'Novac danas ili krv sutra': Lideri EU razgovaraju o finansiranju Ukrajine

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski razgovara s predsednikom Evropskog saveta Antoniom Kostom tokom samita lidera Evropske unije u Briselu, 18. decembar 2025.

Lideri Evropske unije okupili su se u četvrtak u Briselu na samitu na kojem će se odlučivati o predlogu da se zamrznuta ruska imovina koristi za finansiranje ekonomskih i vojnih potreba Ukrajine u narednim godinama, što je Poljska uporedila s izborom između "novac danas ili krv sutra".

Samit EU usledio je dan pošto je ruski predsednik Vladimir Putin grubo kritikovao lidere Unije, koristeći reč koja se može prevesti kao "mlada svinja", i ponovio tvrdnje da će Moskva ostvariti ratne ciljeve u Ukrajini silom ako američki napor za mir ne dovede do sporazuma koji ispunjava njene zahteve.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je na sastanku u Brisel rekao da je trenutni predlog zajma podržanog zamrznutom imovinom poželjniji, ali da na kraju nije bitno kako se sredstva koriste, sve dok se pronađe rešenje.

Čitajte: Brisel promoviše plan za korištenje zamrznute ruske imovine u finansiranju Ukrajine

"Ako na proleće Ukrajina ne dobije odgovarajuću tranšu – koja će, u slučaju mira, biti iskorišćena za obnovu zemlje, a u slučaju nastavka rata, za druge prioritete, pre svega proizvodnju dronova – proizvodnja dronova u Ukrajini biće smanjena nekoliko puta", rekao je novinarima na konferenciji za novinare posle obraćanja na samitu iza zatvorenih vrata.

Ukrajina se trenutno suočava s manjkom strane pomoći od oko 53 do 59 milijardi dolara sledeće godine, dodao je on.

Zapadne zemlje su podržavale ratom razorenu zemlju i direktnom budžetskom podrškom i vojnom pomoći od početka ruske invazije pre skoro četiri godine, ali predstojeći period može biti drugačiji.

SAD su naznačile da najverovatnije neće slati više gotovinu, stavljajući teret na EU i druge zemlje G7 da se angažuju – i da to urade uskoro.

Oko 140 milijardi evra (165 milijardi dolara) ruske državne imovine nalazi se u belgijskoj kompaniji za finansijska tržišta Juroklir (Euroclear), dok se dodatnih 25 milijardi evra ruske državne imovine nalazi u bankama širom EU, uglavnom u Francuskoj, ali i u jednoj belgijskoj privatnoj banci, na Kipru i u Nemačkoj.

Zajam za reparacije je deo šireg finansijskog paketa vrednog do 210 milijardi evra, pokazuju podaci Evropske komisije. To takođe uključuje 45 milijardi evra koji će biti iskorišćeni za otplatu zajma G7 Ukrajini iz 2024. godine.

Dok je većina od 27 članica EU za korišćenje zamrznute ruske imovine za podršku zajma, Belgija strahuje da bi plan mogao da je učini pravno ranjivom, ali su i druge zemlje, uključujući Italiju, izrazile sumnje.

"Sada imamo jednostavan izbor – ili novac danas ili krv sutra. I ne govorim samo o Ukrajini, govorim o Evropi", rekao je poljski premijer Donald Tusk po dolasku lidera EU na samit u Briselu.

"To je naša odluka i samo naša", dodao je on.

Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen) rekla je da neće otići sa samita bez dogovora o tome kako finansirati Ukrajinu u naredne dve godine.

Čitajte: Ukrajina ubrzava napore za ratne reparacije osnivanjem međunarodne komisije

Nemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz) izdao je oštro upozorenje ranije ove nedelje, rekavši da bi neuspeh značio da će "sposobnost Evropske unije da deluje biti ozbiljno oštećena godinama, ako ne i duže, i da ćemo svetu pokazati da nismo sposobni da stojimo zajedno i delujemo u tako ključnom trenutku naše istorije".

Švedski ministar za evropska pitanja dodao je u intervjuu za RSE u Briselu u četvrtak da "moramo imati neku vrstu sporazuma koji zaista osigurava da imamo finansijsku podršku za Ukrajinu".

"To je najrealnija opcija koju imamo za stolom, nešto oko čega bi trebalo da se složimo. Ali to je takođe rešenje koje zaista znači da je i Rusija odgovorna i da mora da plati štetu koju je nanela Ukrajini", rekao je on.

U borbenom govoru na događaju Ministarstva odbrane u sredu, Putin je pokušao da unapred okrivi Evropu i Ukrajinu za neuspeh mirovnih napora, rekavši da će Rusija silom zauzeti više teritorije ako Kijev i evropski lideri koje je opisao kao "mlade svinje" ne zauzmu pravi pristup američkim predlozima.

"Ako suprotstavljena strana i njeni strani pokrovitelji odbiju da se uključe u suštinske diskusije, Rusija će vojnim sredstvima ostvariti oslobođenje svojih istorijskih zemalja", rekao je Putin, odbacujući svaki predlog koji poziva Moskvu na teritorijalne ustupke.

Čitajte: Trump: Ukrajinski sporazum sve bliži, sigurnosne garancije ključne

Moskva trenutno kontroliše skoro petinu Ukrajine i ruski zvaničnici su više puta rekli da neće napraviti kompromis oko pet ukrajinskih regiona za koje Putin neosnovano tvrdi da su ruski.

Posebno sporna tačka u višenedeljnim pregovorima u kojima učestvuju SAD, Ukrajina, Evropa i Rusija bio je deo Donjecke oblasti koji ukrajinske snage još drže.

Načelnik Generalštaba ruske vojske general Valerij Gerasimov u četvrtak je nastavio da kritikuje Evropu, rekavši da je Zapad "glavni izvor" porasta vojnih pretnji ruskoj bezbednosti.

Uz izveštaj Reutersa