Prisustvo NATO-a na Kosovu ne očekuje se da bude direktno pogođeno mogućim promjenama u evropskoj sigurnosti. Međutim, perspektiva Kosova za članstvo u Alijansi i njegovi sigurnosni odnosi sa Sjedinjenim Državama mogli bi se suočiti s novim izazovima.
Tako ocjenjuje bivši visoki zvaničnik NATO-a Jamie Shea za Radio Slobodna Evropa (RSE), u vrijeme kada je Washington predložio širi okvir za evropsku sigurnost, uporedo s naporima da se okonča rat u Ukrajini.
Prema njegovim riječima, dva pitanja mogla bi imati poseban značaj za Kosovo: nastojanja Rusije da spriječi širenje NATO-a i napori da ograniči američko vojno prisustvo u Evropi.
Američki prijedlog, koji je 5. novembra predstavio Jared Kushner, izaslanik predsjednika Donalda Trumpa, ima za cilj jačanje konsultacija o sigurnosti, komunikacije u kriznim situacijama i vojne transparentnosti, kao i uspostavljanje mehanizama za smanjenje rizika od eskalacije tenzija.
Inicijativa dolazi uoči planiranih razgovora između SAD-a, Ukrajine i Rusije, 10. i 11. novembra u Abu Dabiju.
Trump je nagovijestio da bi diplomatski napori mogli otvoriti put sporazumu koji se proteže izvan Ukrajine i uključuje evropsku sigurnost.
Kushner je već naglasio da NATO mora ostati u centur evropske kolektivne odbrane i da nijedna država ne bi smjela imati pravo veta na sigurnosne izbore ili saveze druge države.
Još nije poznato šta bi takav sporazum obuhvatao, a nema ni javnih informacija da su Kosovo i KFOR (Misija NATO-a na Kosovu) dio razgovora.
Vaš browser nepodržava HTML5
Od Kosova do Ukrajine: Zašto su mirovne misije važne
Zašto se ne očekuje da KFOR bude pogođen?
Prema Shei, ne očekuje se da KFOR bude pogođen mogućim promjenama u evropskoj sigurnosti zbog svog mandata i mirovne prirode.
"Ne bih mislio da hoće", kaže on, upitan da li bi te promjene mogle imati posljedice po NATO misiju na Kosovu.
KFOR djeluje na osnovu Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, usvojene 1999. godine i glasom Rusije.
Jamie Shea ne očekuje da KFOR da bude pogođen promjenama u evropskoj sigurnosti
"Moskva cijeni činjenicu da je KFOR tamo prvenstveno kako bi štitio srpsku zajednicu na Kosovu", kaže Shea za RSE.
Prema njegovim riječima, Rusija nastoji ograničiti prisustvo NATO snaga s teškim naoružanjem u Centralnoj i Istočnoj Evropi, dok KFOR ne spada u tu kategoriju.
Smješten na Kosovu nakon završetka rata, KFOR ima zadatak da doprinosi očuvanju sigurnog okruženja i slobode kretanja za sve zajednice.
Misija broji oko 4.700 vojnika, nakon jačanja prisustva 2023. godine kao posljedice tenzija na sjeveru Kosova.
Poboljšanje sigurnosne situacije, prema procjeni NATO-a, otvorilo je put za postepeno prilagođavanje broja vojnika.
U junu ove godine, Alijansa je najavila namjeru da se vrati na prethodne nivoe, u zavisnosti od uslova na terenu.
Čitajte:
Vojnici na Kosovu mogu biti zamijenjeni, ali može li i Amerika?Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte naveo je kao cilj prisustvo od oko 3.000 do 3.500 vojnika.
NATO je naglasio da je proces reverzibilan i povezao ga s procjenom sigurnosne situacije na Kosovu.
Da li su Kosovo ili KFOR uključeni u nedavne razgovore o evropskoj sigurnosti, ostaje nejasno.
Na pitanje RSE, NATO nije dao direktan odgovor o tom pitanju.
Portparolka Allison Hart potvrdila je da su se predstavnici NATO-a, SAD-a, Ukrajine, evropskih zemalja i Evropske unije sastali 5. novembra u Briselu, u okviru napora za okončanje rata u Ukrajini.
Ponovo upitana da li su Kosovo ili KFOR bili dio razgovora, NATO je rekao da nema dodatnih informacija za podijeliti.
Može li biti spriječeno članstvo Kosova u NATO-u?
Ako se ne očekuje da KFOR bude direktno pogođen, širenje NATO-a je pitanje u kojem Shea vidi moguće posljedice za Kosovo.
Rusija se već dugo protivi širenju Alijanse.
U decembru 2021. godine, prije potpune invazije na Ukrajinu, Moskva je tražila garancije da NATO neće primati nove članice i da će ograničiti svoje vojno prisustvo u Istočnoj Evropi.
Zahtjev Moskve za ograničavanjem vojnog prisustva NATO-a na nivoe prije 1997. godine ponovo je došao u fokus uslijed izvještaja da bi ga Rusija mogla ponovo iznijeti tokom pregovora o evropskoj sigurnosti.
Čitajte:
Rusija pomera rat izvan linije fronta – koliko je Kosovo bezbedno?Prema Shei, Rusija će pokušati spriječiti dalje širenje NATO-a, pri čemu je Ukrajina glavna briga. Takvo ograničenje, kaže on, imalo bi posljedice i po težnje Kosova.
"To bi spriječilo mogućnosti Kosova da se jednog dana pridruži NATO-u", kaže Shea.
Put Kosova prema Alijansi, ipak, složen je i bez ruskih zahtjeva.
Četiri države članice - Španija, Grčka, Rumunija i Slovačka - ne priznaju njegovu nezavisnost, dok prijem novih članica zahtijeva konsenzus svih saveznika.
NATO nastavlja podržavati politiku otvorenih vrata. I američki prijedlog naglašava da nijedna država ne bi smjela imati pravo veta na sigurnosne izbore ili saveze druge države.
Stoga zabrana širenja NATO-a ostaje zahtjev Moskve, a ne dio javno objavljenog američkog stava.
Čitajte:
Američki kišobran nad Balkanom polako se zatvaraPored novih članstava, Shea smatra da bi Rusija mogla pokušati spriječiti i raspoređivanje dodatnih NATO snaga na Zapadnom Balkanu.
Prema njegovim riječima, Moskva bi mogla biti posebno zabrinuta ukoliko političke promjene u Srbiji približe Beograd Alijansi.
Ipak, naglašava da Zapadni Balkan nije među glavnim vojnim prioritetima Rusije.
Pažnja Moskve, prema njegovim riječima, više je usmjerena na region Crnog mora, Poljsku, baltičke države i sjever Evrope, odnosno područja bliža ruskim granicama.
Šta bi se moglo promijeniti u američkom angažmanu?
Pored širenja NATO-a, još jedno pitanje važno za Kosovo jeste budućnost američkog vojnog prisustva u Evropi.
Shea podsjeća da je Rusija i ranije tražila povlačenje američkih snaga s kontinenta.
"Takva mjera mogla bi uticati na Kosovo, koje je uvijek njegovalo bliske sigurnosne odnose sa Sjedinjenim Državama", kaže on.
Washington već preispituje svoje vojne obaveze u Evropi, tražeći od evropskih saveznika da preuzmu više odgovornosti za odbranu kontinenta.
Na Kosovu je američko prisustvo postepeno smanjivano od završetka rata 1999. godine. Od hiljada vojnika u prvim godinama misije, američki kontingent u KFOR-u danas broji oko 600 pripadnika.
U junu je Evropska komanda Sjedinjenih Američkih Država (EUCOM) potvrdila za RSE da će američki doprinos KFOR-u prilagođavati u fazama, u skladu s planovima NATO-a i sigurnosnim procjenama.
Naglasila je da Sjedinjene Države i dalje smatraju KFOR ključnom komponentom regionalne stabilnosti, bez iznošenja detalja o razmjerama promjena.
Još jedan razvoj događaja zabilježen je 12. oktobra, kada je Nacionalna garda Floride predala komandu KFOR-a za Istočni region aktivnim jedinicama američke vojske u kampu Bondsteel.
Ta promjena, prva takve vrste nakon više od jedne decenije, predstavlja reorganizaciju jedinica i nije bila praćena najavom povlačenja s Kosova.
Čitajte:
Senatori SAD: Kosovo predložilo finansijski sporazum da Bondstil bude stalna baza SADDa li će šira revizija američkih obaveza u Evropi uticati na budućnost njihovog prisustva na Kosovu, ostaje nejasno.
RSE je pitao Pentagon da li bi prijedlog za evropsku sigurnost mogao imati posljedice po KFOR, američke trupe na Kosovu ili obaveze Washingtona na Zapadnom Balkanu.
Pentagon je uputio RSE na Bijelu kuću, koja nije odgovorila na zahtjev za komentar do zaključenja ovog članka.
Prema Shei, smanjenje američkog vojnog prisustva u Evropi započelo je bez obzira na pregovore s Rusijom.
On smatra da bi novi sastav američkog Kongresa mogao otežati Trumpovoj administraciji dalje smanjenje snaga.
Kosovo pred većom ulogom Evrope
Dok Washington razmatra širi sigurnosni okvir, evropske zemlje nastoje imati ulogu u odlukama koje utiču na budućnost kontinenta.
Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kallas naglasila je da Evropa već ima sigurnosnu arhitekturu, ali da Rusija nastavlja kršiti sporazume na kojima se ona zasniva.
Kallas je izjavila da ruski predsjednik Vladimir Putin nema pravo veta na evropsku sigurnost i da Evropska unija mora biti uključena u pregovore o svakom mirovnom sporazumu za Ukrajinu.
Čitajte:
Put Kosova ka EU 'ide preko Srbije'Zahtjev za uključivanje dodatno je osnažen 8. novembra, kada je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot potvrdio da će evropski predstavnici učestvovati u planiranim razgovorima u Abu Dabiju.
Američki prijedlog je još u fazi rasprave i ne postoji nikakav sporazum o promjeni evropske sigurnosne arhitekture.
Shea kaže da se Kosovo treba pripremiti za veću ulogu evropskih zemalja u sigurnosti Zapadnog Balkana, bez obzira na ishod trenutnih pregovora.
Prema njegovim riječima, Evropljani su već preuzeli najveći dio odgovornosti za sigurnost regiona, dok Kosovo treba jačati odnose s njima i s Evropskom unijom, umjesto da se previše oslanja na Washington.
Za Sheu, ta potreba nadilazi pregovore s Rusijom i povezana je s dugoročnim promjenama u vojnoj ulozi Sjedinjenih Američkih Država u Evropi.