Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Rodna ravnopravnost – put ka građanskoj BiH


Prosvjedni marš u Tuzli 8. marta, kako bi se ukazalo na diskriminaciju koju žene u BiH doživljavaju svakodnevno

Sve su češće ocjene da Bosna i Hercegovina bez korjenitih promjena Ustava neće moći postati dijelom evropske porodice. Rodna ravnopravnost, te manjak prava građana u odnosu na konstitutivnost, neki su od ključnih nedostataka postojećih ustavnih rješenja.

Uvođenje rodne ravnopravnosti u Ustav Bosne i Hercegovine pitanje je koje je još 2013. godine pokrenula Inicijativa Građanke za ustavne promjene. No, ni tada nije bilo a ni danas nema dovoljno volje da se dese ustavne promjene, u najmanju ruku uz izgovor da bi diranje Ustava bilo diranje osinjeg gnijezda.

„Jesmo mi navele neke od ključnih tačaka koje su vrlo važne za ostvarivanje rodne ravnopravnosti i ukazali na nevidljivost problema, posebno nevidljivost žena, i problematike svih građana i građanki u Bosni i Hercegovini, i ono što je vrlo važno spomenuti, za šta se Inicijativa Građanke za ustavne promjene bori, jeste jedna od tačaka ove platforme ženskih prioriteta – jedinstvena zdravstvena, socijalna i porodična zaštita, što smo prethodnih godina posebno ukazivali, a što naročito pogađa žene kao građanke Bosne i Hercegovine“, kaže PR Inicijative Građanke za ustavne promjene, Vildana Džekman.

O izjednačavanju građanskih prava govorilo se i na nedavnoj konferenciji "BiH između ustavnih reformi i Evropske unije: Perspektive građanske države i zahtjeva za ravnopravnošću". Predsjedavajući Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti polova Predstavničkog doma PSBiH Mirsad Isaković istakao je da se Savjet ministara BiH nikada nije izjasnio o Platformi ženskih prioriteta, kao ni Ustavno-pravna komisija.

„Vijeće ministara, naravno, nije se nikada izjasnilo o tome, niti Ustavno-pravna komisija. Mislim da je vrijeme da se ponovo oglasimo po tom osnovu, da napokon ravnopravnost u Bosni i Hercegovini zaživi. Mi imamo zakone, ali to su samo norme, a sve ono što ih sprovodi to je ambijent u kojem treba da živimo. Čuli ste da Evropska unija traži od nas da primijenimo ove norme koje smo donijeli i, naravno, da uskladimo našu nomenklaturu sa EU“, kaže Isaković.

Borba se nastavlja
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:02:00 0:00

Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Nerzuk Ćurak mišljenja je da je jedina prava, ali i najteža alternativa za Bosnu i Hercegovinu članstvo u Evropskoj uniji, zbog čega prethodno treba ojačati građansko društvo:

„Da bi se nešto uradilo, mislim da treba snažno ojačati građansko društvo, relativizirati značaj politike i osnažiti utjecaj drugih profesija, drugih djelatnosti, na neki način malo banalizirati političku dimenziju, jer smo nekako ušli u jednu fazu u kojoj je politika smisao života, sve je reducirano na politiku. Ona ne zaslužuje takvu vrstu pažnje kakvu joj mi pridajemo. Trebalo bi vršiti korjenite promjene u cjelini društva. Između ostalog, jedna od najvažnijih promjena bila bi upravo rodna ravnopravnost, pokušaj neutralizacije ove kulture militarizma, ovog stravičnog nasilja kojeg mi svakodnevno živimo.“

Član delegacije Parlamentarne skupštine BiH u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Saša Magazinović ustvrdio je kako su se bh. građani još 1992. godine, na referendumu, izjasnili da žele građansku BiH, te vjeruje da se ni do danas nisu u tome predomislili.

„Sve ovo što mi imamo, ovo podizanje tenzija, jeste ustvari pokušaj kriminalaca da ostanu na vlasti. Građanska Bosna i Hercegovina će na kraju pobijediti, to nije sporno, samo je pitanje koliko će nam vremena trebati i koliko će ljudi otići iz Bosne i Hercegovine dok se to desi. Ja smatram da se to treba desiti što prije i da ljudi koji ovdje predstavljaju međunarodnu zajednicu ne trebaju biti skloni pravljenju kompromisa, koje ne bi pravili kući“, ističe Magazinović.

Članovi i članice Inicijative Građanke za ustavne promjene definisali/e su pet prioriteta za koje se zalažu u procesu reforme Ustava BiH, te su na osnovu njih kreirali rodno odgovorne amandmane na Ustav. U prioritete se, između ostalog, ubrajaju upotreba rodno-odgovornog jezika u Ustavu BiH, uvođenje afirmativnih mjera u državni Ustav radi postizanja pune rodne i polne ravnopravnosti, veća sudska i pravna zaštita ljudskih prava i sloboda, te princip direktne demokratije primijenjen na proces ustavne reforme.

  • 16x9 Image

    Milorad Milojević

    Diplomirao je 2003. godine kao prvi diplomirani novinar sa Univerziteta u Banjaluci. Novinarstvom se počeo baviti 1999. na banjalučkoj Alternativnoj televiziji. Godine 2002. postaje dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Banjaluke. Obrađuje političke i društvene teme.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG