Kosovske vlasti su 4. septembra počele sa rušenjem nelegalno izgrađenih objekata u mestu Rezala pored jezera Gazivode, na teritoriji opštine Zubin Potok, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) zamenik direktora Policije Kosova za region Sever, Veton Eljšani (Elshani).
On je naveo da nema informacije koliko kuća bi trebalo biti srušeno, te da Policija Kosova samo pruža asistenciju Ministarstvu za životnu sredinu i prostorno planiranje.
Pre rušenja, meštani Rezala su od kompanije "Ibar-Lepenac", koja tvrdi da su objekti nelegalno izgrađeni na njihovom zemljištu, dobili najpre poziv da dokažu vlasništvo nad imovinom koju koriste, a nakon isteka roka za tako nešto i nalog da ih uklone.
Ovo je nastavak rušenja objekata na obali jezera Gazivode koje Kosovo smatra nelegalno izgrađenim, dok se vlasnici oštro protive i tvrde da imaju dokumenta u srpskom sistemu.
Čitajte:
Vlasnici srušenih objekata na Gazivodama: 'Godinama smo gradili i za nekoliko sati ostali bez svega'Ministarstvo životne sredine, prostornog planiranja i infrastrukture Kosova je, nakon reakcije međunarodne zajednice, saopštilo da je akcija rušenja na Gazivodama deo šireg plana zaštite vodnih resursa i najavilo nastavak uklanjanja bespravno izgrađenih objekata širom Kosova.
Kako je navedeno, tokom ranijih akcija na jezeru Gazivode uklonjeno je 17 objekata.
Međunarodna zajednica kritikovala je kosovske vlasti zbog rušenja i zatražila hitnu obustavu. Glavna zamerka je to što su vlasnici objekata pokrenuli sudske postupke nakon što su dobili upozorenje da se isele, pa se ocenjuje da je trebalo sačekati sudski epilog.
S druge strane, direktor preduzeća "Ibar-Lepenac", Faruk Mujka, kaže da preduzeće kojim rukovodi ima zakonsku obavezu da zaštiti imovinu kojom upravlja. Naveo je i da prikupljeni podaci pokazuju da je većina ovih kuća izgrađena tokom 2019. i 2020. godine.
To u praksi znači da objekti nisu mogli biti legalizovani na osnovu Zakona o postupanju sa bespravno izgrađenim objektima, koji je stupio na snagu u septembru 2018. godine.
Međutim, sagovornici RSE Aleksandar Jakšić i Branimir Mihajlović, kojima su ranije srušeni objekti, tvrde da su ih izgradili pre gotovo 20 godina, odnosno pre stupanja na snagu ovog zakona.
Pravni stručnjak za imovinska pitanja Korab Dibra ranije je za RSE objasnio da član 23. Zakona o javnoj svojini izričito propisuje da se pravo svojine na javnoj imovini ne može steći održajem, niti izgradnjom objekta suprotno propisima koji uređuju pravo građenja i izgradnje.
Dodao je da, prema zakonu, i preduzeće „Ibar-Lepenac“ „ima pravo i zakonsku obavezu da zaštiti imovinu kojom upravlja od svakog neovlašćenog ugrožavanja od strane trećih lica“.
Čitajte:
Zašto se ruše vikendice na Gazivodama?Međutim, prema njegovim rečima, zakon propisuje da nadležni organ ne može izvršiti rušenje ukoliko je zahtev za legalizaciju ili žalba još u postupku razmatranja.
Kako je naveo, zakon ne ovlašćuje „Ibar-Lepenac“, niti bilo koje drugo javno preduzeće da samo sprovodi rušenje objekata, već to čini nadležni organ – opština za objekte prve i druge kategorije, odnosno nadležno ministarstvo za objekte treće kategorije.
Kuće i vile ili vikendice spadaju u prvu kategoriju objekata, pa je, prema Dibri, isključivo opština nadležna za izdavanje građevinskih dozvola i rešenja o rušenju.
Gradonačelnik Zubinog Potoka, Miloš Perović, ranije je rekao da lokalne vlasti nisu dale saglasnost za rušenje kuća i vikendica na Gazivodama, te dodao da je potrebno pronaći kompromisno rešenje.
U međuvremenu je predsednik Srbije Aleksandar Vučić početkom avgusta rekao da srpske vlasti razmatraju sa stručnjacima mogućnost promene toka reke Ibar kao odgovor na rušenje kuća i vikendica Srba na jezeru Gazivode na severu Kosova.
Ta izjava naišla je na oštre reakcije zvaničnika na Kosovu, a usledila je i polemika između zvaničnika Albanije i Srbije.
Evropska unija je upozorila da izjave zvaničnika Srbije o eventualnom preusmeravanju toka reke Ibar ne doprinose normalizacija odnosa između Srbije i Kosova.
Rušenje kuća na obali jezera Gazivode