Bijela kuća predstavila je prijedlog novog evropskog sigurnosnog okvira zajedno sa sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, dok se administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa priprema za trilateralne mirovne pregovore s Ukrajinom i Rusijom koji će sljedeće sedmice biti održani u Abu Dhabiju.
Trumpov izaslanik Jared Kushner iznio je detalje inicijative u objavi na društvenim mrežama 5. novembra, nakon razgovora u Briselu s ukrajinskim, NATO i evropskim zvaničnicima.
Predloženi okvir predviđa stalne sigurnosne konsultacije, krizne komunikacione kanale, veću vojnu transparentnost, uzajamne mjere za smanjenje rizika od eskalacije te dugoročni aranžman za evropsku sigurnost i stabilnost.
Kushner je naveo da bi se inicijativa zasnivala na poštovanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta svake države, pri čemu nijedna zemlja ne bi imala pravo veta na sigurnosne odluke ili savezništva druge države. Dodao je da bi NATO ostao ključni stub kolektivne odbrane Evrope.
Najava je uslijedila nakon sastanka Trumpa u Bijeloj kući 5. novembra sa specijalnim izaslanikom ruskog predsjednika Vladimira Putina, Kirillom Dmitrievom. Trump je rekao da vjeruje kako je "veliki, lijepi sporazum" blizu i nagovijestio da bi mogao obuhvatiti ne samo Ukrajinu nego i "cijelu Evropu".
"To će biti veliki sporazum i uključivat će više od Ukrajine", rekao je Trump novinarima, predviđajući da će "svi biti oduševljeni".
Kushner je naveo da će konsultacije biti nastavljene kroz takozvani format "Shell Bay", u koji su uključeni Ukrajina, NATO, Evropska unija i drugi evropski partneri, dok će Rusija učestvovati u mirovnim pregovorima.
Sigurnosne dileme
Povezivanje sigurnosnih garancija za Ukrajinu sa širom evropskom sigurnosnom arhitekturom izazvalo je pitanja među stručnjacima za Rusiju o dometu inicijative i njenim mogućim posljedicama po NATO.
Glen Howard, predsjednik Saratoga Foundation i dugogodišnji strateg za Rusiju, rekao je za RSE da bi Kushnerova inicijativa mogla imati za cilj uvjeriti Ukrajinu i evropske saveznike da ih Washington ne napušta, dok istovremeno povećava pritisak na Moskvu uoči pregovora.
Međutim, Howard smatra posebno zabrinjavajućim pozivanje na novu evropsku sigurnosnu arhitekturu.
Podsjetio je na prošlosedmične izjave savjetnika Kremlja za vanjsku politiku Jurija Ušakova, koji je pozvao na povratak NATO-a na pozicije prije 1997. godine, odnosno prije širenja Alijanse na istočnu Evropu i baltičke države.
"Od kada Rusija ima pravo odlučivati o budućnosti NATO-a i ukidanju njegovog istočnog krila?", upitao je Howard, dovodeći u pitanje kakve bi ustupke Moskva ponudila zauzvrat.
Upozorio je da bi samo stavljanje pozicije NATO-a na pregovarački sto moglo stvoriti presedan koji bi Rusija i buduće američke administracije mogle koristiti u budućnosti.
Howard je povukao paralelu sa Minhenskim sporazumom iz 1938. godine, kojim je nacističkoj Njemačkoj dopuštena aneksija dijela Čehoslovačke.
Takođe je izrazio zabrinutost zbog stava Trumpove administracije prema Rusiji, uključujući izjave visokog zvaničnika Pentagona Elbridgea Colbyja, koji je pozvao baltičke zemlje da ublaže antirusku retoriku.
Dodao je da bi pripreme Francuske i Velike Britanije za eventualno raspoređivanje mirovnih snaga u Ukrajini, kao i razgovori o preusmjeravanju isporuka gasa preko Ukrajine, mogli biti dio šire strategije vezane za pregovore.
John Herbst, bivši američki ambasador u Ukrajini i direktor za Evroaziju pri Atlantic Councilu, također je izrazio malo optimizma uoči pregovora.
Ukazao je na nedavnu izjavu ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova da Rusija neće praviti kompromise, kao i na imenovanje Vladimira Medinskog za šefa ruske delegacije u Abu Dhabiju.
Medinski je ranije predvodio ruske pregovaračke timove bez značajnijeg uspjeha.
Herbst smatra da bi veće uključivanje Evrope moglo pomoći održavanju podrške Ukrajini i podstaći Washington da zauzme čvršći stav.
Ipak, upozorio je da evropski pokušaji utjecaja na administraciju imaju manji efekat od sposobnosti Kremlja da utiče na Trumpa.
Takođe je doveo u pitanje zašto se Washington fokusira na poslijeratne sigurnosne aranžmane i deeskalaciju prije nego što od Rusije dobije ozbiljnu obavezu da prekine borbe.
Prema njegovim riječima, odbijanje Moskve da napravi ustupke navelo je Trumpovu administraciju da traži napredak na drugim poljima umjesto da pojača pritisak na Kremlj.
Najveći izazov, smatra Herbst, jeste osmisliti garancije dovoljno snažne da uvjere ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, ali ne toliko opsežne da ih Rusija odbaci.
"To je nemoguć zadatak", rekao je Herbst, naglašavajući da Rusija ne želi ozbiljne sigurnosne garancije za Ukrajinu, dok su one Kijevu potrebne za opstanak kao nezavisne države.
Po njegovom mišljenju, jedini pravi pomak bio bi jasan ruski pristanak na obustavu borbi, što smatra malo vjerovatnim.
Dodao je da Putin i dalje želi kontrolu nad Ukrajinom i očekuje da Trump uvjeri Kijev da prepusti preostale dijelove Donbasa pod ukrajinskom kontrolom.
Kako Rusija nije uspjela vojno zauzeti te teritorije, mogla bi nastaviti napade na ukrajinske gradove i civilnu infrastrukturu kako bi prisilila Kijev na ustupke, rekao je Herbst.
Očekivanja od pregovora u Abu Dhabiju
Trostrani razgovori SAD-a, Ukrajine i Rusije zakazani su za 10. i 11. novembar i bit će prvi takvi mirovni pregovori od februara, prema Kushnerovim navodima.
Mark Temnycky, saradnik Atlantic Councila, rekao je za RSE da očekuje postepeni napredak, ali ne i veliki proboj.
Po njegovoj ocjeni, glavne prepreke ostaju teritorijalni sporovi i budući sigurnosni status Ukrajine.
Da bi sigurnosne garancije bile vjerodostojne, Washington i evropske prijestonice moraju se dogovoriti kako će biti provedene i ko će finansirati obnovu Ukrajine.
Prema procjenama Svjetske banke, Evropske komisije, Ujedinjenih nacija i ukrajinske vlade, za obnovu zemlje u narednoj deceniji bit će potrebno gotovo 588 milijardi dolara.
Temnycky je upozorio i da Washington ne može jednostrano ponuditi članstvo u EU kao dio sporazuma, jer odluku o tome mora odobriti svih 27 država članica Unije.
Dvojica visokih evropskih diplomata u Washingtonu izjavila su 5. novembra za RSE da evropski lideri ne vjeruju da je Rusija spremna na stvarne ustupke kada je riječ o Ukrajini ili evropskoj sigurnosti.
Paralelni diplomatski napori
Najnovije diplomatske aktivnosti podudarile su se s nekoliko drugih inicijativa usmjerenih na stvaranje zamaha za postizanje sporazuma.
Prva dama SAD-a Melania Trump ugostila je 5. novembra ruske i ukrajinske predstavnike u Bijeloj kući kako bi obilježili šestodnevno primirje koje je posredovala u gradu Oleški, pod ruskom okupacijom u ukrajinskoj oblasti Herson. Tokom prekida vatre evakuisano je gotovo 800 ljudi.
"Izabrali smo humanost umjesto rata", rekla je Melania Trump, pozivajući strane da iskoriste tu inicijativu za pronalaženje zajedničkog jezika kroz brigu o civilima.
U međuvremenu, Zelenski je doputovao u Španiju na razgovore o jačanju ukrajinske protivzračne odbrane i sastanke na marginama Iberoameričkog samita. Naveo je da su prije pregovora u Abu Dhabiju planirani dodatni kontakti s američkim zvaničnicima.
"Koordiniramo se s partnerima kako bismo postigli konkretne rezultate u vezi sa sigurnosnim pitanjima i narednim koracima ka miru", napisao je Zelenski na društvenim mrežama.
Pažnju je privukao i Trumpov sastanak s Dmitrievom, s obzirom na to da se ruski izaslanik i dalje nalazi pod sankcijama američkog ministarstva finansija.
Američki zvaničnik rekao je za RSE da to nije bio njihov prvi sastanak u Bijeloj kući, odbacivši tvrdnje da su sankcije spriječile Dmitrieva da putuje u SAD.
Prema njegovim riječima, odobrene su posebne dozvole kako bi posjeta bila realizovana, dok odluka o uklanjanju Dmitrieva sa liste sankcionisanih osoba nije donesena.