Dostupni linkovi

Italijanski referendum i frustracija političkim elitama


Rim - Žena ubacuje glasački listić na referendumu o prijedlogu za ustavne promjene koje podrazumijevaju smanjenje broja poslanika u italijanskom parlamentu, 20. septembar 2020.
Rim - Žena ubacuje glasački listić na referendumu o prijedlogu za ustavne promjene koje podrazumijevaju smanjenje broja poslanika u italijanskom parlamentu, 20. septembar 2020.

Uprkos strahu od širenja zaraze korona virusom Italijani su velikim odzivom podržali prijedlog vladajućeg koalicionog partnera o smanjenju broja poslanika u državnom parlamentu što može uticati na promjenu italijanske demokratije u budućnosti, istovremeno oslikavajući kontinuiranu frustraciju Evropljana političkim elitama, pišu svjetski mediji.

‘Za’ promjene

Više od 70 odsto Italijana koji su izašli na referendum glasalo je za promjene koje uključuju smanjanje broja poslanika državnog parlamenta za više od trećine, podržavajući ideju stranke Pokret pet zvjezdica koja tvrdi da će se time značajno uštedjeti, dok kritičari upozoravaju na slabljenje autoriteta tog zakonodavnog tijela, javio je BBC.

Ukupan broj poslanika smanjit će se s 945 na 600, odnosno Dom zastupnika bi umjesto 630 trebao imati 400 poslanika a Senat, gornji dom parlamenta, 200 umjesto sadašnjih 315.

Prijedlog je, ističe BBC, prethodno dobio podršku parlamenta ali je zbog promjene amandmana na italijanski ustav morao biti potkrijepljen referendumom koji je održan 20. i 21. septembra. Promjene će se morati izvršiti prije izbora 2023. godine.

Pokret pet zvjezdica je prošlog oktobra tvrdio kako će pojednostavljeni parlament uštedjeti zemlji milijardu eura tokom deset godina. Međutim, ističe BBC, kritičari tvrde da će taj potez oslabiti autoritet parlamenta, a da će ušteda troškova donijeti minimalne koristi.

Referendum je održan paralelno s nekoliko ključnih regionalnih izbora, gdje su rezultati opisani kao zastoj Matea Salvinija (Matteo Salvini), lidera krajnje desničarske Lige i kao poticaj za Demokratsku stranku s lijevog centra, koja je dio koalicijske vlade premijera Đuzepea Kontea (Giuseppe Conte) s populističkom strankom Pokret pet zvjezdica.

Budućnost italijanske demokratije

Rezultati referenduma uzdrmat će italijanski parlament koji je među najbrojnijim u Evropi i čiji su članovi dugo optuživani za akumulaciju privilegija i tromu izradu zakona, ističe Sandej tajms (The Sunday Times) ocjenjujući kako promjena znači prelazak na relativno tanak politički sistem.

Za populistički Pokret pet zvjezdica smanjenje broja poslanika bio je vrhunac kampanje protiv establišmenta, procjenjujući da će se time uštedjeti 500 miliona eura samo na platama parlamentaraca tokom njihovog petogodišnjeg mandata. Nazvavši poslanike “dinosaurima", Bepe Griljo (Beppe Grillo), komičar koji je 2010. osnovao Pet zvjezdica, napisao je na blogu prije glasanja: "Talijanski narod može vratiti svoju moć".

Smanjenje broja poslanika su krajem prošle godine podržale sve stranke, uključujući Salvinijevu Ligu, želeći da podrže prevladavajuće raspoloženje protiv establišmenta. No, naglašava Tajms, kako se datum referenduma približavao mnogi su političari, uključujući i članove Lige, počeli tvrditi kako je ta promjena prijetnja predstavničkoj demokratiji.

Trenutno se dvije trećine poslanika donjeg doma biraju prema proporcionalnom sistemu, a trećina većinski prema izbornim jedinicama. Vladajuća koalicija, smatraju pojedini analitičari, nastoji postaviti stopostotni procenat poslanika izabranih prema proporcionalnom sistemu. Druga moguća promjena je, dodaje Tajms, okončanje pravila koje zahtijeva da Senat odobri svaki zakon koji je donio donji dom.

Promjene koje nastaju nakon referenduma, naglašava londonski list, mogu dovesti do reorganizacije sistema glasanja što bi odredilo budućnost italijanske demokratije.

Eksperiment novog političkog predstavljanja

Iako snažna podrška građana inicijativi za smanjenjem broja parlamentaraca odražava percepciju miliona Italijana o njihovim predugo preplaćenim izabranim predstavnicima, sama promjena postavlja moguću novu stazu zapadnim demokratijama u eksperimentisanju novim oblicima političkog predstavljanja, ocjenjuje Fajnenšl tajms (The Financial Times).

Referendum je organizovan istovremeno s izborima u sedam od 20 talijanskih regija, koji su rezultirali skromnim napretkom desničarske Lige Matea Salvinija što povećava šanse opstanka koalicione vlade do narednih nacionalnih izbora 2023. No, ukazuje londonski list, iako rezultati regionalnih izbora pružaju mogućnost kratkoročne političke stabilnosti, učinak referenduma manje je predvidljiv.

List također ocjenjuje da bez opsežnijih reformi italijanskih institucija i političke prakse, naglo smanjenje broja poslanika neće donijeti opipljiva poboljšanja. Jasna posljedica je da talijanske političke elite moraju redizajnirati nacionalni izborni sistem, ali šanse za postizanje konsenzusa među strankama vladajuće koalicije, desničarske opozicije i malih stranaka koje se plaše da će izgubiti poslanička mjesta ne izgledaju obećavajuće.

Reforma će se vjerovatno pokazati kao ozbiljan izazov za talijansku vladu, koja se bori s ekonomskom recesijom povezanom s pandemijom korona virusa i pitanjem kako rasporediti milijarde eura u okviru predstojećeg programa EU za oporavak. Ono što reforma sama po sebi neće riješiti je, ukazuje Fajnenšl tajms, problem prekomjernih nivoa vlasti u Italiji niti će ograničiti moć stranaka koje same biraju kandidate na izborima i upravljaju mrežom pokrovitelja u poslovanju i državnoj administraciji.

Druge demokratije sa zanimanjem će posmatrati Italiju da vide hoće li ovaj eksperiment smanjenja broja poslanika zakonodavnog tijela, koji se relativno rijetko dešavao u novijoj istoriji, transformisati kvalitet javnog života na bolje. Italija je, prema pisanju londonskog lista, i ranije uvodila trendove u drugim demokratijama: usponom Silvija Berluskonija (Berlusconi) 1990-ih, milijardera koji je osnovao političku stranku koja ga je katapultirala na premijersko mjesto, i pojavom Pet zvjezdica, nekonvencionalnog političkog pokreta koji je trenutno u vladi.

Populizam i frustracija političkom elitom

Rezultat referenduma u Italiji je pobjeda Pokreta pet zvjezdica, eklektične stranke protiv establišmenta, ali je i izraz kontinuirane frustracije Evropljana koji za ekonomske i druge nedaće krive svoje političke elite, ukazuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Pokret Pet zvjezdica već dugo vodi kampanju za smanjenje broja poslanika, opisujući parlament kao voz koji nudi velike plate, raskošne obroke i besplatne limuzine s vozačem. Posljednjih godina pritisak poslanika iz Pet zvjezdica prisilio je parlament da ukine neke privilegije za svoje članove, ali je odbio prijedlog za smanjenje poslaničkih plata koje iznose oko 10.000 eura mjesečno.

Prema pisanju Volstrit džurnala, talijanska vladajuća Demokratska stranka s lijevog centra, stup političkog establišmenta u zemlji, nevoljko je podržala ustavnu promjenu o smanjenju broja poslanika. Vlada Đuzepa Kontea neugodna je koalicija Demokrata i Pokreta pet zvjezdica - stranke su dugogodišnje neprijateljstvo stavili postrani kada su prošle godine formirali pakt kako bi spriječili Salvinija da pobijedi na vanrednim nacionalnim izborima.

Evropski politički establišment ove godine se nadao da će novi izazovi pandemije korona virusa natjerati glasače da podrže iskustvo tradicionalnih stranaka, prigušujući vatru za političkim pobunama nativističke desnice ili antikapitalističke ljevice. No, i referendum i talijanski regionalni izbori, sugerišu da pandemija nije oslabila apetit birača za kažnjavanjem dugogodišnjih zvaničnika.

Također, dodaje njujorški list, referendum pokazuje trajnu snagu populističkih osjećaja u Evropi. “Populizam je daleko od mrtvog. Osjećaj protiv establišmenta još uvijek je izražen u evropskim društvima", rekla je Ketrin de Vris (Catherine De Vries), politologinja s milanskog Univerziteta Bokoni (Bocconi). List dodaje da odziv glasača na referendumu, uprkos strahu od zaraze korona virusom, ukazuje na značajan interes građana za promjenom.

XS
SM
MD
LG