Američki i ukrajinski zvaničnici rekli su da su postigli značajan napredak tokom dvodnevnih pregovora čiji je cilj približiti okončanje ruske invazije, pri čemu Washington navodno nudi Kijevu sigurnosne garancije po uzoru na član 5 NATO-a o međusobnoj odbrani.
Iako su ostala otvorena pitanja o ključnim temama, uključujući sudbinu teritorije koju Kijev i dalje drži u istočnom dijelu Donjecke oblasti, američki predsjednik Donald Trump izjavio je da se čini kako je dogovor o okončanju najvećeg i najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata bliži nego ikad.
"Pokušavamo to završiti i mislim da smo sada bliže", rekao je Trump novinarima u Ovalnom uredu 15. decembra nakon što su evropske, američke i ukrajinske delegacije održale višednevne pregovore u Berlinu.
"Imali smo brojne razgovore s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i mislim da smo sada bliže nego ikada, vidjet ćemo šta možemo učiniti."
Trump je rekao da je nedavno razgovarao s Putinom, ali nije dao detalje niti vremenski okvir tog razgovora.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su pregovori bili teški, ali korisni, a njegov glavni pregovarač Rustem Umerov rekao je da je u Berlinu postignut "stvarni napredak" u razgovorima sa specijalnim izaslanikom Bijele kuće Steveom Witkoffom i Trumpovim zetom Jaredom Kushnerom, među ostalim američkim delegatima.
"Ovi razgovori nikada nisu laki, iskreno ću vam reći. Ali bio je to produktivan razgovor, s mnogo detalja, zaista mnogo", rekao je Zelenski na Njemačko-ukrajinskom poslovnom forumu koji je uslijedio nakon sastanka SAD-a i Ukrajine.
Na kasnijoj konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, Zelenski je rekao da strane "imaju razlike" po pitanju teritorije, naglasivši da to pitanje "nije zatvoreno".
"Teritorijalno pitanje je bolno. Znamo 100 posto šta Rusija želi – i ključno mi je da su Amerikanci to čuli", rekao je Zelenski.
"Vjerujem da će Amerikanci, kao posrednici, ispitivati različite načine kako riješiti pitanja", uključujući teritoriju i finansiranje obnove Ukrajine.
Zelenski se usprotivio prijedlozima koji bi zahtijevali da Kijev ustupi, čak i de facto, dio Donjecke oblasti koji njegove snage još drže. A ako Ukrajina bude morala da se povuče s linija fronta u Donbasu, sugerisao je da bi ruske snage morale učiniti isto.
Rusija je uporno insistirala na teritorijalnim ustupcima koji bi joj dali istočne ukrajinske regije poznate kao Donbas. Ako ne, nastavit će osvajati zemlju silom, rekao je Putin.
Merz je bio optimističan, rekavši da sada postoji najveća šansa za stvarni mirovni proces od početka ruske invazije u februaru 2022. godine i da su Sjedinjene Države ponudile značajan materijalni doprinos sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, što je ključno pitanje.
Grupa od sedam zemalja EU, lideri EU i Zelenski usvojili su zajedničku izjavu u šest tačaka, dajući podršku ukrajinskoj vojsci od 800.000 ljudi, evropski predvođenoj multinacionalnoj snazi i američki predvođenom mehanizmu za nadzor, verifikaciju i smanjenje sukoba radi provođenja eventualnog prekida vatre.
U međuvremenu, nekoliko novinskih agencija citiralo je američke zvaničnike koji su opisali predložene zaštitne mjere razmatrane na pregovorima u Berlinu kao "slične članu 5".
Osnivački sporazum NATO-a sadrži član 5, koji propisuje da se napad na jednog člana smatra napadom na sve.
Nije bilo detalja o tome kako bi Washington pružio takve sigurnosne garancije, iako su zvaničnici naveli da takva ponuda neće biti trajno dostupna.
Putinov portparol Dmitrij Peskov rekao je 15. decembra da je zabrana pristupanja Ukrajine NATO-u "temeljni kamen" svakog mirovnog sporazuma u očima Kremlja i da Rusija očekuje da će čuti mišljenje američkih zvaničnika nakon razgovora u Berlinu, u kojima Moskva nije učestvovala.
Dok SAD insistiraju na mirovnom sporazumu, ključno pitanje ostaje sudbina dijela Donjecke oblasti na istoku Ukrajine koji Kijev i dalje drži, uprkos višegodišnjim naporima Rusije da osvoji cijeli Donbas, koji obuhvata Donjecku i Lugansku oblast.
Može li EU koristiti zamrznutu rusku imovinu da pomogne Ukrajini?
Lideri EU-a trebali bi odlučiti na samitu 18. decembra može li EU upotrijebiti desetine milijardi zamrznute ruske imovine za podršku velikom zajmu Ukrajini, čija se ekonomija bori gotovo četiri godine nakon početka sveobuhvatnog rata.
"Ako u tome ne uspijemo, sposobnost Evropske unije da djeluje bit će ozbiljno narušena godinama, ako ne i duže, i pokazat ćemo svijetu da nismo sposobni da se ujedinimo i djelujemo u tako ključnom trenutku naše historije", rekao je Merz.
Zelenski je rekao da Sjedinjene Države predlažu stvaranje "slobodne ekonomske zone" u dijelu Donjecke oblasti koji Kijev još kontrolira, uz povlačenje ukrajinskih snaga i zabranu ulaska ruskim snagama.
Trump nastoji posredovati u okončanju rata otkako je preuzeo drugi mandat u januaru ove godine, ali napredak je spor, a Putin je rekao da će Rusija ostvariti svoje ciljeve silom ako to ne uspije kroz diplomatiju.
Portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je prošle sedmice da je Trump "izuzetno frustriran s obje strane ovog rata".
Ruske snage nastavile su bombardovati gradove širom Ukrajine i pokušavati napredovati na linijama fronta na istoku i jugu usred najnovijeg talasa diplomatskih sastanaka.
Ukrajinska glavna sigurnosna služba, SBU, saopštila je 15. decembra da su ukrajinske snage pogodile i nanijele kritičnu štetu ruskoj podmornici u crnomorskoj luci Novorosijsk, gdje je baziran dio ruske flote.
Uz izvještavanje Reutersa, AFP-a i dpa
