Državno odvjetništvo podiglo je optužnicu protiv osmorice bivših visokih oficira JNA i vojske samoproglašene „Krajine“ za ratne zločine nad hrvatskim civilima na području Šibensko-kninske županije od kasnog ljeta 1991. godine do „Oluje“ 1995-te.
Tereti ih se po zapovjednoj odgovornosti, a hrvatskom pravosuđu dostupan je jedino bivši general Borislav Đukić, kojem se u Splitu sudi zbog dizanja u zrak brane Peruča.
Napadi na civilne ciljeve, protjerivanje nesrpskog stanovništva, ubojstvo 118 civila hrvatske nacionalnosti, silovanje više žena, uništavanje stambenih i gospodarskih objekata u vlasništvu osoba nesrpske nacionalnosti, uništavanje vjerskih objekata - za sve to tereti se osam bivših visokih oficira JNA i vojske samoproglašene „Krajine“ po zapovjednoj odgovornosti.
Bivšeg generala Borislava Đukića, još četvoricu pukovnika, jednog potpukovnika i dvojicu nižih oficira tereti se da su znali da njihovi vojnici rade te ratne zločine na dijelu Šibensko-kninske županije pod kontrolom pobunjenih Srba, da ih nisu u tome spriječili i da ih zbog toga nisu primjereno kaznili.
Đukić je jedini dostupan hrvatskom pravosuđu i sudi mu se u Splitu za ratni zločin protiv civilnog stanovništva – pokušaj rušenja brane na akumulacijskom jezeru Peruča 1993. godine, a ostalima će „zbog postojanja osobito važnih razloga“ biti suđeno u odsutnosti.
Ratna dopisnica „Slobodne Dalmacije“ iz Šibenika Davorka Blažević sjeća se u izjavi za naš program ratnih dana, kada je i sam grad Šibenik bio pod učestalim artiljerijskim granatiranjem.
„Šibenik je bio meta i tukli su baš ciljano. Birali su objekte koje će tući – od katedrale do poliklinike – dakle, sve objekte koji su bitni. To je na žalost istina. Moglo bi se reći da tih nekoliko prvih godina ni djeca nisu mogla ići normalno u školu“, kaže Blažević.
Blažević: „Šibenik je bio meta i tukli su baš ciljano"
Kada optužnica bude potvrđena, suđenje će biti održano na splitskom Županijskom sudu, jednom od četiri suda u Hrvatskoj koji su specijalizirani za ratne zločine.
Državno odvjetništvo prikupilo je oko 3.000 dokaza i saslušalo 450 svjedoka, pa je optužnica koja pokriva razdoblje od 4 godine - od kolovoza 1991. do kolovoza 1995. - toliko obimna da je na splitski Županijski sud dostavljena na kolicima.
Dokazi su prikupljani analiziranjem dokumentacije Haškog tribunala i iz domaćih izvora – od dostupne dokumentacije do ekshumacija i sudsko-medicinskih vještačenja.
Iz splitskog Županijskog suda potvrđeno nam je da je optužnica zaprimljena i proslijeđena optužnom vijeću na potvrđivanje.
Borislava Đukića je Crna Gora temeljem međunarodne tjeralice izručila Hrvatskoj 9. ožujka i on se otada nalazi u splitskom zatvoru. Suđenje za pokušaj rušenja brane na akumulacijskom jezeru Peruča započelo je u srpnju, a u tijeku je saslušavanje svjedoka.
Uz širi prostor Šibensko-kninske županije u ratu u Hrvatskoj vezan je i slučaj Čede Čolovića, koji je početkom rujna u Srbiji temeljem nagodbe osuđen na tri godine zatvora, nakon što je priznao da je navodno špijunirao za Hrvatsku.
Čolović je kao pričuvni potporučnik bio do ranjavanja 1993. godine zapovjednik voda u „krajinskoj“ paravojsci, i neki su hrvatski mediji špekulirali kako je na taj način onemogućen da bude svjedok na suđenju svojim vojnim zapovjednicima za ratne zločine u Hrvatskoj, koji su sada bliski bilo Vučićevim narodnjacima, bilo Dačićevim socijalistima.
Međutim, tada su to mediji povezivali sa drugom optužnicom, koja se odnosila samo ratne zločine nad hrvatskim civilima u Drnišu i Ružiću, dok se ova optužnica odnosi na cijeli prostor Šibensko-kninske županije koji je u prvoj polovici devedesetih bio pod kontrolom pobunjenih hrvatskih Srba.