Evropska unija postigla dogovor o zajamu za Ukrajinu od 90 milijardi eura

Danska premijerka Mette Frederiksen, predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen tokom samita čelnika Evropske unije u Bruxellesu.

Sažetak

  • Lideri EU nisu postigli dogovor o korištenju zamrznute ruske imovine za financiranje vojnih i ekonomskih potreba Ukrajine.
  • Ukrajina se iduće godine suočava s manjkom inozemne pomoćim do 59 milijardi dolara, jer je malo vjerojatno da će američko financiranje biti nastavljeno.
  • Dužnosnici EU traže privremeno rješenje direktnog zaduživanja novca za Kijev, uz podršku zajedničkog budžeta.

Evropska unija (EU) osigurat će Kijevu beskamatni zajam od 90 milijardi eura, kako bi pomogla u financiranju te ratom razorene zemlje, nakon izostanka dogovora o korištenju zamrznute ruske imovine za podršku ekonomskim i vojnim potrebama Ukrajine.

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa objavio je 19. decembra na platformi X da će sredstva biti za 2026. i 2027. godinu.

"Obavezali smo se, ispunili smo", rekao je.

Dužnosnici EU započeli su sastanke 18. decembra kako bi dogovorili rješenje za financiranje.

Razgovori su bili fokusirani na prijedlog da deseci milijardi eura zamrznute ruske državne imovine budu utrošeni za pokrivanje financijskih potreba Ukrajine.

Čitajte: Brisel promoviše plan za korištenje zamrznute ruske imovine u finansiranju Ukrajine

No, pravne brige spriječile su neke članice Unije da potpišu prijedlog. Umjesto toga, postignut je sporazum o zajmu koji se temelji na zaduživanju na tržištima kapitala i podržan je "budžetskom rezervom EU", izrazom koji se obično koristi za opisivanje dodatnog kapaciteta zaduživanja.

"Nakon dugih rasprava, jasno je da će zajmovi za reparacije zahtjevati više rada jer liderimas treba više vremena da prođu kroz detalje", rekao je jedan dužnosnik EU za Radio Slobodna Evropa.

Financiranje Ukrajine postalo je glavni problem za Blok od 27 zemalja, uz činjenicu da Sjedinjene Države ukidaju financijsku podršku, dok zemlje poput Mađarske, također, inzistiraju na ograničenju financiranja.

S druge strane, Poljska je usporedila situaciju s izborom između "novca danas ili krvi sutra".

Samit EU održan je nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin kritizirao lidere Unije, koristeći riječ koja se može prevesti kao "mlada svinja", ponavljajući tvrdnje da će Moskva silom postići ciljeve rata protiv Ukrajine, ukoliko američki napori za mir ne dovedu do sporazuma koji ispunjava njezine zahtjeve.

Čitajte: Putinov uvreda sa 'svinjama': Pokušaj da podeli Zapad i okrivi Evropu ako mirovni napori propadnu


Putin bi 19. decembra trebao održati godišnju konferenciju za novinare, a na njoj će vjerojatno govoriti o prijedlogu o imovini.

Rusija je prijetila masovnim pravnim postupcima zbog bilo kakvog korištenja svoje zamrznute imovine.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prisustvovao je samitu rekavši čelnicima da je prijedlog zajma, osiguranog zamrznutom ruskom imovinom, koja se trenutno drži u EU poželjniji. No, naveo je da u konačnici nije važno kako se sredstva koriste, sve dok se pronalazi rješenje.

"Ako u proljeće Ukrajina ne primi odgovarajuću tranšu, koja će u slučaju mira biti korištena za obnovu zemlje, a u slučaju nastavka rata, za druge prioritete, proizvodnja dronova u Ukrajini bit će višestruko smanjena", rekao je novinarima na konferenciji za novinare nakon što se obratio učesnicima samita iza zatvorenih vrata.

Dodao je da se Ukrajina iduće godine suočava s manjkom strane pomoći od oko 53 do 59 milijardi dolara.

Otkako je Rusija prije gotovo četiri godine počela invaziju na Ukrajinu, zapadne zemlje podržavaju tu ratom razorenu zemlju i direktnom budžetskom podrškom i vojnom pomoći. No, nadolazeće razdoblje moglo bi biti drugačije.

Sjedinjene Države signalizirale su da najvjerojatnije neće slati više novca, stavljajući teret na EU i druge zemlje iz grupe G7 da pojačaju pomoć i da to učine uskoro.

Oko 140 milijardi eura ruske državne imovine drži se u belgijskoj tvrtki za financijska tržišta Euroclear, dok se dodatnih 25 milijardi eura drži u bankama širom EU, uglavnom u Francuskoj, ali i u jednoj belgijskoj privatnoj banci, na Cipru i u Njemačkoj.

Zajam za reparacije dio je šireg financijskog paketa vrijednog do 210 milijardi eura, prema podacima Evropske komisije. To također uključuje 45 milijardi eura koji će se koristiti za otplatu zajma G7 Ukrajini od 2024. godine.

Dok većina od 27 članica EU podržava korištenje imovine za potporu zajmu, Belgija se boji da bi je plan mogao učiniti pravno ranjivom, a sumnju su izrazzile i druge zemlje, uključujući Italiju.

Čitajte: 'Novac danas ili krv sutra': Lideri EU razgovaraju o finansiranju Ukrajine



Šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je da neće napustiti samit bez dogovora o tome kako financirati Ukrajinu u iduće dvije godine.

Njemački kancelar Friedrich Merz upozorio je ranije ove da bi neuspjeh značio da će "sposobnost djelovanja EU godinama biti ozbiljno narušena te da će svijetu pokazati da nije sposobna stajati zajedno i djelovati u ključnom trenutku".

U govoru 17. decembra, Putin je unaprijed pokušao okriviti Evropu i Ukrajinu za svaki neuspjeh mirovnih napora, ističući da će Rusija silom zauzeti više teritorija ukoliko Kijev i evropski čelnici, koje je opisao kao "mlade svinje" ne zauzmu pravi pristup američkim prijedlozima.

"Ako suprotstavljena strana i njihovi strani pokrovitelji odbiju sudjelovati u suštinskim raspravama, Rusija će postići oslobođenje svojih povijesnih zemalja vojnim sredstvima", rekao je Putin, kritikujući svaki prijedlog koji poziva Moskvu na teritorijalne ustupke.

Moskva trenutno kontrolira gotovo petinu Ukrajine, a ruski dužnosnici više su puta rekli da neće pristati na kompromis o pet ukrajinskih regija, za koje Putin neutemeljeno tvrdi da su ruske.

Posebna tačka spoticanja u višesedmičnim pregovorima u kojima sudjeluju SAD, Ukrajina, EU i Rusija bio je dio Donjecke regije koji ukrajinske snage još drže.

Uz izvještavanje Ukrajinskog servisa RSE i dopisnice RSE Zoriane Stepanenko iz Bruxellesa.