Prvi puta nakon 2001. godine autokracije su u većini, navodi se u analizi V-Dem Instituta pri Univerzitetu u Gothenburgu u Švedskoj.
U Izvještaju o demokraciji u 2020. Nagli porast autokratizacije - rast otpora (Democracy Report 2020. Autocratization Surges – Resistance Grows) ocjenjuje se kako su autokratski režimi na vlasti u 92 zemlje u kojima živi 54 posto svjetske populacije.
Ovaj švedski institut navodi kako gotovo 35 posto svjetske populacije ili oko 2,6 milijardi ljudi živi u državama koje se autokratiziraju.
U svijetu je trenutno 87 izbornih i liberalnih demokracija, u kojima živi 46 posto svjetskog stanovništva.
Prema ocjeni ovog instituta, i Evropska unija je dobila prvu državu članicu koja nije demokracija jer je Mađarska sada klasificirana kao “izborni autoritarni režim”.
Pročitajte i ovo: Autoritarni režimi pokazali slabost u borbi protiv korona virusa
Autokratizacija utječe na glavne države G20 poput Brazila, Indije, Sjedinjenih Američkih Država i Turske - glavnih ekonomija, s velikim brojem stanovništva, koje imaju značajan globalni vojni, ekonomski i politički utjecaj.
Južna Amerika vratila se na razinu koja je posljednji put zabilježena oko 1992. godine, dok su Istočna Evropa i Srednja Azija na najnižoj razini, kakva je zabilježena u postsovjetskom razdoblju.
Izborne autokratske države
Zemlje su klasificirane kao demokratske ako ne samo da održavaju slobodne i poštene višestranačke izbore, već i garantiraju slobodu govora i izražavanja. Izborne autokracije ne ispunjavaju takve standarde, dok zatvorene autokracije čak ni ne održavaju višestranačke izbore.
Dalje, liberalne demokracije podržavaju vladavinu zakona i imaju ograničenja na izvršnu vlast, dok izborne demokracije to nemaju.
Slovenija je na 34. mjestu po demokratičnosti u svijetu i jedina je od zemalja Zapadnog Balkana koja je svrstana među 37 “liberalnih demokracija”. U društvu je s Australijom, Austrijom, Belgijom, Danskom, Finskom, Njemačkom, Irskom, Švedskom, Švicarskom ili Sjedinjenim Američkim Državama.
Hrvatska se nalazi na 55. mjestu u svijetu u skupini “izbornih demokracija” u koju je svrstano ukupno 50 zemalja. Hrvatska je svrstana i u zemlje u kojima je primijećena autokratizacija.
Iza Hrvatske je Kosovo na 64. mjestu u svijetu, Sjeverna Makedonija na 71. mjestu te Bosna i Hercegovina na 83. mjestu u svijetu.
Na listi izbornih demokracija iza Bosne i Hercegovine su još Gvineja Bisao, Indija i Sejšeli, a poslije njih slijedi skupina “izbornih autokratskih država”.
Pročitajte i ovo: Italijanski referendum i frustracija političkim elitamaPrema analizi V-Dem Instituta Univerziteta u Gothenburgu, od zemalja Zapadnog Balkana u ovoj skupini od 65 zemalja svrstana je Albanija koja je na 87. mjestu po demokratičnosti u svijetu i na granici je da se ponovno vrati među izborne demokracije gdje je bila svrstana u prošlogodišnjoj analizi.
Među izborne autokracije svrstana je i Crna Gora koja se nalazi na 99. mjestu.
Srbija, koja je kao negativan primjer posebno istaknuta u ovoj analizi, također je u skupini izbornih autokracija i po demokratičnosti je na 139. mjestu u svijetu.
Usporedbe radi, Afganistan je također kao izborna autokratska država svrstan na 104. mjesto u svijetu, Bjelorusija na 109. Iran na 125., Irak na 126. mjesto, Pakistan na 135., Palestina/Zapadna obala na 136. ili Rusija na 137. mjesto na ovoj listi.
Pročitajte i ovo: Stejt Department: Zapadni Balkan opterećen korupcijom
Među izborne autokracije je u ovogodišnjoj analizi svrstana i Mađarska koja je 92. zemlja u svijetu, a među izbornim autokratijama je i Turska koja je na 145. mjestu.
Srbija je u ovoj analizi svrstana u zemlje koje su se u zadnjih deset godina najviše autokratizirale, a među deset zemalja koje su se u tom periodu autokratizirale su još i Mađarska, Turska, Poljska, Brazil, Indija, Mali, Tajland, Nikaragva i Zambija.
Za Srbiju se navodi da je 2009. godine s Mađarskom i Poljskom bila zemlja liberalne demokracije.
Kako se ističe, autokratizirajuće vlade u tim zemljama prvo su ograničile slobode medija i civilnog društva. Nakon što su stekli dovoljnu kontrolu nad medijima i civilnim društvom, usudili su se početi narušavati kvalitetu izbora.
“Iako je cenzura dugogodišnji problem u Srbiji, i ostali pokazatelji koji se tiču medija, civilnog društva i građanskih sloboda pogoršali su se prije nego što je narušen i izborni integritet i kada je ova nacija ponovo 2015. godine skliznula u autoritarnost”, navodi se u analizi.
Što se tiče zemalja Zapadnog Balkana koje su svrstane u skupinu “izbornih demokracija”, one su, prema ovoj analizi, još uvijek daleko od liberalnih demokracija.
Naime, V-Dem indeks izborne demokracije ne bilježi samo opseg u kojem režimi održavaju čiste, slobodne i poštene izbore, već i stvarnu slobodu izražavanja, alternativne izvore informacija i slobodu udruživanja, kao i pravo žena (i muškaraca) da biraju i budu izabrani kao i stupanj u kojem vladina politika pripada izabranim političkim dužnosnicima.
Pročitajte i ovo: EU upozorava Mađarsku zbog zatvaranja granicaKod procjene demokratičnosti zemalja, odnosno režima koji vladaju određenim državama uzeto je u obzir i egalitarno načelo demokracije koje mjeri do koje mjere sve društvene skupine uživaju jednake mogućnosti sudjelovanja u političkoj areni.
Oslanja se na ideju da je demokracija sustav vladavine “od strane ljudi” gdje građani sudjeluju na razne načine, poput donošenja informiranih odluka o glasanju, izražavanja mišljenja, demonstracija, kandidiranja ili utjecaja na kreiranje politike na druge načine.
Egalitarno načelo demokracije temeljno je povezano s političkim sudjelovanjem, jer sustavne nejednakosti u pravima i resursima građana određenih društvenih skupina ograničavaju mogućnosti sudjelovanja u političkim i upravljačkim procesima. Stoga jednakija raspodjela resursa među skupinama rezultira političkom jednakošću, a time i demokracijom, navodi se u pojašnjenju.
U obzir je uzeta i zaštita pojedinačnih sloboda kao i provjera i ravnoteža između institucija. Što se tiče indeks participativne komponente, kod analize su uzeta u obzir četiri važna aspekta građanskog sudjelovanja: organizacije civilnog društva, mehanizmi izravne demokracije te sudjelovanje i predstavljanje putem lokalnih i regionalnih vlasti.
Indeksom deliberativnih komponenata bilježeno je u kojoj je mjeri postignuto savjetodavno načelo demokracije i procjenjuje se proces donošenja odluka u nekoj politici. Što se tiče Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije te Srbije i Kosova, primijećen je mali napredak, a u slučaju nekih država i nazadovanje.
Pročitajte i ovo: EU obezbedila 2,4 miliona evra pomoći za medije u SrbijiLiberalna demokracija nije zastarjela
V-Dem Institut Univerziteta u Gothenburgu u ovoj analizi je naglasio i da se primjećuje sve veći broj prodemokratskih protesta koji pokazuju da se oni koji žive u autokratizirajućim i autokratskim režimima nastavljaju boriti za prava i slobode. Te zrake nade primjećuju u zemljama poput Armenije, Tunisa i Sudana, gdje su registrirali značajan demokratski napredak.
“(Predsjednik Ruske Federacije) Vladimir Putin je u junu 2019. liberalizam proglasio 'zastarjelim'. Na prvi pogled čini se da podaci navedeni u ovom izvješću o demokraciji podupiru ovu tvrdnju jer pokazuju globalni pad liberalno-demokratskih institucija. (Navedene) zemlje dokaz su da Putin griješi. Liberalna demokracija nije mrtva i neće biti sve dok ljudi žude za slobodom i jednakošću. Građani širom svijeta traže demokratskiju budućnost - uključujući i građane Rusije”, navodi se u ovoj analizi na kojoj je, kako se navodi, radilo više od 3.000 eksperata.
Tokom 2019. godine građani u 29 zemlje mobilizirali su se protiv autokratizacije, poput Bolivije, Poljske i Malavija. Građani su organizirali masovne proteste u 34 autokracije, među kojima su Alžir, Hong Kong i Sudan.
U nekoliko slučajeva, poput Sudana, građani su uspješno postigli napredak u borbi za slobodu i demokraciju.
Prema ocjeni V-Dem Instituta Univerziteta u Gothenburgu, u svijetu je trenutno 25 zatvorenih autokracija i među njima su, između ostalih, Jemen koji je na 176. mjestu kao najmanje demokratična država u svijetu, UAE, Saudijska Arabija, Maroko, Kuba, Kina, Sirija, Libija, Katar, Sjeverna Koreja i druge.