Petak 19. svibanj je posljednji dan kampanje za lokalne izbore u Hrvatskoj čiji se prvi krug odvija u nedjelju. Oni će biti uzbudljiviji nego inače, zbog političke krize na nacionalnoj razini koja je ove lokalne izbore opteretila temama sa državne razine bitno više nego ranijih godina.
Pred lokalne izbore u nedjelju, politički analitičar Berto Šalaj za Radio Slobodna Europa je kratko skicirao cilj najvećih stranaka. HDZ će pokušati osvojiti bar jedan od najvećih gradova, jer od prvih sedam u zemlju drži samo Veliku Goricu, i očuvati ranije osvojene pozicije.
"Cilj im je zadržati županije kako bi se na temelju toga mogla proglasiti pobjeda na izborima. Tu su vrlo blizu. Drugo je – osvojiti Split. Plenković se tu i osobno angažirao u smislu da je podržao njihovog Andru Krstulovića Oparu. On je kandidat ne samo HDZ-a nego osobno Andreja Plenkovića", kaže Šalaj.
U Zagrebu HDZ ima također kandidata koji je Plenkovićev izbor, Dragu Prgometa, međutim, s desna im konkurira HDZ-ov disident Zlatko Hasanbegović na listi nezavisne Brune Esih. Po Šalajevoj ocjeni, ova desna opcija želi neki značajniji rezultat u Zagrebu, kako bi se ponudila Plenkoviću kao glasovi dovoljni za novu većinu u Saboru, a ako propadnu, neće baš moći postići neku cijenu u pregovorima.
Mostu je naglasak na kandidatima za splitsko–dalmatinskog i dubrovačko-neretvanskog župana Miri Bulju i Nikoli Grmoji, i na tome da ne izgube u mjestima otkuda su krenuli, dakle u prvom redu u Metkoviću, tvrdi Šalaj.
"Oni moraju zadržati ono svoje što imaju, dakle Metković je ta njihova polazna baza, a Grmoja i Bulj moraju dobiti značajan dio glasova i ući u drugi krug, i to bi njima bila poruka da ovo što rade s Agrokorom i što bombardiraju Plenkovića da sada štiti Todorića, da je to dobar put", navodi Šalaj.
Za njihovog konkurenta na izborima u Mostovoj bazi - Metkoviću – bivšeg gradonačelnika iz Hrvatske seljačke stranke Stipu Gabrića Jamba politika Mosta je etiketiranje i traženje krivaca, i ništa drugo. "U ovoj zemlji koja je duboko podijeljena i u političkoj i moralnoj krizi prvo im je bio za sve kriv Karamarko, pa Milanović, pa sada Plenković, i dio ljudi je na te priče nasjeo", kaže Jambo za naš program.
"Oni tvrde da su svi krivi – i lijevi i desni, da nitko ne valja u državi i da sve treba mijenjati, ali samo njih ne treba mijenjati. Oni su bez greške, oni su bezgrešni. To su vam obilježja sekte. Uvjeren sam sto posto da će oni u Metkoviću izgubit! Milion na sto! A to će im biti početak kraja", dodaje.
U Zagrebu je prvi puta gradonačelnička fotelja Milana Bandića ozbiljnije dovedena u pitanje
Oporbeni socijaldemokrati će nastojati očuvati Rijeku i neke županije, ali kakav god ishod izbora bio, fotelja prvog čovjeka SDP-a Davora Bernardića ostaje i dalje izuzetno nesigurna.
"SDP se brani, i u ovisnosti o uspjehu i o neuspjehu slijedi jačina udara na predsjednika SDP-a Davora Bernardića. Nije više nikakva tajna da se njemu sprema udar nakon lokalnih izbora, gdje je već istaknut i protukandidat Zvonko Mršić", kaže naš sugovornik.
U Zagrebu je prvi puta gradonačelnička fotelja Milana Bandića ozbiljnije dovedena u pitanje, ali će se odgovor na to je li netko sakupio dovoljno potpore da ga zamijeni vrlo vjerojatno saznati tek u drugom krugu lokalnih izbora početkom lipnja.
I manjine sudjeluju na lokalnim izborima, i tu je najznačajnija Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS). Kako za RSE kaže predsjednik Izvršnog odbora SDSS-a i njihov kandidat za dožupana iz redova srpske manjine u Sisačko-moslavačkoj županiji Boro Rkman, njihov je osnovni cilj konsolidacija i poboljšanje položaja pripadnika srpske manjine , ali i svih građana koji žive na područjima gdje će SDSS, kao najznačajniji politički predstavnik srpske manjine, istaknuti svoje kandidate.
Predali su oko 180 kandidacijskih lista na raznim razinama i imaju vrlo konkretna očekivanja.
"Naše očekivanje je dobiti povjerenje građana kojim bismo, pretvaranjem glasova u mandate, osigurali dvjestotinjak vijećničkih mandata SDSS-u u općinama, gradovima i županijama, šest do sedam zamjenika župana biranih iz redova srpske nacionalne manjine, osam do devet zamjenika gradonačelnika biranih po istom principu i negdje 17 – 18 načelnika općina", kaže Rkman.
Birači u nedjelju biraju na četiri listića članove gradskih i općinskih vijeća i županijskih skupština, a izravno biraju načelnike općina, gradonačelnike i župane. Na ovim izravnim izborima većina će odluka biti donesena tek u drugom krugu, koji se održava 14 dana nakon prvog kruga. Za nešto manje od 10.000 funkcija natječe se 47.601 kandidat, 9.000 manje nego na prošlim lokalnim izborima.