Ukrajina će 16. decembra biti korak bliže dobijanju kompenzacije za štetu koju je prouzrokovala Rusija od početka sveobuhvatne invazije u februaru 2022. godine.
Visoki političari, vjerovatno uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Leyen, otići će u Hag kako bi usvojili novu konvenciju koja će uspostaviti Međunarodnu komisiju za odštetne zahtjeve za Ukrajinu.
Na neki način, ovo je drugi od tri koraka koje Kijev treba poduzeti kako bi u budućnosti dobio kompenzaciju.
Prvi takav korak napravljen je 2023. godine kada je Vijeće Evrope uspostavilo Registar štete za Ukrajinu (RD4U), koji bilježi zahtjeve za kompenzaciju štete, gubitka ili povrede uzrokovane ruskom agresijom na Ukrajinu. Ovaj registar već funkcioniše i do sada je primio više od 60.000 zahtjeva od država, organizacija i pojedinaca.
Treći i posljednji korak bio bi uspostavljanje fonda za kompenzaciju. Takav fond bi vjerovatno administriralo Vijeće Evrope ili jedna od njegovih država članica i sadržavao bi novac, najvjerovatnije iz zamrznute ruske imovine, koji bi se usmjerio prema Kijevu.
Evropski zvaničnici rekli su za RSE da će registar i komisija za zahtjeve sigurno igrati ulogu u budućim ruskim reparacijama na ovaj ili onaj način i vjerovatno će biti dio svakog mirovnog sporazuma između dvije zaraćene zemlje.
Šta će zapravo raditi Međunarodna komisija za odštetne zahtjeve?
Dok je registar do sada prikupljao i evidentirao zahtjeve te skupljao dokaze za kompenzaciju, buduća komisija će ići dalje određujući vrstu i iznos kompenzacije, ako ih bude. Oni će razmatrati događaje od početka sveobuhvatne invazije 24. februara 2022. godine.
Zahtjevi se odnose na cjelokupne međunarodno priznate granice Ukrajine, uključujući teritoriju koju Rusija drži od aneksije Krima 2014. godine i kasnijeg izbijanja borbi u ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk. To uključuje i ukrajinski zračni prostor, unutrašnje plovne puteve i teritorijalna mora, kao i avione i plovila pod jurisdikcijom Kijeva.
Kada počne s radom, bit će formirana tri panela za procjenu svih zahtjeva, a očekuje se da države članice pošalju svoje nacionalne stručnjake iz oblasti međunarodnog prava, rješavanja sporova, osiguranja i procjene štete.
Konvencija o uspostavljanju komisije za odštetne zahtjeve stupit će na snagu kada je ratifikuje 25 država učesnica. To bi se trebalo dogoditi relativno brzo s obzirom na to da je registar podržalo 41 zemlja, uključujući sve članice EU osim Mađarske. Diplomate su za RSE rekle da se očekuje sličan broj država koje će ratifikovati.
Nizozemska je bila pokretačka snaga za kompenzaciju Ukrajini, igrajući ključnu ulogu u izradi konvencije i njenom odobravanju od strane različitih tijela Vijeća Evrope tokom protekle godine.
Iako registar i komisija imaju snažan evropski karakter i uspostavljeni su unutar institucionalnog okvira Vijeća Evrope, inicijativa je otvorena za zemlje širom svijeta. Zapravo, rezolucija koja se bavila budućim reparacijama Ukrajini, usvojena u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija 2022. godine, pokrenula je cijeli proces.
Zanimljivo je da se Rusija također može pridružiti i kao punopravni član i kao "posmatrač", iako evropski zvaničnici s kojima je razgovarao RSE smatraju da je to vrlo malo vjerovatno.
Ako bi Moskva u budućnosti postala član, morala bi snositi troškove cijele komisije, što će sada vjerovatno biti pokriveno doprinosima u naturi od strane država učesnica.
