za mirovnu misiju

Učešće Kosovskih sigurnosnih snaga u ovoj misiji, kako navodi, nije slučajno.

Maqedonci objašnjava da je Kosovo od kraja prošle godine uključeno u pripreme za formiranje međunarodne stabilizacione snage, u potpunoj koordinaciji sa Sjedinjenim Američkim Državama. Kako navodi, američki oficir za vezu direktno je uključen i u strukture KSS-a.

"Dakle, slanje našeg tima u Gazu u potpunosti je koordinisano sa Sjedinjenim Američkim Državama, a posebno s komandom Međunarodne stabilizacione snage, koja će voditi cijelu operaciju na Bliskom istoku", ističe ministar.

Prema planovima, tim Kosovskih sigurnosnih snaga zadužen za procjenu stanja boravio bi nekoliko dana u Gazi, nakon čega bi sastavio izvještaj. Još nije poznato kada će prvi kontingenti biti raspoređeni, ali prema pojedinim izvještajima to bi se moglo dogoditi tokom maja.

Radio Slobodna Evropa zatražio je potvrdu od američkog Ministarstva odbrane, ali odgovor nije stigao.

Maqedonci kaže da iz sigurnosnih razloga ne može iznijeti mnogo detalja, ali potvrđuje da će prvi kosovski kontingent činiti 22 pripadnika. Prema njegovim riječima, oni će se rotirati do kraja 2027. godine, kada se očekuje završetak misije Međunarodne stabilizacione snage.

"Naravno, svjesni smo rizika s kojima se naš kontingent može suočiti, ali činimo sve što je u našoj moći da te rizike ublažimo i da obezbijedimo logističke uslove kako bi kontingent Kosovskih sigurnosnih snaga, u okviru Međunarodne stabilizacione snage, mogao djelovati profesionalno i pružiti podršku Gazi", rekao je Maqedonci.

Čitajte:

Kako je Gaza postala predmet rasprave na Kosovu

Khaled Elgindy, stručnjak za Bliski istok, navodi da se u sukobu poput onog u Gazi – ukorijenjenom u dugu istoriju sukoba i ponovljenih ratova – Međunarodna stabilizaciona snaga suočava s dva glavna rizika: da se direktno uključi u borbe ili da, zbog izražene neravnoteže moći, bude iskorištena kao sredstvo za unapređenje sigurnosne agende Izraela, umjesto da stvarno štiti Palestince.

"Ona se ne može odvojiti od političkog konteksta. Hamas je pokret otpora i nastojaće da ne preda svoje oružje. Stanovništvo je, s druge strane, izuzetno ranjivo. Vidjeli smo šta je izraelska vojska učinila u Gazi – ono što mnogi stručnjaci smatraju genocidom. Kako onda djelovati u okruženju u kojem i vojni pokret poput Hamasa i stanovništvo u cjelini vjeruju da se suočavaju s egzistencijalnom prijetnjom", rekao je Elgindy za Expose.

Charles Kupchan, iz Vijeća za vanjske odnose u Washingtonu, ocjenjuje da misija Međunarodne stabilizacione snage i dalje ostaje "nedovoljno definisana".

Prema njegovim riječima, nije jasno kakvu će tačno ulogu imati jedinice niti da li će se baviti i prinudnim razoružavanjem Hamasa – što bi, kako tvrdi, moglo ozbiljno izložiti vojnike riziku na terenu.

Ipak, kada je riječ o Kosovu, Kupchan umanjuje rizik, opisujući njegovo učešće u misiji kao ograničeno po obimu i uglavnom simbolično.

"Rekao bih da ne postoje ozbiljni rizici, osim mogućnosti da neki vojnik bude ranjen ili ubijen tokom misije, kao i mogućnosti političke reakcije protiv ovog angažmana. U cjelini, ovo je doprinos s niskim stepenom rizika", rekao je Kupchan za Expose.

Čitajte:

Kurti: Kosovske bezbednosne snage će učestvovati u Međunarodnim trupama za Gazu

Osim Kosova, i Albanija se obavezala da će poslati trupe u Gazu, zajedno sa zemljama poput Turske, Indonezije, Maroka, Kazahstana i Azerbejdžana.

Američki general Jasper Jeffers, imenovan na čelo Stabilizacione snage, izjavio je da se očekuje da ona broji oko 20.000 vojnika.

Njen mandat obuhvata i podršku Odboru za mir u nadzoru prekida vatre između Izraela i Hamasa.

Kosovo je postalo dio tog odbora nakon što je u februaru u Davosu potpisalo njegovu Povelju i uključilo se u strukturu inicijative.

Prošle sedmice, sporazum o članstvu u Odboru ratifikovan je i u Skupštini Kosova.

Kupchan smatra da je cjelokupni angažman Kosova ulaganje u odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, posebno s administracijom predsjednika Donalda Trumpa.

"Ideja je da Kosovo nastoji pokazati da nije samo lojalni saveznik, već i aktivni saveznik – zemlja koja je spremna žrtvovati ljude i sredstva kako bi doprinijela zajedničkom dobru. Cilj nije samo dokazati spremnost za doprinos, već i izgraditi povjerenje koje može poslužiti u budućnosti, kada Kosovu bude potrebna međunarodna podrška, naročito u procesima pristupanja Evropskoj uniji ili NATO-u", rekao je Kupchan.

Čitajte:

Trump: Saveznici doprinijeli s više od 7 milijardi dolara za Gazu, Kosovo spremno poslati trupe

U vrijeme kada su mnoge evropske zemlje oklijevale da se direktno uključe, angažman Kosova u Gazi posmatra se kao jasno svrstavanje uz Sjedinjene Američke Države na Bliskom istoku.

Ipak, Kupchan relativizuje takav pristup, navodeći da je za malu državu on prije svega pragmatičan.

On insistira da je riječ o mirovnoj misiji s obostranom koristi, aranžmanu od kojeg Kosovo ima višestruke koristi.

Elgindy se slaže da se, uprkos još uvijek nejasnom mandatu Međunarodne stabilizacione snage i rizičnom kontekstu na terenu, brojne zemlje njenom formiranju pridružuju prvenstveno kako bi ostvarile političke koristi u odnosima s Washingtonom.

"U slučaju Azerbejdžana, na primjer, znamo da ima bliske veze s Izraelom i izraelskom vojskom. Dakle, svaka država ima svoje razloge i interese, izvan same želje da se Gaza stabilizuje", ocjenjuje Elgindy.

On, međutim, upozorava da takve inicijative imaju male izglede da donesu trajni mir između Izraelaca i Palestinaca, jer se bave isključivo upravljanjem Gazom, a zanemaruju temeljne probleme između strana, poput okupacije, naselja i palestinske državnosti.

Čitajte:

Može li Kosovo biti prisiljeno da bira između SAD i EU?

Dodaje da bi, zbog velike neravnoteže moći i nedostatka zajedničkog plana za budućnost Gaze, Stabilizaciona snaga mogla više služiti sigurnosnim interesima Izraela nego postizanju pravednog mira.

Bez rješavanja osnovnih uzroka sukoba, svaka stabilizaciona misija rizikuje da ostane privremena – ili čak da postane dio problema, smatra Elgindy.

Za predsjednika Donalda Trumpa, međutim, dogovoreni plan za mir u Gazi predstavlja istorijsku prekretnicu.

"Trebalo je 3.000 godina da se dođe do ove tačke, možete li to da zamislite? I to će tako i ostati", rekao je nakon potpisivanja.

Prema riječima ministra na dužnosti Ejupa Maqedoncija, sigurno je da za malu državu poput Kosova ulazak u veliki sukob kakav je onaj u Gazi nije samo pitanje sigurnosti, već i test uloge koju Kosovo nastoji da igra u međunarodnom poretku.